Ortutay: Nisam težila liderstvu, no oduvijek želim unositi promjene
Žene u biznisu 2025. One - on - one: Gordana Gelenčer i Zsuzsanna Ortutay
Na 15. Liderovoj konferenciji Žene u biznisu govorila je predsjednica Uprave Ine, a jedan od panela pozabavio se pitanjem sigurnosti
Svi znamo tko je Zsuzsanna Ortutay poslovno, ali malo tko zna kakva je ona privatno. Ova predsjednica Uprave Ine i menadžerica s više od 20 godina iskustva uvijek je, kaže, znala da će voditi ljude. Nije, dodaje, težila tom cilju nego je oduvijek imala inicijativu te potrebu unositi promjene.
- Ne mogu proći pokraj nečega što nije uredu te se ne umiješati. Za mene 'dovoljno dobro' nikada nije dovoljno dobro, uvijek težim savršenstvu – rekla je Ortutay u razgovoru 'jedan na jedan' s novinarkom Gordanom Gelenčer.
Naglasila je da je uvijek spremna preuzeti više odgovornosti te da je zapravo karakteristika dobrog lidera zapravo odgovornost i shvaćanje da si ti ta koja treba donijeti odluku.
- Htjela sam donijeti promjene i to me je dovelo do liderstva. Volim izazove, uvijek se trudim biti poštena i prema zaposlenicima i prema dionicima, odnosno stakeholderima – izjavila je Ortutay dodajući da poštenje znači da snosiš odgovornost i kada netko nije ostvario svoje obaveze, dakle trebaš donijeti tešku odluku jer je to pošteno prema ostalima.
Energetika se inače gleda kao 'muška' industrija, no Ortutay je, kako kaže, na faksu bila okružena inženjerima i energetskim stručnjacima pa joj je energetika sasvim prirodno došla. Nije, tvrdi, ni razmišljala o tome da je energetika biznis u kojem dominiraju muškarci već joj je se samo svidjela te je sasvim prirodno ušla u nju.
Ina ima čak 35 posto žena u middle managementu i 25 posto žena u top managementu te ima, kaže Ortutay, iznimne liderice koje upravljaju većinom muškim timovima.
- Volim izazove. I fizičke i poslovne. Često planinarim, nekada sam više trčala, sada manje, ali volim fizičke aktivnosti te uvijek tražim nove stvari i kontinuirano učim – rekla je Ortutay.
Ono što ju potiče da ide dalje je, navodi, želja za boljim, a sama ističe da može uočiti slabosti koje treba popraviti. Naglasila je da ne voli neiskrenost, a ono što joj itekako smeta je kada je netko iracionalan, ne logičan te ne sluša.
Ortutay naime ne dolazi iz Budimpešte niti nekog velikog grada već iz industrijske sredine otprilike jednakoj našem Sisku ili Kutini, a kada je došla u Hrvatsku svakako joj je trebala prilagodba iako ju je najviše zaintrigirala činjenica koliko su Hrvati privrženi kavama i toj kulturi kave koja se zapravo gleda kao dobro ulaganje jer se svi, pa čak i poslovni partneri, lakše otvaraju na kavama.
U poduzetništvu nema potpune sigurnosti
Nakon razgovora s Ortutay, na Liderovoj se konferenciji Žene u biznisu održala i panel diskusija na temu sigurnosti u kojoj su sudjelovale članica Uprave Spana Mihaela Trbojević, predsjednica Uprave Triglav osiguranja Vilma Učeta-Duzlevska te vlasnica Zlatarnice Karat Rene Krasnić Velicki.
Trbojević je istaknula da je za nju sigurnost osjećaj. U Spanu se bave kibernetičkom sigurnošću te kada pričaju s klijentima o bilo kakvim projektima klijent traži osjećaj sigurnosti, a ne sama tehnologija.
Iznimno je važno i znanje, rekla je Trbojević, i kada je riječ o kibernetičkoj sigurnosti i u širem smislu jer nam ono daje osjećaj sigurnosti da imamo izbor. Na kraju krajeva trebamo imati i znanje o tehnologiji pa tko god se boji AI-a ja morat će ga usvojiti ako želi napredovati.
- Ako napravimo osnovni korak edukacije, recimo da se ne klika na linkove, tu smo riješili velik dio problema – rekla je Trbojević koja je napisala i knjigu za mlade 'Opasnosti iz ekrana' za djecu od petog do osmog razreda pa je samim time istaknula i koliki je problem cyberbulling.
Vilma Učeta-Duzlevska tvrdi da je sigurnost fleksibilnost da se prilagodimo promjenama.
- Mi ju gledamo kao sigurnost i fleksibilnost u upravljanju rizicima, no rizici su uvijek tu, a mi smo ti koji se moraju prilagoditi – rekla je Učeta-Duzlevska.
U privatnom životu ta su sigurnost ljudi, karakter i vrijednosti, a to nam nitko neće dati nego to moramo sami stvarati. Učeta-Duzlevska preselila se iz Makedonije u Hrvatsku, a to preseljenje zbog poslovnog izazova uistinu je velika životna tranzicija i to ne samo za jednu osobu već i za cijelu obitelj.
- Kada napuštate zemlju napuštate i navike i prijatelje i jezik pa svakako gubite i dio svog identiteta. Pa kako onda od nesigurne zone doći u sigurnu? Ja bih tu istaknula tri poluge; osloniti se na vlastite kompetencije, učiti te stvarati vlastitu mrežu sigurnosti – izjavila je Učeta-Duzlevska.
- Ono što sam naučila kada sam se preselila je da nisam izgubila svoju sigurnost već sam ju samo trebala redefinirati – naglasila je Učeta-Duzlevska dodajući da zona komfora nikoga nikada nije dovela do razvoja zato trebamo ciljati izaći iz zone komfora.
Rene Krasnić Velicki sigurnost definira kao vjerojatnost dobrog ishoda u svemu što radimo. Kada je ova poduzetnica obiteljski biznis preobrazila u brend to za nju nije bilo pitanje pomicanja od zone komfora već nužnost za razvoj biznisa.
- Nekada kada si bio zlatarski biznis trebao si samo biti dobar zlatar, no danas uz to moraš biti i dobar u marketingu, ali i vodstvu. Tradicionalne zlatarnice propadaju tako da je bilo potrebno napraviti korak dalje, nema tu puno razmišljanja već ideš i radiš s fokusom na ono što želiš biti za pet ili deset godina – rekla je Krasnić Velicki zaključujući da u poduzetništvu ne možeš ciljati na potpunu sigurnost.
