Evo koje poslove u Hrvatskoj najčešće rade žene, a koje muškarci

Državni zavod za statistiku objavio je jubilarno, dvadeseto izdanje publikacije 'Žene i muškarci u Hrvatskoj', koja donosi podatke o zastupljenosti žena i muškaraca u nizu područja kao što su obrazovanje, zaposlenost, zdravstvo i siromaštvo.

Iako se publikacija osvrće na brojne segmente društvenog i gospodarskog života, u nastavku izdvajamo podatke koji se tiču plaća, mirovina, radnog staža i djelatnosti u kojima su žene i muškarci zaposleni.

Plaće žena 96,1 posto plaća muškaraca

Prema najnovijim podacima, u Hrvatskoj živi 1.990.202 žena (51,6 posto) i 1.869.484 muškarca (48,4 posto).

Kad je riječ o plaćama, žene koje rade u tvrtkama u 2024. godini u prosjeku su mjesečno zarađivale 1290 eura, dok su muškarci primali 1342 eura. To znači da je prosječna neto plaća žena iznosila 96,1 posto plaće muškaraca.

U tri djelatnosti podjednaka zastupljenost

Analiziramo i razlike u mirovinskom stažu, prosječnim mirovinama, kao i djelatnostima u kojima žene i muškarci najčešće rade, kako bismo dobili cjelovitiju sliku rodne strukture na tržištu rada.

Rodna struktura zaposlenosti značajno varira ovisno o djelatnosti. Žene čine većinu zaposlenih u obrazovanju (80,6 posto), zdravstvenoj zaštiti i socijalnoj skrbi (77,9 posto), financijama i osiguranju (68,6 posto), ostalim uslužnim djelatnostima (67,2 posto), umjetnosti, zabavi i rekreaciji (55,4 posto), trgovini (55,1 posto) te javnoj upravi, obrani i socijalnom osiguranju (52,5 posto).

S druge strane, muškarci dominiraju u građevinarstvu, gdje čine čak 89,3 posto zaposlenih, zatim u rudarstvu (87,2 posto), opskrbi vodom i gospodarenju otpadom (78 posto), opskrbi električnom energijom (77 posto), prijevozu i skladištenju (77 posto), poljoprivredi (71,7 posto), prerađivačkoj industriji (65,8 posto) te informacijama i komunikacijama (64,1 posto). Veći udio muškaraca bilježi se i u administrativnim i pomoćnim uslužnim djelatnostima (55,1 posto).

U nekim sektorima omjer zaposlenih žena i muškaraca gotovo je izjednačen. Takva je situacija kod stručnih, znanstvenih i tehničkih djelatnosti (49,8 posto žena i 50,2 posto muškaraca), poslovanja nekretninama (48,1 posto žena i 51,9 posto muškaraca) te u ugostiteljstvu i turizmu, gdje žene čine većinu s udjelom od tek 51,7 posto.

Mirovinsko osiguranje

Žene su u 2024. godini činile većinu nezaposlenih, 55,9 posto, dok je udio muškaraca među nezaposlenima bio 44,1 posto.  

U isto vrijeme, među korisnicima mirovina u prosincu 2024. bilo je 53,7 posto žena (659.330) i 46,3 posto muškaraca (567.972). Prosječna dob žena koje su tada primale mirovinu iznosila je 73 godine i dva mjeseca, a muškaraca 72 godine.

Rodne razlike prisutne su i u iznosima mirovina. Prosječna neto mirovina u prosincu 2024. iznosila je 506,28 eura za žene, dok su muškarci u prosjeku primali 610,27 eura.

No ta razlika povezana je i s duljinom radnog vijeka, jer su žene do umirovljenja u prosjeku radile 30 godina, dva mjeseca i 15 dana, a mirovinski staž muškaraca bio je gotovo tri godine duži: ukupno 32 godine, devet mjeseci i 27 dana.

Pokazatelji siromaštva

Rodne razlike vidljive su i u stopi rizika od siromaštva. Ona je viša za žene (22,2 posto) nego za muškarce (18,3 posto), a razlika postaje još izraženija u starijoj dobi.

Među osobama starijima od 65 godina, čak 40,1 posto žena nalazi se u riziku od siromaštva, dok je taj udio kod muškaraca iste dobi 32,7 posto.

Riječ je o podacima koji dodatno ilustriraju dugoročne posljedice razlika u plaćama, mirovinskom stažu i uvjetima rada između spolova.