Novo izdanje našeg poslovnog tjednika donosi priču o domaćoj industriji, intervju s čelnicima Infiga te poseban vanjski prilog ‘Komkultura‘
Predodžba prosječnoga korisnika društvenih mreža o hrvatskoj industriji jest da ona – ne postoji. Industrija je teška, turobna i prljava, nad nju se nadvija dimnjak koji ispušta gusti dim koji zamagljuje horizont i onečišćuje okoliš. Industrija je samo ondje gdje radi bar tisuću znojnih muškaraca i/ili sredovječnih žena, odreda praznog pogleda. Industriji je mjesto u apokaliptičnim scenarijima u kojima glavni glumac vuče na Aliju Sirotanovića, sve drugo laž je koju su ti komentatori prozreli davnih dana.
Ono što im iskrivljuje sliku dogodilo se prije više od trideset godina. Najprije rat, zatim privatizacija 90-ih godina prošloga stoljeća koja je desetkovala hrvatsku industriju, nakon čega su ulogu motora domaćeg razvoja preuzele usluge, pogotovo turizam, a ono malo industrije što nam je tada i ostalo bilo je u službi te djelatnosti. I ne treba zamjeriti korisnicima društvenih mreža što im je čaša poluprazna i što ne vide jasno da nismo izgubili baš sve. Kako bi osvijetlili stvari odlučili smo ovotjednu temu broja posvetiti upravo hrvatskoj industriji.
Allurity, europska grupa pružatelja usluga kibernetičke sigurnosti, akvirirala je hrvatsku tvrtku za kibernetičku sigurnost Infigo IS. Vijest je to koja je prošloga tjedna dospjela u sve domaće poslovne medije i bila nam je povod za razgovor s članovima Uprave Infiga Sašom Jušićem, Hrvojem Šegudovićem i Bojanom Ždrnjom, koje smo uhvatili na kišni ponedjeljak u njihovu uredu u Novome Zagrebu. Infigovi čelnici tom će akvizicijom ući u vlasničku strukturu švedske grupacije pa su nam otkrili što je bio povod za akviziciju, koji su to trenutačni izazovi u sektoru kibernetičke sigurnosti u Hrvatskoj i svijetu te koji su im planovi za budućnost.
Od 24 milijarde eura vrijednoga hrvatskog izvoza većina, odnosno 15,7 milijardi eura, lani je plasirana na tržište EU-a. Od država članica u koje domaći izvoznici plasiraju veliku vrijednost, veću od 500 milijuna eura, samo su dvije izvan eurozone: Mađarska (milijardu i pol eura) i Poljska (522 milijuna eura). Iz tečajne perspektive nema većih problema za hrvatski izvoz izvan eurozone. U otvorenoj temi ovog broja zato pišemo kako rekordno snažan euro većini domaćih izvoznika još ne stvara probleme.
Za novi broj razgovarali smo i s vanjskopolitičkim analitičarom Denisom Avdagićem koji za trajni mir u Ukrajini zasad ne vidi nikakvu mogućnost. Uz to, pišemo i da se bivši šef Svjetskoga ekonomskog foruma našao pod istragom vlastite organizacije, kompanijsku priču o tvrtki M.I. Hršak, ali i poduzetničku priču o Grunteku iza kojeg stoji Tino Prosenik. Na kraju, uz novi broj Lidera stiže i vanjski prilog ‘Komkultura‘.