Pročitajte i o važnosti Mehanizma za oporavak i otpornost za Hrvatsku, a donosimo i prilog ‘IT rješenja i podatkovni centri‘
Dok se većina još budila iz zimske poslovne hibernacije, neki su poduzetnici već razmišljali unaprijed. U prvome kvartalu 2025. hrvatske tvrtke kao da nisu osjetile previranja na globalnoj sceni, barem ne što se tiče realizacije prijašnjih planova i dugoročnih strategija, koji su tek sada došli na red. Ulagalo se, preuzimalo, širilo, najavljivali su se ambiciozni planovi iako se nesigurnost svjetskih tržišta koja se osjeća u zraku može rezati nožem. Dakako, utjecaj inflacije i strah od recesije tjeraju poduzetnike da preispitaju ulagačke i razvojne planove. Stagnacije će u idućem razdoblju donekle zasigurno biti, no signali s tržišta sugeriraju da poduzetnici barem trenutačnim uspjesima, bili oni rezultat nekih prošlih, uspješnijih razdoblja ili ne bili, mogu biti zadovoljni. Kako Hrvatske trvtke posluju u prvom kvartalu 2025., saznajte u ovotjednoj temi broja.
Jedina stvar koje se Trump dosad istinski uplašio jest opasnost da bi se moglo urušiti trgovanje američkim državnim obveznicama. Obveznice globalno postaju najopasnije oružje za samouništenje onih koji njihovim sumanutim izdavanjem prikupljaju milijarde za svoje megalomanske projekte, naglašava Miodrag Šajatović, glavni urednik Lidera, u ovotjednim ‘Ekonomalijama‘.
U nešto više od tri godine Hrvatska je iz Mehanizma za oporavak i otpornost (MOO) povukla četiri i pol milijarde eura – manje od pola ukupno predviđenih sredstava. Do kraja kolovoza 2026. trebamo zatražiti isplatu još 5,6 milijardi eura, ali tek ako ispunimo sve preostale reforme i investicije koje smo si sami zadali. Posao nije lak: isplata šeste tranše već kasni zbog neprovedene reforme upravljanja državnim poduzećima, a za četiri preostale rate moramo ispuniti još 253 reformska i investicijska cilja. Za usporedbu, za šest dosad zatraženih tranši ispunjena su 183. Iako su neki projekti već počeli, vremena za dovršetak popisa zadataka sve je manje. Uz pitanje koliko ćemo novca uopće iskoristiti još je važnije ono što dolazi poslije: što će se dogoditi kada taj snažni izvor financiranja – i ključni motor rasta – presuši? Doznajte u ovotjednoj aktualnoj temi.
Analizirati, prognozirati, pa onda i komentirati politički, ergo i ekonomski rollercoaster koji globalni svijet vozi od 2020., mogu samo oni koji su ekonomska znanja crpili s izvora ‘izvan kutije‘. Domaći se ekonomski fakulteti, državni i privatni, baš i ne kite pridjevima takve vrste, no riječki je na dobrome putu. Njegov dosadašnji dekan Saša Drezgić u travnju je dobio još jedan mandat, što potvrđuje da je u tri godine uspio ne samo popeglati stanje iza prethodnika osumnjičenog za malverzacije nego i fakultet gurnuti prema tržištu, EU fondovima, AI-ju i brzim prilagodbama tržištu rada. Kako, otkriva nam u razgovoru.
Analizirali smo kompaniju Petrol, a donosimo i poduzetničku priču o Annapurni, tvrtci koja se bavi proizvodnjom zdrave i veganske hrane, koja je od male radionice narasla do tvornice i izvoza u Italiju, Sloveniju, Grčku i Njemačku. Također, donosimo intervju s demografom Tadom Jurićem, koji nam je otkrio koliko bi stajala integracija stranaca u hrvatskoj, priču o drugoj dimenziji e-trgovine, koja uključuje beskonačnu ljudsku maštu, apsurde i bizarnosti te prilog ‘IT rješenja i podatkovni centri‘.