Možemo očekivati da će do 2050. potražnja za električnom energijom rasti dva puta. Najveća promjena bit će navika vlasnika gdje će puniti automobile: punit ćemo ondje gdje stanemo, a nećemo stati da bismo napunili vozilo
Pandemija je potaknula ubrzanje digitalne transformacije, a pandemijske posljedice udružene s geopolitičkim prilikama dale su dodatan uzgon automatizaciji i pametnijem upravljanju energijom. Upravo u tim se područjima specijalizirao Schneider Electric, koji posluje u više od sto zemalja svijeta. Kako minimizirati troškove energije i sagraditi infrastrukturu za e-mobilnost, razgovarali smo s Arthurom Vašarevićem, generalnim direktorom Schneider Electrica za Hrvatsku, Sloveniju te Bosnu i Hercegovinu.
Gotovo odmah kad ste preuzeli funkciju generalnog direktora nastupila je pandemija. Što vam je bilo najizazovnije?
– Svaki početak, kao i promjena, nose svoje izazove, pa tako i novo radno mjesto. Ako u sve to uključimo i to da je kad sam preuzeo funkciju generalnog direktora u svijetu počela pandemija korone, jasno je da je to bilo izazovno razdoblje. Ipak, vrlo brzo uvidio sam da sam okružen timom vrhunskih stručnjaka uz koje je stvaranje i razvoj poslovanja veliko zadovoljstvo. U Schneider Electricu rad na daljinu već je tada bio uobičajena praksa, ali timska se dinamika promijenila, što je i prirodno jer smo se svi susreli s dosad nepoznatom situacijom. Naš odgovor bilo je posebno fokusiranje na zadržavanje timske motivacije, ali i naše fleksibilnosti i kreativnosti. Iako se to bilo zahtjevno razdoblje, jasno se može osjetiti koliko je ojačala timska kohezija.
Jesu li poremećaji dobavnih lanaca utjecali na vašu proizvodnju?
– Schneider Electric ima tvornice diljem svijeta, ali i u Europi, pa ne ovisimo previše o istočnim tržištima. Pripremili smo se na situaciju i maksimalno optimirali skladišta i proizvodne kapacitete. Imamo izazova s nabavom pojedinih ključnih komponenata, ali rasprostranjenost naših tvornica omogućuje nam da pravodobno opskrbimo kupce.
Kako rat u Ukrajini utječe na Schneider Electric?
– Naš je prioritet sigurnost naših zaposlenika. Nastavljamo pomno pratiti situaciju. Svi ostali uredi diljem Europe rade normalno.
Osjeća li se porast potražnje za vašim uslugama s obzirom na politike ozelenjivanja i opamećivanja, ali i potrebe da se minimiziraju troškovi energetske potrošnje?
– Svakako je primjetno povećanje potražnje za sustavima upravljanja energijom, posebice kad je u pitanju gradnja i projektiranja novih zgrada. Uza standardni sustav upravljanja zgradama building management, investitore interesira naša ponuda upravljanjem energetskim resursima unutar objekata. Naša im rješenja mogu donijeti do trideset posto manje energetskih troškova i do pedeset posto manje troškova održavanja, što danas više nije samo pitanje profitabilnosti poslovanja već i održivosti.
Kako zgrade mogu postati održivije?
– Održivost i učinkovitost usko su povezani. Zamjenom grijanja s fosilnih goriva na električnu energiju uz dodavanje obnovljivih izvora energije dodatno ćemo poboljšati učinkovitost, a istodobno smanjiti ugljični otisak zgrade. Tu su i pametne tehnologije temeljene na IoT-u koje pomažu korisnicima u aktivnom upravljanju energijom, a da pritom identificiraju prilike za smanjenje gubitaka kao i automatiziraju poboljšanja. To se može učiniti, primjerice, jednostavnom prilagodbom sustava grijanja i hlađenja, kao odgovor na to ima li u prostoriji ljudi ili nema.
Kolika ulaganja to zahtijeva i koliki su povrati na investiciju?
– Kad su u pitanja ulaganja i povrati na njih, gledamo dvije faze: CAPEX i OPEX. U CAPEX, odnosno trošak gradnje zgrade, uključena je primjena hardverskih i softverskih rješenja koja se pak najviše koriste i najvažnija su u dijelu poslovanja OPEX-u. Možemo reći da je tu riječ okvirno o tri posto povećanja CAPEX-a s povratom već za nekoliko godina zahvaljujući velikim operativnim uštedama. Samo održavanje zgrade, odnosno OPEX, najveći je trošak zgrade. Stoga je važno uvesti centralizirani softver koji će uspješno nadzirati i upravljati svim podsustavima unutar zgrade idućih od dvadeset do trideset godina. Središnji nadzor s uvidom u stanje opreme i potreba za održavanjem usmjerava upravitelje na prioritetna područja ulaganja i tako preventivne aktivnosti i pametno upravljanje donose velike uštede i brz povrat investicije.
Koji su trendovi u Hrvatskoj u opamećivanju komercijalnih i industrijskih objekata?
– Primjetno je povećanje potražnje za dugoročnim pametnim rješenjima iako i dalje nešto više u poslovnom, tj. komercijalnom i industrijskom, nego rezidencijalnom segmentu. Kad govorimo o trendovima, sustavi koji služe za pametno upravljanje više nisu odvojeni, već se integriraju svi sustavi u jedan. Tako korisnici mogu vidjeti kako sustav radi, koliko troše pojedini segmenti i, naravno, osigurati uštede. Današnji sustavi BMS-a više se ne brinu samo o pametnom grijanju i hlađenju zgrade već i osiguravaju pristup praćenju energenata. U našoj ponudi to je platforma IoT EcoStruxure Building koja omogućava jednostavnu integraciju uređaja, drugih sustava zgrada i usluga u oblaku, a da pritom isporučuje performanse i protok podataka potrebne za male zgrade, velike komplekse ili lanac objekata disperziranih na nizu lokacija.
Možete li nam dati neke konkretne primjere tvrtki i projekata na kojima radite?
– Inovacije u zgradarstvu najšire su vidljive u turističkom sektoru. Tu su sve više popularni pametni hoteli koji naprednom tehnologijom osiguravaju udobnost i zadovoljstvo gostiju. Upravo radimo na jednom butik-hotelu u Crikvenici čija se kompletna tehnologija temelji na rješenjima Schneider Electrica. Trenutačno smo u fazi provedbe, a uvodimo kompletan sustav upravljanja zgradama BMS i sustav upravljanja gostinskim sobama koji će nadzirati ključne podsustave zgrada. U pripremi imamo dosta objekata komercijalne i industrijske prirode, to su doista lijepi projekti koji se temelje na novim tehnologijama i koji prate sve najnovije trendove.
Kakva je situacija s uvođenjem punjača za električna vozila? Kolika je potražnja?
– Procjena je da će od svih energenata električna energija postati dominantan energent. Možemo očekivati da će do 2050. potražnja za električnom energijom rasti dva puta, odnosno da će potrošnja električne energije po stambenoj jedinici biti dvostruko veća. Jedan od glavnih razloga sve je veća zastupljenost EV-a – udio električnih vozila raste, a cijena im pada, s tim da će već do 2030. biti deset posto više električnih vozila nego danas. Najveća promjena bit će u navici vlasnika gdje će puniti automobile: punit ćemo ondje gdje stanemo, a ne stati da bismo napunili vozilo. Umjesto javnih opcija za punjenje punionice će biti smještene u uredima, trgovinama, restoranima, garažama za parkiranje, školama, bolnicama, kinima.
Koji su planovi Schneider Electrica u tom segmentu u idućih nekoliko godina?
– U Schneider Electricu planiramo u skladu s najnovijim trendovima e-mobilnosti u upravljanju zgradama, obnovljivim izvorima energije i energetske efikasnosti intenzivirati svoju ponudu. Ne želimo se usredotočiti na punjenja u tranzitu, tj. samo na brze punjače, već se fokusiramo na proizvode koji će se upotrebljavati u kući, na poslu ili odredištu – ondje se očekuje najviše punjenja. Tu smo i da bismo ponudili odgovarajuće uređaje za upravljanje punjačima i integraciju u kompletnu infrastrukturu zgrade, bilo da je riječ o stambenim zgradama, uredima bilo kompanijama koje upravljaju flotama vozila.
Koje se zapreke javljaju u toj provedbi?
– Naša navika upotrebe i punjenja EV-a vjerojatno će se znatno promijeniti. Obujam korištenja električne energije koji punimo na benzinskoj crpki prenijet će se u npr. kuću, što će znatno povećati potrošnju u stambenom objektu. To je jedan od velikih izazova zelene tranzicije. Prvo je pitanje kako osigurati potrebnu snagu, energiju kod kuće za punjenje automobila. Prosječni je zakup električne energije po stanu oko 7 kW, ista nam je snaga potrebna za punjenje jednog električnog vozila u roku od deset sati. To bi značilo da se, želimo li napuniti vozilo, u tom razdoblju nećemo moći koristiti drugim kućanskim uređajima. Rješenje postoji, a riječ je o instalaciji sustava Load Management System, koji pametno raspoređuje potrošnju, a da pritom omogućava neometan rad više potrošača električne energije. Drugi je izazov smanjenje cijene električne energije, koji rješavamo uvođenjem sustava obnovljivih izvora energije. I, naposljetku, da bismo svu potrebnu energiju i doveli u zgradu, potrebne su nam instalacije novih kabela i zaštitnih uređaja.
Može li svaka zgrada ugraditi punjače? O čemu treba voditi računa?
– Takve izmjene mogu se uvesti u gotovo sve zgrade. Kad na red dođe rekonstrukcija zgrade, treba iskoristiti priliku za ugrađivanje senzora i sustava mjerenja potrošnje električne energije kao i uvođenje i raspodjelu novih električnih instalacija.
Vaša osobna misija u idućih nekoliko godina?
– Moja je misija razvoj kompanije ulaganjem u naše zaposlenike i njihovo pozitivno iskustvo rada u Schneider Electricu. Za to je potrebno stalno osluškivati potrebe, otvorena komunikacija i timska suradnja. Želimo nastaviti rasti na hrvatskom, slovenskom i BiH tržištu, a to ćemo moći jedino s dodatnim širenjem timova uz najbolje s tržišta rada. Time želimo kreirati još zeleniju i održiviju budućnost.
Sadržaj nastao u suradnji sa Schneider Electricom.