Teorija mrtvog interneta: Digitalna stvarnost pod kontrolom AI-a

Sam Altman, izvršni direktor OpenAI-ja, nedavno je izazvao buru reakcija na X-u kada je priznao moguću vjerodostojnost takozvane 'teorije mrtvog interneta'. Ta teorija, koja zvuči kao da je stigla iz nekog tamnog kutka interneta se često stavljala pod okvir zavjere. Teorija, naime, sugerira da je velik dio današnjeg interneta, posebno društvenih medija, zapravo dominiran umjetnim (ne-ljudskim) aktivnostima, poput AI-generiranog sadržaja, botova i korporativnih interesa, što dovodi do smanjenja autentične ljudske interakcije. Sadržaj je to koji proizvode računala, LLM-ovi i botovi, a pojavom AI platformi poput Altmanovog ChatGPT-ja, taj se proces dodatno ubrzao. Sam Altman je izjavio da ranije nije ozbiljno razmatrao ovu ideju, tj. teoriju, ali da je sada svjestan brojnih profila na mreži koje vode veliki jezični modeli.

Istina ili mit

Izraz 'mrtvi Internet' u sebi nažalost nosi istinu koju mnogi danas itekako osjećaju. Ako ste dio generacija koje su odrastale uz internet, koje su slušale spajanje modema na telefonsku žicu  vjerojatno ponekad s nostalgijom gledate na te 'rane' dane globalnog interneta. Internet 1990-ih i ranih 2000-tih bio je neuredan, ekscentričan i spontano kreativan. Forumi, fan-stranice, chatovi i blogovi cvjetali su u digitalnom 'divljem zajedničkom prostoru' koji je bio prilično kaotičan, ali vrlo ljudski te prije svega eksperimentalan. No, baš kao što su radio i televizija jednom podlegli oglašivačima i regulatorima, slobodni internet nije mogao opstati zauvijek. Živi web zamijenio je ovaj web koji danas imamo, mjesto gdje je pažnja valuta, a algoritmi određuju što vam se sviđa, što je popularno i traženo.

Internet više ne djeluje živahno, da, funkcionira i prepun je, više nego ikada, sadržaja i aktivnosti, ali ta energija i ljudskost je polako ali sigurno nestala. Ono što je većinom ostalo je sustav vođen strojevima optimiziranima za profit.

Ekonomija propadanja

Profit je uništio Internet. Ubili smo ga jer smo htjeli da zarađuje. Kao što smo rekli, pažnja je valuta a oglašivači plaćaju klikove pa tek onda kvalitetu, ako i tad. 'SEO farme' web stranice koje stvaraju veliki broj niskokvalitetnih članaka i linkova kako bi manipulirale rezultatima pretraživača ciljaju isključivo Googleove algoritme, a društvene mreže optimiziraju sadržaj koji potiče kompulzivno 'skrolanje', da ne pričamo o svim mentalnim i ostalim zdravstvenim problemima proizašlih iz društvenih mreža. Sada taj modus operandi ubrzava i umjetna inteligencija pa AI modeli izbacuju 'tone' lošeg i lažnog sadržaja.

Autori rada 'The Dead Internet Theory: A Survey on Artificial Interactions and the Future of Social Media', navode kako je do 60 posto prometa na webu generirano botovima. Studije citirane u radu procjenjuju da gotovo dvije trećine internetskog prometa potječe od automatiziranih sustava. Ti botovi lajkaju, dijele, komentiraju i stvaraju sadržaj kako bi oponašali ljudsko ponašanje. Navode autori.

Gdje je nestao čovjek

O društvenim mrežama pišu kako favoriziraju metriku a ne ljude, što je mogao primijeti svaki stariji korisnik Facebooka kada su mu u jednom trenutku s feeda nestali gotovo svi prijatelji, a primat preuzele sponzorirane objave, čudne stranice i uglavnom loš sadržaj.

Autori u radu navode da platforme poput Facebooka, TikToka i X, sve više ulažu u algoritme koji maksimiziraju vrijeme provedeno na platformi, što direktno povećava prihode od oglašavanja. To dovodi do senzacionalizma, homogenizacije i gubitka raznolikosti. Također, umjesto kvalitetnih i originalnih sadržaja, algoritmi potiču generiranje velikih količina repetitivnih, površnih i često clickbait materijala kojima nije cilj informirati ili povezivati korisnike  već zadržati korisnika što duže i po mogućnosti izazvati neku reakciju, ako može negativnu. Istraživanje ističe i upozorenje na 'astroturfing' odnosno, situacije u kojem korporacije ili vlade stvaraju lažne profile i kampanje kako bi utjecale na javno mnijenje, maskirajući se kao autentični korisnici.

mrtvac, mrtvi internet

Podaci o stanju interneta pokazuju da se digitalni svijet brzo mijenja pod utjecajem automatizacije. Prema Imperva Bad Bot Reportu, godišnjem izvještaju kojeg objavljuje tvrtka Imperva, specijalizirana za kibernetičku sigurnost, prvi put u posljednjem desetljeću automatizirani promet nadmašio je ljudski, čineći čak 51 posto ukupnog web-prometa u 2024. godini. Od toga je 37 posto zabilježeno kao zlonamjerni promet, dok je tek 14 posto označeno kao dobroćudni botovi. Slične procjene daje SOAX, međunarodna kompanija koja pruža proxy i podatkovne usluge za praćenje internetskog prometa, koja navodi da je u 2023. botovski promet iznosio gotovo 50 posto ukupne internetske aktivnosti, raspoređen na 32 posto zlonamjernih i 17,6 posto dobronamjernih botova. Prema podacima Akamai Technologies, globalnog lidera u cloud uslugama i mrežnoj infrastrukturi, botovi čine 42 posto web-prometa, pri čemu je 65 posto aktivnosti zlonamjerno.

Ubi nas AI

Sadržaj koji proizvode AI i botovi također postaje sve dominantniji. Stručnjaci predviđaju da bi do 2026. godine čak 90 posto internetskog sadržaja moglo biti sintetski generirano, dok akademska studija Spennemanna iz 2025. pokazuje da je barem 30 posto teksta na aktivnim web-stranicama već stvorio AI, a stvarni udio možda doseže 40 posto. Čak i na društvenim mrežama, analiza aktivnosti tijekom američkih predsjedničkih izbora 2024. pokazala je da je oko 12 posto slika i 1,4 posto teksta bilo AI-generirano.

Promjene se događaju i u načinu na koji internet indeksira sadržaj. Novi retrieval botovi, koje koriste OpenAI, Anthropic i drugi, zabilježili su porast od 49 posto u prometu prema web-stranicama između kraja 2024. i početka 2025., pretražujući mrežu kako bi generirali sažetke za korisnike umjesto klasičnih Google rezultata. U glazbenoj industriji, iako AI-generirani zapisi čine samo 0,5 posto svih streamova na platformi Deezer, čak 70 posto takvih streamova predstavlja prevaru, generiranu pomoću botova za prikriveno izvlačenje tantijema.

Sve to utječe i na povjerenje korisnika. Prema istraživanju New York Posta, samo 41 posto Amerikanaca smatra da je internetski sadržaj istinit, dok 23 posto smatra da je potpuno lažan, a 36  posto mu pristupa s oprezom. Čak 78  posto ispitanika priznaje da teško razlikuje ljudski od AI-generiranog sadržaja, dok gotovo polovica njih, 48  posto, smatra da su objave na društvenim mrežama poticane umjetnom inteligencijom.

Meme ili propaganda

Na prvi pogled, motivacija iza masovnog širenja AI i bot sadržaja može se činiti jednostavnom, veća interakcija generira prihod od oglašavanja. No kada se zagrebe ispod površine, pojavljuje se ozbiljnija prijetnja: politička propaganda i manipulacija javnim mišljenjem. Studija iz 2018. koja je analizirala 14 milijuna tweetova otkrila je da su botovi sustavno širili članke s nepouzdanih izvora, često legitimizirajući dezinformacije. Slični obrasci uočeni su i nakon masovnih pucnjava u SAD-u, kada su botovi na platformi X preuzimali raspravu, pojačavajući ili iskrivljujući narative vezane uz događaje.

Ekonomija automatizacije

YouTube i TikTok sve su češće preplavljeni AI-generiranim videima o čemu smo već u Lideru pisali. Od putopisnih vodiča i kućnih recepata do deepfake vlogova u kojima virtualni influenceri vode kanale s milijunima pregleda, pa sve do AI reklama između videa. (Izludio me neki AI Tai chi čiča). Takvi sadržaji nastaju uz minimalan trošak, automatizirani glasovi, generirane animacije i lažni komentari održavaju dojam zajednice. Primjerice, niz kanala na YouTubeu objavljuje desetke videa dnevno, često recikliranih ili u potpunosti stvorenih umjetnom inteligencijom, privlačeći tisuće pregleda i dijela oglašivačkog kolača.

Jedan od nedavno istaknutih primjera u svjetskim medijima ove nove generacije sadržaja je kanal Boring history for sleep. Ovaj kanal objavljuje višesatne videozapise koji se bave povijesnim temama, često s naslovima poput 'How Medieval Peasants Survived the Coldest Nights', ili 'Why You Wouldn't Last a Day in Medieval Times'. Iako se na prvi pogled čine kao edukativni sadržaji, radi se o AI-ju i pričama koje nisu nužno povezane s točnim povijesnim događajima. (AI slop) Unatoč tome, neki od tih videozapisa privukli su milijune pregleda, što izaziva zabrinutost među povjesničarima i edukatorima koji se bave stvaranjem autentičnog i istraživačkog sadržaja. A takvih kanala je bezbroj. Također, poplava dječjih kanala s AI crtićima koji u većini slučajeva nemaju smisla polako predstavlja problem i za roditelje.

Boring history for sleep Ai youtube kanali

Mrtav ili na samrti

Treba jasno reći: “mrtvi internet” nije doslovna tvrdnja da je sve što radimo na mreži lažno. Ipak, postaje korisna metafora, internet je sve manje prostor 'od ljudi, za ljude'. Sadržaj koji konzumiramo sve više oblikuju algoritmi, botovi i generativne mreže, dok stvarni korisnici gube dominaciju. Opasnost je u tome što se takvi umjetni obrasci mogu koristiti za manipulaciju stavovima, političkim odlukama i društvenim percepcijama, a prosječni korisnik teško prepoznaje gdje prestaje ljudski utjecaj, a počinje automatizacija. Kako upozorava istraživačica Vlada Rozova: 'Bilo koja interakcija, trend ili ‘opći sentiment’ na mreži može biti sintetički dizajniran da promijeni način na koji percipiramo svijet.' Internet kakav smo poznavali, otvoren prostor za ljudsku kreativnost, raspravu i dijeljenje znanja, danas je pod snažnim utjecajem automatizacije i sve veće kontrole. Sve do možda neke nove decentralizirane nostalgične platforme. U konačnici, nije internet 'mrtav', ali je ozbiljno bolestan i opomena u kojem smjeru idemo ako ne promijenimo način na koji gradimo i doživljavamo digitalne prostore.