Doživjeti stotu: Dugovječnost odavno više nije privilegija

Ideja da bi ljudi mogli živjeti do 120.-te ili dvjestote godine života više nije rezervirana samo za znanstvenu fantastiku. Koncept longevityja, odnosno produljenja zdravog životnog vijeka trenutno je jedan od najuzbudljivijih pokretača inovacija. Kako i ne bi bio kad se rastuća svijest o važnosti zdravog starenja, produljenje životnog vijeka i ubrzani napredak u biotehnologiji praktički klesaju u kamen da bi 'sretno ti pola života' u budućnosti za rođendan mogli govoriti za šezdeseti, sedamdeseti, a možda čak i devedeseti rođendan. Naime, kako su nam rekli iz privatne poliklinike specijalizirane za internu medicinu, estetiku, dermatologiju i kozmetologiju My Med, koncept dugovječnosti obuhvaća ne samo povećanje životne dobi, već i postizanje zdravije i aktivnije starosti. - U medicinskom kontekstu, dugovječnost se odnosi na prevenciju bolesti, optimizaciju zdravstvenih parametara i primjenu inovativnih tretmana koji pomažu u održavanju vitalnosti. U lifestyle kontekstu, dugovječnost podrazumijeva usvajanje zdravih navika poput pravilne prehrane, tjelesne aktivnosti, emocionalnog zdravlja i upravljanja stresom, što sve doprinosi kvaliteti života – kažu iz te poliklinike.

Geni nisu krivi

Od pamtivijeka dugovječnost u stopu prate mitovi, a upravo su nam iz My Meda razbili neke najčešće povezane s dugovječnosti. Kako tvrde, mnogi vjeruju da se dugovječnost može isključivo pripisati genima, ali istina je da životni stil igra ključnu ulogu. Upravo taj 'longevity lifestyle' glavni je fokus ove poliklinike. Uz to, mnogi vjeruju da uzimanje suplemenata može potpuno zamijeniti zdravu prehranu i tjelesnu aktivnost, ali to je apsolutno netočno, kažu iz My Meda. - Ako razmišljamo o učinkovitosti, intravenske terapije su daleko učinkovitije od oralnih suplemenata jer zaobilaze probavni sustav i omogućuju brže i direktnije apsorpcije nutrijenata u tijelu – navode. Kako bi pojedinci ipak što bolje utjecali na vlastiti životni vijek, i vani i u Hrvatskoj, u proteklih pet godina raste zanimanje za longevity tretmanima. Interes za ovim tretmanima raste i zbog saznanja da je starenje zapravo bolest te da kroz različite načine – promjene životnog stila, navike, pa i suplemente, utječemo na vlastito starenje, odnosno produžimo životni vijek, što nam je potvrdio i osnivač Poliklinike Milojević dr. Nikola Milojević.

Mišići i dugovječnost

- Milijarde se troše u Silicijskoj dolini, velika su ulaganja u ovo područje, a ja čak vjerujem da veliki svjetski vođe i neki znanstvenici koji su blizu tih istraživanja već koriste neki od tretmana za dugovječnost – govori Milojević. I dok su možda neki skeptični prema tim tretmanima i strah ih je 'poremetiti vlastiti bioritam' vrijedi napomenuti da longevity tretmani nisu invazivni te su zapravo još uvijek u fazi testiranja. Tako se, recimo, s pomoću GlycanAgea, koji određuje biološku dob, daju savjeti o tome koje stvari primijeniti u dijeti, u prehrani, informacije o prestanku pušenja, alkoholu, bavljenju sporta… - Trenutno se smatra da je, recimo, kad idete u teretanu najvažnije povećanje mišića. No postoje i tretmani, kao što je Emsculpt Neo, kojeg mi imamo u Poliklinici Milojević, koji pojačavaju i povećavaju mišiće. Jedan takav tretman je kao da ste napravili 25 tisuća trbušnjaka. To je važno jer su određena istraživanja pokazala da je jačanje mišića povezano s dugovječnosti – kaže Milojević. Isto vrijedi i za masne naslage za koje mnogi koriste invazivne tretmane poput coolsculptinga.

Autotransfuzija i inovacije

Od nešto invazivnijih tretmana neki koriste autotransfuziju tijekom koje se krv obogaćuje kisikom kako bi se utjecalo na dugovječnost. Naravno, ponavlja Milojević, riječ je tek o eksperimentalnim tretmanima jer ćemo one pravi koji će uistinu biti dugoročni 'lijek' za dugovječnost, dobiti tek u budućnosti. No, samo zato što tretmani tek puzaju, a ne hodaju, odnosno tek su u začecima, ne znači da ih nema na tržištu. Tako recimo poliklinika My Med nudi inovacije kao što su NAD+ infuzije (tretmani koji pomažu u poboljšanju metalne jasnoće, energije, fokusa i regeneraciji stanica), IV terapiju (intravenska primjena vitamina i minerala za brzo poboljšanje zdravlja i vitalnosti), personalizirane pakete i protokole s matičnim stanicama (što omogućuje prilagodbu tretmana specifičnim potrebama i zdravstvenim ciljevima svakog pacijenta) te transfer masti u estetskim zahvatima i ostali autologni tretmani poput PRP-a. No, prije nego što pojedinci pohrle prema ovakvim tipovima tretmana vrijedi poslušati i nekoliko savjeta. Tako recimo Milojević savjetuje da netko to razmišlja ići na longevity tretman prvo treba razmisliti o sebi i o svom životu, odnosno promisliti živi li zdravo.

Cjepiva za mladost?

– Zatim treba doći na konzultacije, vidjeti kako stoji genetski, napraviti genetske testove, provesti GlycanAge test za biološku dob… Onda mi možemo dati savjete, preporučiti neke suplemente. Sve je to zasad dosta lagano i prirodno, a potencijalne invazivnije terapije poput cjepiva koja mogu zaustaviti naše starenje doći će u budućnosti – tvrdi Milojević koji napominje da će ljudi sigurno u budućnosti živjeti do 120-e godine, a mnogi će moći živjeti i do dvjestote i više. Naravno, poanta je, kaže Milojević, živjeti zdravije duže vremena, odnosno da ćemo produljiti healthspan te u kasnoj dobi zapravo biti mladoliki. Da budućnost medicine dugovječnosti izgleda obećavajuće, smatraju i u My Medu. Oni pak očekuju skoriji razvoj naprednijih biotehnoloških tretmana koji će omogućiti još bolju regeneraciju stanica i vraćanje funkcionalnosti organa. – Sve više će se primjenjivati personalizirani pristupi na osnovi životnog stila i prethodnih medicinskih nalaza pacijenata. Umjetna inteligencija će igrati ključnu ulogu u analizi zdravstvenih podataka i stvaranju prilagođenih planova liječenja – zaključuju iz te poliklinike.