Strategija demografske revitalizacije Hrvatske do 2033. godine, koju je Vlada usvojila na sjednici u četvrtak, ima dva strateška cilja - izgrađeno poticajno okruženje za obitelji i mlade te uravnotežena mobilnost stanovništva, a za provedbu je previđen iznos veći od 9,6 milijardi eura.
Premijer Andrej Plenković rekao je kako je riječ o prvom strateškom dokumentu te vrste nakon usvajanja Nacionalne populacijske politike iz 2006. koji upotpunjuje ključne obrise razvojnih prioriteta te se nadograđuje na brojne dosadašnje mjere demografske politike, porezne politike, socijalne politike.
Naveo je kako Strategija u provedbi zahtijeva međuresornu suradnju, sinergiju svih razina - središnje, županijske, gradske, općinske, ali i napor cijelog društva.
Državna tajnica iz Središnjeg državnog ureda za demografiju i mlade Željka Josić navela je kako je riječ o dokumentu od nacionalnog strateškog značenja koji postavlja okvir i područje djelovanja kako bi zaustavili negativne demografske trendove.
- Strategija je okvir za izradu planova, mjera i projekata, kako na lokalnoj tako i na regionalnoj razini. Strategija stvara okvir za izradu novih mjera koje će biti u skladu s društvenim promjenama, ali i s novim znanstvenim spoznajama - dodala je.
Josić je istaknula kako Hrvatsku 2033. godine vide kao Hrvatsku u kojoj će biti stvoreni povoljni uvjeti za obitelji i mlade, s razvijenim sustavom privlačenja ljudskih resursa, uključujući i učinkovitu integraciju doseljenika u hrvatsko društvo, a kao iznimno bitno navela je i smanjivanje regionalnih nejednakosti, što će dovesti do kvalitetnijeg života na ruralnim područjima.
Govoreći o prvom strateškom cilju, Josić je navela kako će se izgrađenim poticajnim okruženjem za obitelji i mlade dobiti i postići dostupne i priuštive usluge za skrb i obrazovanje djece, moderne i fleksibilne radne aranžmane, ali isto tako i povećati financijske naknade za obitelji s malodobnom djecom i omogućiti im priuštivo stanovanje.
To se može postići kroz nekoliko područja intervencije - materijalne i nematerijalne potpore, porezne olakšice, stambeno zbrinjavanje, ulaganje u sustav ranog i predškolskog, osnovnoškolskog te srednjoškolskog odgoja i obrazovanja, visoko obrazovanje, cjeloživotno obrazovanje te zdravo okruženje.
U drugom cilju - uravnoteženoj mobilnosti stanovništva, fokus je stavljen na povratne migracije hrvatskih državljana koji su se odselili nakon ulaska u EU i suradnju s pripadnicima hrvatske dijaspore i njihovim organizacijama i udruženjima, za koju je Josić ocijenila da mora biti ‘daleko čvršća‘.
Migracijska politika koja doprinosi uravnoteženim migracijskim trendovima
Cilj je stvaranje sveobuhvatne migracijske politike koja doprinosi uravnoteženim migracijskim trendovima u skladu s potrebama tržišta rada i poželjnim razvojem društva, dok je krajnji cilj uravnoteženo gospodarstvo.
Između ostalog, Josić je u prezentaciji tijekom analize kretanja broja stanovnika, iznijela podatak kako je prema veličini demografskog pada u posljednjem desetljeću, Hrvatska među pet najnepovoljnije pozicioniranih EU zemalja - uz Latviju, Litvu, Bugarsku i Rumunjsku, a depopulaciju je najviše potaknulo iseljavanje nakon pristupanja Europskoj uniji, osobito među mlađom populacijom, što je dovelo i do smanjenja broja budućih rađanja.
Pri tome je dodala kako opći demografski cilj koji žele postići ovim dokumentom, a to je uravnotežena dobna struktura stanovništva, odnosno postizanje stacionarnog stanovništva u Hrvatskoj, proizlazi iz dosadašnjih politika koje je Vlada provodila u okviru demografske revitalizacije.
Prema sadašnjem indikativnom financijskom okviru, vrijednost trenutnih mjera strategije je oko 9,636 milijardi eura. Za provedbu ove strategije do 2033. za prvi strateški cilj planiran je iznos od 8,439 milijardi eura, a za drugi strateški cilj iznos od 1,197 milijardi eura.