Reset: Nije stvar u poslu nego u onome što radite kad prestane

Možda zvuči logično i racionalno da kvalitetno provedeno slobodno vrijeme pozitivno utječe na produktivnost i zadovoljstvo tijekom radnog vremena, no mnogi danas, unatoč tomu, vrijeme izvan posla jednostavno trate lošim navikama i aktivnostima koje ih u najmanju ruku ne zadovoljavaju. I to ne uvijek svojom voljom. Primjerice, algoritmi društvenih mrežama napravljeni su tako da dodatno potiču scrollanje, dok svaka sljedeća epizoda serije tijekom bingeanja na Netflixu oslobađa još više dopamina u mozgu. Zbog toga se teško 'odlijepiti' od ekrana. Dojam je da takve aktivnosti opuštaju nakon napornog radnog dana i pripremaju za idući, no dugoročno ne donose mnogo koristi.

Dolce far niente – ili ne?

Naime, neobavezne aktivnosti tijekom slobodnog vremena, pa čak i kratka putovanja na odmor, mogu kratkoročno povećati osjećaj sreće, no njihov je učinak često privremen, dokazali su to istraživači Jeroen Nawijn i Ruut Veenhoven u svom radu 'Happiness Through Leisure' ('Sreća kroz slobodno vrijeme'). S druge strane, pomnije isplanirano i provedeno slobodno vrijeme kroz hobije koji zahtijevaju veći angažman potencijalno ima snažniji i trajniji pozitivan utjecaj na sreću. Sve to dugoročno može doprinijeti općem osjećaju zadovoljstva pojedinca, što se neminovno odražva i na posao.

Društveni angažman, osobna refleksija i boravak u prirodi imaju posebno značajan utjecaj na osjećaj smisla u životu, a rutinske, odnosno ponavljajuće i projektno usmjerene aktivnosti izvan posla doprinose mentalnoj ravnoteži, pokazalo je istraživanje koje su proveli Andrew W. Bailey i Irene K. Fernando. Iako nekima ogroman osjećaj zadovoljstva može pružiti radno mjesto (na primjer, liječnicima, vatrogascima, pa i novinarima), ne treba se oslanjati isključivo na posao. Dokolicu, baš kao i vrijeme posvećeno poslu, treba doživjeti ozbiljno. Suprotno talijanskoj poslovici dolce far niente koja kaže 'slatko je ne raditi ništa', ako smatrate osobno vrijeme isključivo kao 'vrijeme kada ne radim', propuštate priliku da doživite ili za sebe napravite nešto što će vas zbilja ispuniti.

Vrijeme – najvažniji resurs

Ako nastojite biti izvrsni u svom poslu, ne zaboravite biti izvrsni i u ispunjavanju svog slobodnog vremena aktivnostima koje vas istinski vesele. Za početak to može biti učenje kako usavršiti pečenje nekog novog kolača, a kasnije, recimo, usvajanje vještine penjanja (u dvorani ili na pravoj stijeni). Pomaganje u lokalnoj zajednici, volontiranje i podučavanje također su zanimljive aktivnosti koje dokazano doprinose osjećaju ispunjenosti, jer pomažući drugomu pomažemo i sebi. Vrijeme je ipak najvažniji – i nepovratni – resurs kojega svatko od nas ima, stoga pažljivo promišljajte čemu (i komu) ga posvećujete.

Ovoj je temi The Atlantic nedavno posvetio niz članaka, a prema njihovim savjetima, tri su načina kako uz malo truda i discipline bolje i kvalitetnije provoditi svoje slobodno vrijeme – baš kao što to često nastojimo postići i u poslu:

1. Uvedite strukturu u svoje slobodno vrijeme

U svoje kalendare zapisujete važne sastanke s kolegama i zadatke koje treba odraditi, radni dan dijelite u blokove od sat ili dva vremena, pa zašto ne odrediti konkretno vrijeme i za druge jednako bitne aktivnosti, na primjer, molitvu ili meditiranje? Od preostalih osam sati u danu kada ne radite i ne spavate rasporedite barem nekoliko za konkretne aktivnosti, posvetite se voljenim ljudima, odite u taj novi restoran u gradu ili na tu predstavu o kojoj samo čitate i slušate. Vrijeme leti, a kada nije strukturirano čini nam se još i brže.

2. Nemojte 'tratiti' osobno vrijeme na ono što vam nije važno

Korak prema onomu što zaista želite raditi počinje u trenutku kažete 'ne' svemu onomu na što naprosto više ne želite gubiti vrijeme. Za to je često potrebna potpuna promjena životnih navika i načina razmišljanja. Budite oprezni i osvijestite koliko vremena trošite, primjerice, na sjedenje na kavi ili pivi nakon posla, umjesto da barem dio tog vremena posvetite svojoj dobrobiti. Unaprijed spakirana odjeća i obuća za vježbanje te osobni trener koji čeka u teretani podsjetit će vas da imate veći cilj od zadovoljenja trenutnih potreba – biti zdraviji.

3. Postavite specifične ciljeve

Oslanjanje isključivo na motivaciju, koja je jedan dan maksimalna, drugi dan na dnu, nikada nikoga nije dovelo do velikog cilja. Bitna je dosljednost u malim, dnevnim koracima koji moraju biti konkretni i mjerljivi. Na primjer, ako želite pročitati deset knjiga godišnje, osim odabira naslova, autora i žanra, postavite si cilj da svaki mjesec pročitate jednu knjigu, svaki tjedan sto stranica, odnosno svaki dan petnaestak stranica. Lakše zvuči pročitati samo petnaest stranica svako jutro prije posla nego deset do dvanaest knjiga godišnje, zar ne?