Ukratko
StoryEditor

U novom broju saznajte kako promijeniti dobavljača, a ne porušiti sve mostove

04. Siječanj 2024.

Liberalizacija trgovine i poticanje trgovinskih tokova ima svoje lice i naličje. Da bi Europska unija pomogla Ukrajini u borbi protiv opasnog neprijatelja, Komisija je na početku ruske agresije na tu zemlju donijela dvije odredbe koje su prije svega trebale pomoći ukrajinskom gospodarstvu, ali su na kraju pogodile europsko. Otvaranje tržišta EU-a za ukrajinske proizvode izazvalo je tešku disrupciju na pojedinim tržištima, što se posebno osjeti u europskom uvozu žitarica. Posljedice stihijskog uvoza žitarica iz Ukrajine osobito osjećaju poljoprivrednici u jugoistočnim članicama EU-a, uključujući Hrvatsku. Zašto ukrajinsko žito stvara razdor među članicama EU-a saznala je Ksenija Puškarić.

Brodari su posljednjih kriznih godina pokazali što znači ona da ‘para vrti gdje burgija neće‘. Zbog nestašica u Australiji i na Novom Zelandu tamošnje kompanije, ali i države, nisu žalile novca kako bi za transport prijeko potrebne robe angažirale brodare koji inače nisu bili slobodni za prijevoz u taj dio svijeta. Razmišljajući čisto ekonomski, odnosno misleći na profit, zjenice brodarskih vlasnika pretvorile su se u dolarski znak $, onako kako to gledamo u crtanim filmovima. Isplatilo im se čak platiti penale zbog raskida dotadašnjih ugovora i okretanja prema Australiji i Novom Zelandu. Niz je razloga zbog kojih tvrtka počne razmišljati o raskidu odnosa s jednim dobavljačem ili pak nekoliko njih. No to, kako jasno pokazuju iskustva naših sugovornika, ne mora biti neugodan proces čiji će rezultat biti trajno rušenje mostova s tim dobavljačima. U temi tjedna Edis Felić donosi savjete kako to izvesti što bezbolnije.

Činjenica da smo ušli u superizbornu godinu, u kojoj se u Hrvatskoj održavaju parlamentarni, europarlamentarni i predsjednički izbori, u svim je prednovogodišnjim anketama među poslovnim ljudima kotirala vrlo visoko na listi očekivanih neizvjesnosti koje će imati utjecaj na poslovanje u ovoj godini. No na ničije se poslovanje ta činjenica neće odraziti toliko kao na ono Narodnih novina (NN), državnog poduzeća zaduženog za tiskanje glasačkih listića, koje još nikada u svojoj povijesti nije imalo situaciju da taj obiman i zahtjevan posao mora odraditi triput u jednoj godini. Pogreške pritom nisu dopuštene. Kompanijsku priču ispričala je Manuela Tašler.

Nelikvidnost dodijeljenih dionica, ali i činjenica da se velikim brojem vrijednosnica u CERP-ovu portfelju odavno ne trguje na Zagrebačkoj burzi, najveći je problem priče o isplati naknade za oduzetu imovinu. Drugim riječima, nakon godina čekanja pravomoćnog rješenja o naknadi građane koji su na kraju dobili naknadu za oduzetu imovinu u dionicama čeka i potraga za zainteresiranim kupcem, što je većini ipak nemoguća misija. Zašto se umjesto povrata nacionalizirane imovine dobiva se dionički otpad saznao je Tomislav Pili.

U novom broju očekuju vas i dva intervjua. Darko Ranogajec, direktor Omca Croatije kaže kako Hrvatska ne može biti konkurentna u industriji koja proizvodi grube proizvode, dok Tvrtko Zlopaša, član Uprave Dalekovoda pak kaže kako njihovi zaposlenici nemaju potrebu tražiti drugi posao.

15. srpanj 2024 09:23