Novinari poduzetnici: Rad u medijima izvrsna je škola za biznis

Informirati, educirati, pa čak i zabaviti – glavne su to funkcije novinara koji su svoj poziv odabrali neovisno o mediju koji ih je najviše privukao. Informacija je glavno novinarsko oružje, a sve ostalo dolazi s godinama, zato ne začuđuje što oni koji desetljeće ili dva provedu u nekom sektoru odluče izaći iz novinarstva te se baciti u biznis. Jedna je od njih osnivačica agencije za odnose s javnošću Media Mind Alenka Ostrihon.

Kako nam je ispričala, njezin profesionalni put počeo je prije dvadeset pet godina, na Valentinovo 2000. godine, kada se zaljubila u medije.

Alenka Ostrihon, Media Mind:

Alenka Ostrihon

– Provela sam gotovo četvrt stoljeća gradeći svoj poslovni put od novinarke početnice u nacionalnim dnevnim novinama Jutarnjem listu do glavne urednice najtiražnijega ženskog magazina – Glorije. Rad u medijima izgradio me ne samo profesionalno nego i kao osobu. Neizmjerno sam ponosna na sve uspjehe koje sam postigla s tadašnjim timom, a njih je doista bilo mnogo. Posebno izdvajam projekt 'Pokrenimo promjenu: Menstruacija nije luksuz', koji je rezultirao smanjenjem PDV-a na higijenske uloške s 25 na 13 posto, što je ostvareno 2022. godine. Oduvijek sam smatrala da trebam iskoristiti svoju poziciju glavne urednice kako bih se borila za stvari koje su ženama važne, poput podizanja financijske pismenosti, poslovnog osnaživanja, ostvarivanja socijalnih prava… Ženski časopisi mogu biti iznimno moćan alat za osnaživanje žena i građenje naše pozicije u društvu. Vjerujem da sam to i dokazala dajući prostor temama poput menopauze, menstrualnog siromaštva, borbe s neplodnošću, financijske pismenosti, karijernog osnaživanja… – govori nam Ostrihon.

Novi početak

Ta je novinarka prije dvije godine odlučila otvoriti novo poglavlje u karijeri pa je pokrenula butik-agenciju za odnose s javnošću Media Mind. Sada se fokusira na projekte koji slave žene i ženske uspjehe, poput 'Inženjerke godine', projekta koji promiče žene u inženjerstvu. Ostrihon usporedno razvija svoj autorski projekt 'Hormoni & posao' čiji je cilj destigmatizacija menopauze na radnome mjestu. Uza sve to nikada nije uistinu izašla iz novinarstva jer i dalje iskorištava svaku priliku da piše za razne domaće medije o životnom stilu i poslovnim temama.

Na pitanje zašto je otišla u biznis odgovara kako je osjetila da je vrijeme za novi početak. Odlučila je izazvati samu sebe, ponuditi svoje usluge i ideje na tržištu te krenuti ispočetka, neopterećena funkcijom glavne urednice koju je obavljala potkraj 2022., kad je ušla u poduzetništvo.

– Drago mi je što su me klijenti prepoznali i darovali mi svoje povjerenje pa s podjednakim žarom pomažem klijentima da njihove poruke budu atraktivne medijima i publici, osmišljavam jedinstvene projekte, pišem autorske tekstove za vodeće medije, moderiram panele… Ne ograničavam se samo na jedno područje svoje ekspertize – kaže Ostrihon, koja se odlučila za obrt s paušalnim oporezivanjem.

– Budući da sam obrt otvorila potkraj lipnja 2023., tu godinu smatram svojevrsnom probnom fazom. Zadovoljna sam kako je prošla i kako je tržište reagiralo na moje usluge. U 2024. zabilježila sam blag porast prihoda, no i dalje poslujem u sklopu paušalnog modela; trenutačno mi on najviše odgovara – napominje nam Ostrihon, dodajući da je zadovoljna ostvarenim rezultatima jer oni potvrđuju da su klijenti prepoznali njezinu uslugu kao profesionalnu, pouzdanu i kvalitetnu.

Sandra Pocrnić Mlakar

Odnosi s javnošću iliti PR djelatnost su srodna novinarstvu, a još nam je bliže izdavaštvo, pa je tako novinarka Sandra Pocrnić Mlakar nakon dva desetljeća rada u redakcijama prešla u društvo izdavača knjiga, nakon čega je u tom sektoru provela deset godina. Poduzetnica je, kaže, postala pri kraju radnoga vijeka, kad je osnovala Beletru, ali godine koje je provela radeći honorarno sada bi joj dobro došle za višu mirovinu.

Prodaja počinje s idejom

– U poduzetništvo sam se upustila jer sam željela iskoristiti stečeno uredničko znanje u afirmiranju domaćih autora i objavljivanju sadržaja vezanog uz prilagodbu i mentalno zdravlje, za što ni novine, a ni nakladnici, nemaju sluha. Kod nas kao da još vrijedi da se više može zaraditi prodajom poroka umjesto prodajom vrlina. A ja sam uvjerena da vrline imaju velik tržišni potencijal, zato se bavim rješenjima i sretnim završecima. Objavljujem poslovne i psihološke priručnike, krimiće i ljubiće u kojima se opisuju pozitivni primjeri i uređeno društvo. Naravno, efekti pozitivnog pristupa u društvu bili bi vidljiviji kad bismo se pozitivnim primjerima bavili u medijima, i to u visokim nakladama i na internetu, umjesto u knjigama s nakladom od nekoliko stotina primjeraka, ali čini se da kao društvo to još nismo osvijestili. Kakva su roba vrline, pokazuju primjeri najtiražnijih Beletrinih autora Dalibora Talajića i Jana Bolića. Ovogodišnji bestseler, također potpuno neočekivan, knjiga je eseja Branka Marijanovića o književnim klasicima i njihovoj suvremenoj primjeni 'Knjige koje (nam) mijenjaju život' – govori Pocrnić Mlakar.

Ipak, ta poduzetnica, čija je tvrtka prošle godine ostvarila 40.314 eura dobiti i neto dobit od 1468 eura, i dalje obavlja intervjue s autorima, piše osvrte s predstavljanja knjiga, organizira snimanja i festivale, dakle i dalje se u nekom segmentu bavi novinarstvom.

– Možda sam postala poduzetnica samo zato da bih se nastavila baviti novinarstvom. Ipak, kao poduzetnica prihvatila sam i računovodstvene poslove, rad s fiskalnom blagajnom i izravnu prodaju, što nije bio problem svladati. U poduzetništvu se ne mogu naviknuti da se pisanje računa smatra prodajom. U novinarstvu je prodaja započinjala idejom o temi, a nastavljala se istraživanjem i pisanjem teksta pa plasiranjem. Prodajni priručnici Beletrinih autora Zvonimira Pavleka, Vedrana Sorića i Emila Pavića pokazuju da je sveobuhvatan pristup prodaji ipak ispravniji – objašnjava Pocrnić Mlakar.

Dok se jedni odlučuju za srodne djelatnosti, drugi su pak posve promijenili branšu. Četvrt je stoljeća u novinarstvu radio Bernard Ivezić, a sad ima tvrtku za istraživanje startup-ekosustava Unicorn Underground.

Bernard Ivezić, Unicorn Underground:

Bernard Ivezić

– Sjećam se kad mi je na prvoj godini faksa prijatelj pokazao članak koji je napisao za informatički časopis PC Chip. Rekao sam: 'Wow, i ja bih to volio probati!' Nisam mislio da mogu. No on je odmahnuo rukom i rekao: 'Ajde, idi se upoznati s njima, uvijek traže suradnike.' Kad mi je glavni urednik postavio pitanje: 'O čemu bi pisao?', a ja se nisam mogao zaustaviti u nabrajanju, postalo mi je jasno da sam donio pravu odluku. Poslije sam i sâm postao glavni urednik PC Chipa – objašnjava Ivezić.

Ipak, nije da su Iveziću to prve poduzetničke vode. Još na fakultetu taj je bivši novinar imao svoj prvi startup.

Odluka u dva koraka

– Od tada sam ih pokrenuo nekoliko te i dalje radim na novim projektima. I u medijima sam bio prilično samoinicijativan, što je u poduzetništvu ključno. No dugo sam balansirao, svoje poduzetničke ambicije držao sam u pozadini. Odluku o promjeni karijere donio sam u dva koraka. Prvi je bio prije desetak godina kada sam shvatio koliko je politički marketing toksičan, što me ohladilo od medija. Jednom sam, radeći za veliki medij, otišao do deska i zatražio informaciju tko je tadašnji ministar unutarnjih poslova jer sam pisao temu o kibernetičkoj sigurnosti. Mogao sam to jednostavno izguglati, ali ovako mi je bilo zabavnije. Sjećam se kolutanja očima i komentara nakon toga po hodnicima. Nije me bilo briga. Jednostavno, nisam htio raditi političke teme, zanimali su me isključivo tehnologija i biznis. Drugi korak bio je – doslovno – skok. Tandemski skok padobranom. Kad sam skočio, poput Jamesa Bonda u 'Operaciji Svemir', fizički sam osjetio da sam oduvijek sposoban za to, samo to nikada nisam pokušao. Počeo sam se pripremati za skok i pola godine poslije promijenio sam karijeru – slikovito nam opisuje Ivezić.

Iako bi nakon prethodnih nekoliko paragrafa mnogi mogli postaviti pitanje kako novinari mogu 'samo tako' prijeći u poduzetništvo, vrijedi naglasiti da novinarske vještine nema svatko – one se grade desetljećima – a upravo je novinarstvo izvrsna škola za biznis, tvrde sugovornici ovog članka.

– I novinarstvo i poduzetništvo temelje se na povjerenju, pouzdanosti i uzajamnoj koristi, s tom razlikom što u novinarstvu radite prije svega za javnost, odnosno društvo. U obje okoline svaki dan donosi nove ciljeve, izazove i rokove, a pritom ste uvijek odgovorni za relevantnost i kvalitetu – kaže Ivezić.

To potvrđuje i Ostrihon, koja kaže da je godinama imala unaprijed određene zadatke, kolegije, sastanke, svakodnevne rokove, pa je priroda posla oblikovala i njezine radne navike. Naučila je, kaže, iznimno dobro funkcionirati pod pritiskom i pritom ostvarivati vrhunske rezultate. Da novinarstvo tjera čovjeka da svakoga dana nauči nešto novo, da bude otporan na stres i nepredvidive situacije te da bude sposoban analizirati mnogo informacija i prenijeti te informacije drugima, smatra i Boris Trupčević. On je u novinarstvu i medijima proveo ukupno dvadeset osam godina, ali u trenutku zasićenja jednostavno je odlučio u cijelosti postati 'sâm svoj gazda' i okušati se u novim vodama. Danas taj bivši novinar ima tvrtku TNT Media Lab, koja je u prošloj godini uprihodila 241.205 eura i ostvarila neto dobit od 77.470 eura.

Boris Trupčević, TNT Media Lab:

Boris Trupčević

– Imam sreću i privilegij da sam u karijeri mogao iskusiti i upoznati mnogo različitih industrija – kaže Trupčević i dodaje da su vještine potrebne da bi se kvalitetno obavljao novinarski posao univerzalne i dragocjene, a te vještine profesionalci u medijima treniraju i usavršavaju svaki dan.

– Način na koji se nekada radilo u medijima zaista je nalikovao na obuku specijalnih postrojbi. Vjerujem da su upravo zato mnogi novinari i urednici ostvarili uspješne karijere u drugim djelatnostima, od diplomacije do biznisa – objašnjava Trupčević koji je, kako tvrdi, od prvoga dana ostvarivao zadovoljavajuće prihode, a danas katkad ima i više posla nego što ga je imao radeći u korporaciji.

Novinar se uvijek snađe

Sve to samo pokazuje dobro poznatu tvrdnju da će se novinari snaći u bilo kojem poslu. Štoviše, ispostavlja se, kaže nam Pocrnić Mlakar, da su svi drugi poslovi 'lakši' od novinarstva. Ta nam poduzetnica kaže da novinarstvo razvija kreativu, upornost, samostalnost, organizacijske vještine te vještine postavljanja pitanja, što je osnovni novinarski alat, a u poduzetništvu je on dragocjen u osmišljavanju novih projekata i upoznavanju novih ljudi. Uz to, dodaje Ivezić, važni su dobar nos za pravu priču, odnosno dobru poslovnu priliku, sposobnost da doista čujete sugovornike i prepoznate njihove potrebe te da u kvalitetnoj priči jasno predstavite ono što nudite.

Znatiželja je također vještina specifična za novinare, sposobnost pak da se kopa dublje pomaže u boljem razumijevanju klijenata, tržišta i šire slike, a na kraju i da se donesu kvalitetne odluke, kaže Ostrihon. Ona je, dodaje, naučila važnost jasne i uvjerljive komunikacije, što primjenjuje i u svim segmentima svoga posla, bilo u pisanju ponuda, osmišljavanju kampanja, predstavljanju projekta klijentima bilo u pisanju objava za medije.

– U poslu u kojemu se sve brzo mijenja važno je brzo se informirati, analizirati i odlučiti. Novinarstvo me naučilo selektirati bitno, raditi pod pritiskom i ostati fokusirana – tvrdi Ostrihon.

Naravno, poduzetništvo nosi i mnoge izazove, ali i veliku nesigurnost. Ipak, prema mišljenju Ostrihon, tu je i sloboda da se biraju projekti koji su smisleni i u skladu s vrijednostima osnivača, što uistinu zlata vrijedi.