Srce i krvne žile: Ne boli samo zbog ljubavi

piše: dr. sc. Tamara Bates Anić, dr. med.

Bolesti srca i krvnih žila ili kardiovaskularne bolesti (KVB) glavni su uzroci smrti i invalidnosti kako u svijetu tako i u Hrvatskoj. Uključuju stanja poput srčanog udara, moždanog udara, koronarne bolesti srca, aritmije, bolesti aorte, periferne bolesti krvnih žila ruku i nogu, kardiomiopatije i druge probleme sa srcem i krvnim žilama te su među najčešćim uzrocima radne nesposobnosti, smanjenja produktivnosti i kvalitete života radnoaktivne populacije.

Simptomi kardiovaskularnih bolesti mogu uključivati bol, pritisak, nelagodu ili stezanje u prsima, čeljusti, leđima, nogama i/ili rukama; kratkoću daha, brzo umaranje tijekom fizičke aktivnosti; promjene u srčanom ritmu (vrlo brze ili spore otkucaje srca, lupanje ili titranje srca); slabost, umor, vrtoglavicu, ošamućenost ili nesvjesticu; oticanje ruku, nogu, gležnjeva ili stopala, uporan kašalj (pogotovo u ležećem položaju). Međutim, dugo ne moraju biti praćene simptomima – prvi znak može biti srčani ili moždani udar.

Što su rizični faktori

Prema HZJZ-ovim podacima iz 2024., bolesti srca i krvnih žila bile su odgovorne za 37 posto svih smrtnih slučajeva u Hrvatskoj, više od smrti od svih oblika raka i bolesti dišnih sustava zajedno. Menadžeri, posebno oni na vodećim pozicijama – pod većim su rizikom.

Dobra je vijest da se većina smrti od bolesti srca i krvnih žila (oko 75%) može spriječiti. Kako? Ranim otkrivanjem i kontrolom ključnih rizičnih čimbenika na koje možemo utjecati, kao što su loša prehrana, pušenje, manjak tjelesne aktivnosti, prekomjerna tjelesna težina, povišeni krvni tlak, povišene masnoće i šećer u krvi. Rizični su faktori na koje ne možemo utjecati dob (> 50 godina), spol (muški) i obiteljsko nasljeđe kardiovaskularnih bolesti.

Stres je prirodan odgovor tijela na izazove, ali kad postane kroničan, postaje rizični faktor jer utječe na povišenje krvnoga tlaka i razine šećera u krvi te tako potiče upalne procese koji su povezani s aterosklerozom – složenim procesom oštećenja unutarnje stijenke krvnih žila, prije svega arterija. Tom procesu upale i oštećenja pogoduju i prevelika količina 'lošega', LDL kolesterola u krvi te nikotin i ostale štetne tvari koje kod pušača dolaze krvlju. Na taj način nastaje plak koji smanjuje promjer svih krvnih žila u tijelu. Najopasnije je ako se suze i 'začepe' arterije u mozgu i/ili na srcu (koronarne arterije).