Kako izvući najbolje iz umjetne inteligencije

Umjetna inteligencija danas je izrazito popularna tema, no sama tehnologija postoji već desetljećima a sam je pojam skovan još 1950-ih.

Ipak, u posljednjih nekoliko godina svjedočimo velikom tehnološkom napretku, a AI sustavi danas mogu obavljati širok spektar zadataka, od igranja šaha i  recimo Pokémona, do izrade slika, pisanja računalnog koda pa čak i vođenja istraživanja.

S obzirom na sve širu dostupnost i primjenu tih sustava u školama, na sveučilištima i na radnim mjestima, važno je razumjeti kako AI funkcionira i kako ga ispravno koristiti. Prema istraživanju američke neprofitne organizacije Common Sense Media, sedam od deset američkih tinejdžera koristilo je barem jedan alat generativne umjetne inteligencije, a više od polovice njih najčešće za školske zadaće.

Najvažnije što treba znati jest da najbolje AI platforme rade na temelju jezika, teksta, brojeva, videa ili slika. Što su upute preciznije, to su rezultati korisniji.

- Kao i kod ranijih tehnoloških revolucija od kalkulatora do interneta treba neko vrijeme da se društvo prilagodi, a očekujem da će i AI pratiti sličan put - kaže Daniela Amodei, suosnivačica i predsjednica kompanije Anthropic, koja razvija modele umjetne inteligencije i chatbot Claude.

Claude je početkom godine privukao pažnju javnosti jer je uspješno prešao videoigru Pokémon, no kao i ChatGPT (OpenAI) ili Gemini (Google), pokazao se posebno korisnim u zadacima koji uključuju kodiranje, pisanje i analizu teksta, poput eseja ili e-mailova. Današnje naprednije verzije ovih sustava sposobne su i 'istražiti' zadanu temu ili pitanje, umjesto da odmah odgovore. AI može referencirati izvore s interneta i birati najprikladniji način prezentacije informacije.

Budite oprezni

- AI je najveći dar učenju. Omogućuje da rutinske zadatke rješavamo brže i fokusiramo se na ono u čemu možemo primijeniti stručnost, kritičko mišljenje i kreativnost. Kombinacija dobrog alata i ljudskog prosuđivanja što je dobitna kombinacija - stiče Lisa Gevelber, osnivačica inicijative Grow with Google, koja promiče digitalne vještine

No stručnjaci upozoravaju da se AI sustavi ne bi trebali koristiti bez rezerve. I dalje griješe, a odgovornost za njihov sadržaj ostaje na korisniku. AI može proizvesti netočne informacije, a nerijetko je teško shvatiti zašto je sustav donio neki zaključak.

- AI je donekle poput papige koja uči slušajući. Uči s cijelog interneta, a to znači i da preuzima stereotipe i predrasude,  poput toga da su znanstvenici muškarci, a učiteljice žene - kaže Robbie Torney iz Common Sense Media

Sve je više i zabrinutosti da prekomjerno oslanjanje na AI može negativno utjecati na stjecanje znanja i razvoj socijalnih vještina, posebno kod mladih.

Zato obrazovni i karijerni stručnjaci pozivaju na kritičko promišljanje o rezultatima koje AI sustavi nude.

- Završite srednju školu s jakim temeljnim znanjima koja će vam pomoći u daljnjem obrazovanju, ali pokušajte se istaknuti i vještinama koje su za sada svojstvene samo ljudima – poput empatije i kreativnosti - savjetuje Robin Lake, direktorica Centra za reformu obrazovanja (Center on Reinventing Public Education).

I dok izvješće Svjetskog gospodarskog foruma (WEF) predviđa da će 40 posto poslodavaca smanjiti broj zaposlenih zbog automatizacije zadataka putem AI-a, istodobno se očekuje i otvaranje 11 milijuna novih radnih mjesta i gašenje devet milijuna postojećih. Budućnost tržišta rada tako se mijenja brže nego ikada.

- AI je izvrstan za početnu fazu razmišljanja, brz je, lako dostupan i može pomoći pri organizaciji misli, traženju primjera ili razumijevanju potreba poslodavaca. Ali važno je znati da AI ne zna tko ste vi, koje su vam ambicije, što vas pokreće - napominje Leanne Bisatt, savjetnica za zapošljavanje i karijere na Sveučilištu Exeter.

- Zato na AI treba gledati kao na još jedan alat u svojoj kutiji s alatima. Može pomoći u planiranju karijere, ali ne može zamijeniti stvarno iskustvo, vlastito istraživanje, kvalitetne informacije i osobne odluke – zaključuje.