Vaš unutarnji portret prave brzo i lako

Preventivna medicina postaje sve važniji alat u očuvanju zdravlja i radne sposobnosti, a radiološke metode s napretkom tehnologije imaju sve istaknutiju ulogu. Ono što je donedavno bio završni korak u dijagnostici, danas je sve češće početna točka jer omogućuje uvid u ono što se klinički još ne vidi.

Menadžeri, poduzetnici i rukovodeći kadar, suočeni s kroničnim stresom, sjedilačkim načinom života i nedostatkom vremena, osjetljiviji su na razvoj niza kroničnih bolesti, od karcinoma do srčano-žilnih i mišićno-koštanih poremećaja. Uključivanje radioloških metoda u sistematske preglede danas je neizbježno. Koji su najvažniji?

Ultrazvuk: dostupan i moćan

Ultrazvuk (UZV) s razlogom je najčešće korišten radiološki alat u preventivnoj medicini. Brz je, neinvazivan, bez zračenja i široko dostupan. UZV abdomena otkriva promjene na jetri, gušterači, bubrezima i žučnom ili mokraćnom mjehuru koje godinama mogu biti asimptomatske. UZV štitnjače otkriva čvorove i strukturne promjene koje mogu prethoditi disfunkciji, čak i ako su laboratorijski nalazi još uredni. Štitnjača je jako lako dostupna pregledu, a na vratu se još vrlo brzo uoče i promjene slinovnica i limfnih čvorova.

Vrlo često ljudi koji pate od stresa imaju osjećaj da nešto ne valja s vratnim žilama, što, naravno, nije tako, ali oni koji imaju rizične faktore poput povišenih masnoća i povišenoga tlaka, a još i puše, ubrajaju se u skupinu za koju ima smisla uvrstiti color doppler karotida i vertebralnih arterija u preventivni pregled, pogotovo ako već postoje promjene na žilama.

UZV dojki (kod žena) i UZV prostate (kod muškaraca) također su nezaobilazni alati u ranom otkrivanju promjena koje nisu vidljive i opipljive te koje je mnogo učinkovitije rješavati kad su manje od centimetra.

Za žene iznad četrdesete godine u pregled dojki uvrštava se svake druge godine i mamografija, koja daje informacije o zdravlju dojke na drugi, jednako vrijedan način. Valja imati na umu da se karcinom dojke i prostate ubrajaju u najčešće karcinome, zato bi ti pregledi trebali biti neizostavni.

Rendgensko snimanje danas ima smisla ako se sumnja na degenerativne bolesti kralježnice ili zglobova i nije dio čiste preventive, nego prema kliničaru (fizijatru, ortopedu) tražen pregled. Umjesto rendgena kliničari ovisno o simptomima lokomotornoga sustava mogu predložiti i UZV, CT ili MR.

LDCT: u lovu na pušače

Za osobe koje godinama puše cigarete niskodozni CT (engl. low-dose CT, LDCT) pluća postaje ključan alat u otkrivanju ranih promjena koje još ne izazivaju simptome. Upotrebljava vrlo malu dozu zračenja, ali omogućuje precizno otkrivanje nodusa i početnih promjena koje mogu upućivati na karcinom pluća.

Velike svjetske studije jasno su pokazale da LDCT smanjuje smrtnost od raka pluća kod visokorizičnih osoba. Zbog toga postoji i nacionalni probir na karcinom pluća upravo s pomoću njega, i to je svakako preporuka svakom s dvadeset i više godina pušačkoga staža, aktivnim ili bivšim pušačima.

Za srčane bolesnike na raspolaganju nam je i CT koronarografija, kojom možemo otkriti suženja i potencijalne opasnosti na krvnim žilama srca. Ta se pretraga provodi prema indikaciji kardiologa.

MR: jedan pregled, više odgovora

Za one koji žele 'sve na jednome mjestu', bez zračenja, MR cijeloga tijela postaje sve popularniji izbor. Iako još nije standardiziran dio sistematskih pregleda, njegova je vrijednost u mogućnosti da se u jednoj pretrazi pregledaju mozak, kralježnica, abdomen, zdjelica, zglobovi i limfni sustav.

Iako je cijena i trajanje za neke otegotna okolnost, tom metodom dobivamo uvid u gotovo cijelo tijelo i možemo otkriti potencijalno opasne lezije. MR cijelog tijela ne koristi se ionizirajućim zračenjem i ne zahtijeva kontrastno sredstvo, zbog čega je pogodan za češće praćenje i za ljude s višim zdravstvenim rizikom. Može otkriti tumore, ciste, upale, degenerativne promjene i anomalije, ali ne može vidjeti sve. Primjerice, pluća nisu dobro prikazana MR-om.

Što se otkriva radiološki

Radiološke metode imaju golem potencijal u ranom otkrivanju mnogih bolesti, ali nisu svemoguće. Možemo otkriti tumorske mase i ciste (UZV, MR, CT), aterosklerozu i srčane rizike (CT koronarografija), degenerativne bolesti kralježnice i zglobova (MR, RTG), strukturne promjene na unutarnjim organima (UZV, CT). Kao i svugdje u medicini, i tu je važna integracija – radiološke metode trebaju nadopuniti, a ne zamijeniti ostale dijelove sistematskog pregleda, poput dobre anamneze, statusa i laboratorija, te druge dijagnostičke pretrage.

Zdravlje nije trošak, nego kapital. Radiologija ne nudi samo slike – nudi vrijeme. Vrijeme koje lider može iskoristiti da djeluje prije simptoma. Vrijeme za promjenu navika, za preventivu, za racionalno planiranje budućnosti. Ulaganje u sistematske preglede koji uključuju radiološke metode nije luksuz, nego oblik odgovornog ponašanja.