Više od 88 posto Hrvata želi modernije zakone koji će im omogućiti sigurne, efikasne i jeftinije usluge putem aplikacija. Više od 81 posto hrvatskih građana podupire digitalnu transformaciju društva, a više od 88 posto želi modernije zakone koji će omogućiti korisnicima pružanje svakodnevnih usluga putem elektroničkih aplikacija.
Istraživanje koje je provela udruga Digitalna Hrvatska potvrdilo je da korisnici žele pristup internetu u svako vrijeme i gdje god se nalaze. Žele inovativne, digitalne, sigurne, uvijek dostupne i jeftinije usluge. Potvrđuje to i podatak o čak 72 posto hrvatskih građana koji podupiru Prijedlog zakona o cestovnom prijevozu koji omogućuje pružanje usluge autotaksi-prijevoza i putem elektroničke aplikacije.
Digitalizacija je ušla u svakodnevni život, potaknula tržišno natjecanje i donijela nezaustavljive promjene. Uber je postao jedan od globalnih predvodnika i simbola te digitalne transformacije. Višestruke su promjene koje je donio u Hrvatsku.
Analiza Uberova poslovanja otkad je stigao u Hrvatsku, dakle od listopada 2015., pokazuje dva ključna elementa njegova utjecaja na ekonomiju. Prvo, Uberovim dolaskom poraslo je ukupno tržište prijevoza jer su se aplikacijom počeli koristiti i oni koji se prije toga nisu vozili taksijem. Razlog je jeftinija i dostupnija usluga.
Brzi rast zapošljavanja
Drugo, Uber je u posljednje dvije i pol godine omogućio otvaranje više od tri tisuće radnih mjesta. Taj je broj iznimno važan u kontekstu ukupne situacije na hrvatskom tržištu rada. Dva sektora, turizam i ICT, otvorila su najviše novih radnih mjesta. Rang-lista 500 najboljih hrvatskih tvrtki koju objavljuje Lider u suradnji s Bisnodeom pokazuje da se proteklo desetljeće hrvatskog biznisa doslovno prelomilo na politici zapošljavanja jer je top 500 tvrtki u Hrvatskoj od 2007. do 2016. izgubilo čak 23.426 radnih mjesta.
>>>Softbank želi kupiti dionice Ubera uz 30 posto popusta
Posljednja Liderova lista, ona za 2016., pokazuje da su najviše zapošljavale agencije za privremeno zapošljavanje, koje su samo posrednice prema tvrtkama. Od prva tri mjesta rangliste čak dva drže upravo takve agencije. Na prvom je mjestu Electus DGS s 1189 zaposlenih u 2016., druga je Zagreb-Montaža sa 723 otvorena radna mjesta, a treća je, sa 687 novih radnih mjesta, također agencija za privremeno zapošljavanje – Smart Flex.
Iz Ubera najavljuju da bi u iduće dvije godine, prema potencijalu hrvatskog tržišta, mogli otvoriti još 10.000 radnih mjesta. Samo u posljednjih godinu dana već su udvostručili broj partnera vozača s 1500 na 3000.
Brojke govore za sebe
Nekadašnji startup-projekti danas postaju jednorozi (privatne tvrtke čija vrijednost premašuje milijardu dolara) mimo konvencionalnog tržišta kapitala ili, kako je to sažeo Matt Levine, ‘tvrtke su nekoć izlazile na burzu da bi prikupljale kapital, a danas to rade da bi otkupljivale vlastite dionice‘. Uber ni danas, kao ni većina konkurenata, još nije na burzi, no lidersku je poziciju zavrijedio vrtoglavom valuacijom od otprilike 70 milijardi dolara.
Usporedbe radi, to je čak tri puta više od tržišne kapitalizacije (potkraj siječnja) svih dionica koje kotiraju na Zagrebačkoj burzi, što dovoljno svjedoči o enormnom potencijalu te tvrtke i sektora u cjelini. U svemu tome dvoje je sigurno: prvo, raspravi između protivnika i zagovornika tog modela prijevoza teško je nazrijeti kraj, ali s vremenom se pojavljuju nove činjenice koje će jedni ili drugi preto-čiti u manje ili više uvjerljive argumente; drugo, naoko jednostavan koncept očito je dramatična prekretnica na tržištu taksi-usluga nakon koje više ništa neće biti kao prije.
>>>Uber ima veliku podršku svojih korisnika
Da su korisnici dobili uslugu kakvu žele, dokazuje brojka odnedavno globalno premašenih pet milijardi vožnji putem Uberove aplikacije. U Hrvatskoj je trenutačno oko 150 tisuća aktivnih korisnika; toliko ih se ovdje koristi uslugama tri tisuće Uberovih partnera koji su tako pronašli jedini ili novi izvor prihoda. Dakako, dio prihoda od tri tisuće novih radnih mjesta izravno se slijeva u državnu blagajnu, a dio u istom smjeru odlazi posredno, prelijevanjem većeg dohotka u potrošnju, što je itekako važan impuls u ekonomskoj aktivnosti u zemlji.
Cijelo tržište raste
U anketi koju je provela agencija Promocija plus u nekoliko hrvatskih gradova čak 56 posto ispitanika u dobi između 18 i 30 godina istaknulo je da razmišlja o karijeri partnera vozača, zbog čega ni pozitivan dojam šire javnosti nije izostao.
Naime, čak tri četvrtine anketiranih, po svoj prilici ohrabreno pozitivnim utjecajem konkurencije na cijene prijevoznih usluga, Uber doživljava pozitivno.
>>>Uber i NASA razvijaju leteće taksije
Potonju stavku pak protivnici često upotrebljavaju kao argument koji bi opravdao protivljenje liberalizaciji tržišta, vjerujući kako su svi, zapravo, u lovu na isti komad kolača. Međutim, statistika ih demantira.
Prema podacima Financijske agencije u deset godina, od 2007. do danas ukupni prihodi u djelatnosti taksi-službe na razini države višestruko su se uvećali. Točnije, desetak godina prije ti su godišnji prihodi bili samo desetak milijuna kuna, a 2011. prvi su put više porasli, na 56 milijuna kuna. Nimalo slučajno, jer te je godine na tržište ušao Cammeo, ozbiljno načevši monopolističku poziciju lokalnih taksi-udruga.
Potkraj 2015. na hrvatsko tržište stigao je i Uber. Već iduće godine ukupni prihodi tvrtki koje se bave taksi-prijevozom dosegnuli su gotovo 140 milijuna kuna, a ukupan je broj taksista udvostručen. Desetogodišnji prihodi djelatnosti taksi-službi tako upućuju na dva trenda. Suprotno tvrdnjama taksista da im Uber uzima posao, cijelo tržište znatno je poraslo, i to više od spomenutih prihoda jer u Fininu statistiku nisu uključeni prihodi Uberovih partnera vozača koji se bave najmom vozila s vozačem, a ne taksi-prijevozom. Cijelo tržište prijevoza u gradovima tako je mnogo veće, što potvrđuju i tvrdnje 40 posto Uberovih korisnika koji se prije dolaska aplikacije u Hrvatsku uopće nisu vozili tradicionalnim taksijem.
Stvaranje učinkovitog tržišta
Korisnici mijenjaju navike i sve manje upotrebljavaju i kupuju vlastite automobile. Žele lako dostupnu, efikasnu i što jeftiniju uslugu prijevoza bez potrage za parkirnim mjestom. Tako smo, zapravo, dobili priliku iz prve ruke posvjedočiti zanimljivom ekonomskom fenomenu u kojemu, suprotno konvencionalnom uvjerenju, ponuda stvara potražnju.
>>>Istraživanje pokazalo da zbog Ubera 20 posto partnera-vozača nije iselilo iz Hrvatske
Niže cijene usluga, što je neizbježna posljedica zaoštravanja konkurencije na tržištu, u uvjetima stagnantne potražnje zasigurno ne bi izazvale dramatičan rast prihoda. Ovako, liberalizacijom tržišta, povećao se i obujam kolača koji taksisti osvajaju.
Brishen Rogers, autor studije ‘Društveni trošak Ubera‘, tvrdi da se uspjeh Ubera ne temelji na fleksibilnijem tumačenju zastarjele regulative, nego na impresivnoj vertikalnoj i horizontalnoj integraciji, odnosno stvaranju znatno učinkovitijeg tržišta u kojem je komponenta neizvjesnosti, vrlo važna iz perspektive potrošača, potpuno eliminirana, bilo da je riječ o dostupnosti taksi-prijevoza bilo o cijeni usluge.
Usput odgovara i na tezu kako bi Uber ponajprije niskim cijenama mogao monopolizirati svoj položaj, smatrajući to malo vjerojatnim rješenjem iz vrlo jednostavnog razloga – jednom kad se dosadašnja pravila promijene, relativno je lako replicirati model koji provodi Uber, a nema nikakvih ozbiljnijih zapreka za korisnike da se prebace na neku drugu platformu ili aplikaciju.
>>>Davor Tremac: Čeka nas uzbudljiva budućnost sa sve manje automobila na cestama
Za to vrijeme polako se ocrtavaju i nuspojave Uberova modela, na koje upozoravaju i stručnjaci tvrdeći kako bi model dijeljenja vozila (engl. car sharing) mogao iznjedriti niže troškove za građane, ali i manje prometne gužve (uza zamjetnu uštedu vremena) te veću sigurnost na cestama.
Iskustva drugih zemalja pokazuju da se stvari kreću upravo tim smjerom. Tako, primjerice, Brad Greenwood i Sunil Wattal navode da je usluga uberX u SAD od 2009. do 2014. smanjila broj smrtnih slučajeva prouzročenih vožnjom pod utjecajem alkohola između 3,6 i 5,6 posto, što otprilike korespondira s pet stotina života na godinu i troškovima od oko 1,3 milijarde dolara.