Pomoću bihevioralnog dizajna promjene se mogu postići malim ulaganjima

Često se žalimo kako bi Hrvatska znatno brže napredovala da nema tvrdokorno pesimističan mentalitet zbog kojega je teško provoditi čak i male promjene, a kamoli ozbiljnije reforme. No, ruku na srce, promjena je svugdje drugo ime za strah. Kako ga klasična ekonomija ne može riješiti, a reforme su the riječ koja se 'nosi' u svakoj zemlji imalo svjesnoj zbivanja oko sebe, u to prazno područje ulazi bihevioralna ekonomija. Znanost koja pokazatelje i KPI-jeve spaja sa psihologijom i, tako komponirana, malim koracima mijenja ponašanja u smjeru željenih. Jednako je korisna za države i za kompanije.

Pa ipak, bihevioralni se ekonomisti u nas mogu nabrojiti na prste jedne ruke. Jedna je od njih Andrijana Mušura Gabor, koja na ZŠEM-u predaje (ne samo) taj kolegij. Aktivna je i u realnome sektoru, radi kao bihevioralna znanstvenica za švedsku tvrtku Nudgd, a u sklopu konzultantskih agencija Insightfully i Insights vodi edukacije i projekte usmjerene na primjenu bihevioralnog dizajna u poslovanju i javnim politikama.

Kako bismo definirali bihevioralnu ekonomiju?

– Bihevioralna je ekonomija zamišljena kao disciplina koja pridonosi postojećim neoklasičnim ekonomskim modelima obogaćujući ih uvidima iz drugih društvenih znanosti, prije svega psihologije, ali i neuroznanosti, jer bolje pomažu objasniti način na koji ljudi odlučuju.