Kod prosječnoga hrvatskog potrošača postoji prag tolerencije do kojega prihvaća poskupljenje pojedinog proizvoda u trgovinama široke potrošnje. Otkrio nam ga je Ivan Junaković, voditelj prodaje za regiju Adriatic u agenciji NielsenIQ koji je, svakodnevno analizirajući podatke o prodaji od 150 do 200 kategorija različitih proizvoda od kojih se sastoji 60-ak posto asortimana supermarketa i hipermarketa, ustanovio da ‘ove godine kupci pokazuju da mogu tolerirati 15 posto, ponegdje i do 20 posto više cijene, a da to ne utječe na prodaju, no kad su prosječne cijene veće za više od 20 posto, najčešće padne količinska prodaja‘. Zbog visokog rasta cijena brendiranih prehrambenih proizvoda lani je udjel trgovačkih marki u prodaji porastao za 1,1 posto. No u prvih sedam mjeseci ove godine cijene brendova hrane i pića u prosjeku su porasle za 15 posto, a trgovačkih marki za 20 posto, pa se dogodio preokret. Dok su brendovi prodaju povećali za četiri posto, trgovačkim je markama ona za isto toliko pala. U temi tjedna Manuela Tašler piše o brendovima koji uzvraćaju udarac trgovačkim markama.
Padnu li cijene nekretnina, rizici povezani s pokrivenošću kredita kolateralima dodatno će se povećati. To će najjače utjecati na refinanciranje i financiranje tvrtki s manje kolaterala, što su u pravilu manje i mlađe tvrtke. Pitanje je hoće li banke u toj situaciji aktivirati klauzule iz ugovora o kreditu u traženju dodatnog kolaterala ili će ponuditi manje stroga rješenja. O monetarnom stezanju piše Antonija Knežević.
Nekada slavno okupljalište politike, struke i biznisa, Opatija i godišnje savjetovanje Hrvatskog društva ekonomista već godinama nisu previše zanimljivi ni politici ni novinarima ni biznisu. No nedavno izabrani novi predsjednik tog društva Darko Tipurić, inače profesor na zagrebačkome Ekonomskom fakultetu, ima ambiciozne planove. Ne samo zbog tog izazova (na koji kao voditelj studija MBA-a i gostujući profesor na više domaćih i međunarodnih sveučilišta sigurno može odgovoriti) nego i zbog pogleda na ekonomsku politiku u kojoj i dalje vidi i želi utjecaj države, posebno u vremenima golemih promjena, porazgovarali smo o znatno širim temama. S profesorom je pričala Gordana Gelenčer.
Mogla je ovo biti potpuno drukčija kompanijska priča. Da su se karte drukčije raspodijelile, njezin kraj mogao je izgledati ovako: umorni radnici odustaju od borbe za neisplaćene plaće i odlaze na burzu, a direktor u loše skrojenom odijelu predstavlja novi projekt za kompanijske katastarske čestice – stanove za elitu i pekarnice francuskog imena koje nitko ne zna pravilno izgovoriti. Međutim, priča o Elki, perjanici zagrebačke elektroindustrije, nije priča s takvim krajem. Priču je ispričala Ksenija Puškarič.
Jedna od zvijezda potrage za obnovljivim izvorima energije obnovljivi je prirodni plin (RNG), poznat i kao biometan. Vrsta je to bioplina koji se proizvodi od otpadnih materijala: ostataka hrane, poljoprivrednog otpada, gnojiva, pa čak i kanalizacijskog otpada. Moguće rješenje odmah je dobilo i kritičare koji nisu bez argumenata, a ima i sasvim konkretne nedostatake – skup je i nema ga ni približno dovoljno. Sve o biometanu saznala je Marta Premužak.
Uz novi broj stiže još jedan Ljetni trend!