Bez dobrog novinarstva demokracija ne može postojati

– Ne možemo uzetmati demokraciju i novinarstvo zdravo za gotovo. Bez dobrog novinarstva demokracija ne može postojati – poručio je Ulrik Haagerup, dugogodišnji glavni urednik danskih dnevnih novina i informativnog programa javnog servisa, osnivač Constructive Institutea i autor knjige 'Constructive News', u uvodnom dijelu konferencije 'Konstruktivno novinarstvo: Korak prema vijestima kakve trebamo' održane danas u zagrebačkom kinu Kaptol Boutique Cinema, u organizaciji Agencije za elektroničke medije, u suradnji s Fakulteta političkih znanosti u Zagrebu te u partnerstvu s Hrvatskom udrugom digitalnih izdavača (HUDI).

Haagerup je istaknuo da konstruktivno novinarstvo, koje postaje sve značajnija praksa u mnogim europskim redakcijama, fokus pomiče s pitanja 'što je problem?' prema 'kako se problem rješava?'. Upravo je pitanje može li novinarstvo biti pokretač pozitivnih promjena, umjesto da samo bude kroničar društvenih problema kao do sada, bilo u središtu njegovog predavanja.

Priznao je da je i sam, tijekom dugodoišnjeg rada na novinarskim i uredničkim pozicijama, stvarao priče koje nisu nužno bile pogrešne, ali nisu davale potpunu sliku stvarnosti. Smatra da promjena mora početi od svakoga dionika medija pojedinačno. Upitao je može li novinarstvo graditi mostove i naglasio da upravo to nastoje postići u danskom Constructive Instituteu, i to kroz drugačije postavljanje pitanja, traženje rješenja i izbjegavanje jednostranih, isključivo negativnih narativa.

Ulrik Haagerup

Navodeći primjere iz prakse, objasnio je kako mediji mogu postati dio rješenja, a ne dio problema. Njegova glavna poruka mnogobrojnim okupljenim novinarima, urednicima, medijskim stručnjacima, znanstvenicima, profesorima i studentima novinarstva bila je da se fokusiraju na rješenja te potiču demokratsku raspravu.

Pomoć društvu

– Mediji gube publiku. Nažalost, gube utrku s društvenim mrežama. Velik broj naših sugrađana ne vidi razliku između urednički oblikovanih profesionalnih medija i informacija te dezinformacija koje se pojavljuju na društvenim mrežama. Zato su programi medijske pismenosti iznimno važni – poručila je ministrica kulture i medija Nina Obuljen Koržinek.

Nina Obuljen Koržinek

Istaknula je da razvoj profesionalnog, a potom i konstruktivnog novinarstva ovisi o nekoliko ključnih preduvjeta: očuvanju neovisnosti, slobode i profesionalnih standarda, kao i financijskoj stabilnosti medija na malom tržištu u kojem se, kako je napomenula, ne može u potpunosti osloniti na konvencionalne izvore prihoda. Upozorila je i da pri snažnijim intervencijama države uvijek postoji rizik od političkih pritisaka, zbog čega važnu ulogu imaju obrazovanje i jačanje kapaciteta svih koji profesionalno obavljaju novinarski posao, kao i onih koji obrazuju buduće generacije novinara.

Ministarstvo kulture i medija posljednjih je godina radilo na jačanju sigurnosti novinara, suzbijanju SLAPP tužbi, financiranju profesionalnog novinarstva kroz programe AEM-a, osiguravanju sredstava za zaštitu autorskih prava, što je, naglasila je, osobito važno u kontekstu umjetne inteligencije, te financiranju distribucije tiskanih medija, koji se i dalje prepoznaju kao važan rezervoar profesionalnog novinarstva.

– Konstruktivno novinarstvo može pomoći društvu u cjelini, ali i medijima da prestanu gubiti publiku te da ponovno zauzmu važno mjesto koje imaju u demokratskom društvu – smatra ministrica.

Vraćanje povjerenja u činjenice i medije

Govoreći o ulozi konstruktivnog novinarstva, Zrinka Ujević, voditeljica predstavništva Europske komisije u Hrvatskoj, istaknula je da je ono 'odgovor na rastući senzacionalizam i negativističke obrasce u današnjim vijestima' te da nastoji pružiti širu sliku, kontekst te rješenja.

– Njegova je zadaća ponovno učvrstiti povjerenje u činjenice i znanje te ojačati otvorenu raspravu kao temelj demokratskog društva. U središte vraća demokratsku ulogu novinarstva kao mehanizma koji pomaže društvu da prepozna probleme, uči iz njih i mijenja se nabolje. Takav pristup može pridonijeti obnovi povjerenja u medije, ali i jačanju otpornosti naših demokratskih institucija. Europska unija već godinama gradi upravo takav sustav – rekla je Ujević.

Zrinka Ujević

Posebno je napomenula važnost europske Uredbe o slobodi medija, čiji je cilj zaštita medijskih sloboda i pluraalizma u EU, a spomenula je i Akt o digitalnim uslugama, kojime se od velikih platformi traži smanjenje širenja dezinformacija i nezakonitog sadržaja.

– Konstruktivno novinarstvo, snažna mreža provjeritelja činjenica, neovisni regulatori i Uredba o slobodi medija dio su zajedničkog cilja, a to je dati građanima povjerenje te raznolike, relevantne i točne informacije kako bi mogli donositi odluke na temelju činjenica, a ne straha ili manipulacije – zaključila je Ujević.

Josip Popovac, ravnatelj AEM-a i član Vijeća za elektroničke medije, poručio je da ovaj novi pristup 'daje nadu' za novinarstvo.  – Svi moramo svakodnevno u javnom djelovanju koristiti konstruktivni pristup jer samo time možemo ostvariti pozitivne rezultate – naglasio je Popovac.

Petra Kovačević s Fakulteta političkih znanosti, koja istražuje, predaje te radi konstruktivno i solutions novinarstvo već deset godina, istaknula je kako 'novinarstvo nije samo posao nego poziv te izvor zadovoljstva ako ga radiš kvalitetno'.

Robert Tomljenović, zamjenik ravnatelja AEM-a, dodao je da ovaj koncept može potaknuti raspravu o tome kako vratiti povjerenje u medije. – Mediji su nam potrebniji nego ikad zbog porasta mentalnih problema, nasilja, polarizacije i dezinformacija te trebamo razgovarati o novoj i smislenijoj ulozi medija – poručio je Tomljenović.

Robert Tomljenović