Zeleno i digitalno
StoryEditor

Catch 22: Zagađenje zraka štiti, ako se smanji doći će do ubrzanja klimatskih promjena

04. Studeni 2023.
zagađenje zraka, klimatske promjene

Zagađenje zraka, globalna pošast koja ubija milijune ljudi godišnje, štiti nas od pune snage sunca i ako ga se riješimo doći će do ubrzanja klimatskih promjena, pokazuje to, za mnoge ‘zelene‘ neprijatan zaključak do kojega su došli znanstvenici proučavajući rezultate kineskog desetljeća dugog ‘rata protiv zagađenja‘.

Pokret za uklanjanjem onečišćenja, uzrokovanog uglavnom sumpornim dioksidom (SO2) izbačenim iz postrojenja na ugljen, smanjio je emisije SO2 za blizu 90 posto i spasio stotine tisuća života, pokazuju kineski službeni podaci i zdravstvene studije. Ipak, bez svog toksičnog štita, koji raspršuje i reflektira sunčevo zračenje, prosječne temperature u Kini porasle su za 0,7 stupnjeva Celzija od 2014., što je izazvalo žešće toplinske valove, prema Reutersovom istraživanju.

- To je Catch-22 - rekla je Patricia Quinn, atmosferska kemičarka pri američkoj Nacionalnoj upravi za oceane i atmosferu (NOAA), govoreći o globalnom čišćenju onečišćenja sumporom. ‘Želimo pročistiti naš zrak ali radeći to, povećavamo zagrijavanje – rekla je.

Uklanjanje onečišćenja zraka,  izraz koji znanstvenici nazivaju ‘razotkrivanje‘, možda je imalo veći učinak na temperature u nekim industrijskim kineskim gradovima tijekom posljednjeg desetljeća od samog zagrijavanja izazvanog stakleničkim plinovima, rekli su znanstvenici.

Drugi visoko zagađeni dijelovi svijeta, poput Indije i Bliskog istoka, doživjeli bi slične skokove u zagrijavanju, upozorili su stručnjaci. Dodali su da bi nastavak napora za poboljšanje kvalitete zraka moglo gurnuti svijet u katastrofalne scenarije zatopljenja što bi prouzročilo nepovratne posljedice.

- Aerosoli prikrivaju jednu trećinu zagrijavanja planeta - rekao je Paulo Artaxo, fizičar za okoliš i vodeći autor poglavlja o kratkotrajnim klimatskim zagađivačima u najnovijem krugu izvješća Međuvladinog panela o klimatskim promjenama IPCC-a.

- Ako implementirate tehnologije za smanjenje onečišćenja zraka, to će ubrzati i to vrlo značajno globalno zatopljenje u kratkom roku – rekao je Artaxo.

SO2 i zagrijavanje

Poveznicu između smanjenja sumpornog dioksida u zraku i zagrijavanja označio je IPCC u izvješću iz 2021. u kojem je zaključeno da bi, bez sunčevog štita od onečišćenja SO2, globalna prosječna temperatura već porasla za 1,6 stupnjeva celzija u odnosu na predindustrijske razine. Time se promašuje svjetski cilj da se zagrijavanje ograniči na 1,5C, nakon čega znanstvenici predviđaju nepovratne i katastrofalne promjene klime, prema IPCC-u, koji trenutačnu razinu procjenjuje na 1,1C.

Reutersov pregled kineskih podataka daje dosad najdetaljniju sliku o tome kako se ovaj fenomen odvija u stvarnom svijetu, oslanjajući se na prethodno neobjavljene brojke o promjenama temperatura i emisija SO2 u proteklom desetljeću. Reuters je intervjuirao ukupno 12 znanstvenika o fenomenu razotkrivanja na globalnoj razini, uključujući četvoricu koji su djelovali kao autori ili recenzenti odjeljaka o onečišćenju zraka u izvješćima IPCC-a.

Rekli su da među stručnjacima za klimu nema prijedloga da bi svijet trebao odustati od borbe protiv onečišćenja zraka, jasne i prisutne opasnosti za koju Svjetska zdravstvena organizacija kaže da uzrokuje oko 7 milijuna preuranjenih smrti godišnje, uglavnom u siromašnijim zemljama.

Umjesto toga, naglasili su potrebu za agresivnijom akcijom za smanjenje emisija stakleničkih plinova koji zagrijavaju klimu, pri čemu se smanjenje metana smatra jednim od puteva koji najviše obećavaju.

Kineski predsjednik Xi Jinping obećao je uhvatiti se u koštac s onečišćenjem kada je preuzeo vlast 2012. nakon desetljeća izgaranja ugljena koje je pomoglo Kini da se pretvori u ‘tvornicu svijeta‘. Sljedeće godine, kada je rekordni smog u Pekingu inspirirao novinske naslove ‘Airpocalypse‘, vlada je predstavila ono što su znanstvenici nazvali kineskom verzijom američkog Zakona o čistom zraku.

Dana 5. ožujka 2014. kineska vlada je službeno objavila rat protiv onečišćenja u Nacionalnom narodnom kongresu.

Prema novim pravilima, elektrane i čeličane bile su prisiljene prijeći na ugljen s niskim sadržajem sumpora. Zatvorene su stotine neučinkovitih tvornica, a standardi za gorivo za vozila su pooštreni. Dok je ugljen i dalje najveći izvor energije u Kini, uređaji za čišćenje dimnjaka sada uklanjaju većinu emisija SO2. Emisije SO2 u Kini smanjile su se s vrhunca iz 2006. od gotovo 26 milijuna metričkih tona na 20,4 milijuna tona u 2013. zahvaljujući postupnijim ograničenjima emisija. Ali s ratom protiv onečišćenja, te su se emisije do 2021. godine naglo smanjile za oko 87 posto na 2,7 milijuna metričkih tona.

Pad onečišćenja bio je popraćen skokom u zagrijavanju - devet godina od 2014. zabilježene su nacionalne prosječne godišnje temperature u Kini od 10,34C, više od 0,7C u usporedbi s razdobljem 2001.-2010., prema izračunima Reutersa temeljenim na izvješću Kineske meteorološke uprave o vremenskim prilikama.

Utjecaji su izraženiji na lokalnoj razini u blizini izvora onečišćenja. Gotovo odmah, Kina je vidjela velike skokove zagrijavanja zbog razotkrivanja onečišćenja u blizini teških industrijskih regija, prema klimatologu Yangyang Xu sa teksaškog sveučilišta A&M, koji modelira utjecaj aerosola na klimu.

Xu je za Reuters rekao da je procijenio da je ‘razotkrivanje‘ uzrokovalo porast temperatura u blizini gradova Chongqing i Wuhan, dugo poznatih kao kineske ‘peći‘, za gotovo 1 stupanj celzijusa otkako su emisije sumpora dosegle vrhunac sredinom 2000-ih.

Tijekom toplinskih valova učinak razotkrivanja može biti još izraženiji. Laura Wilcox, klimatska znanstvenica koja proučava učinke aerosola na britanskom Sveučilištu Reading, rekla je da je računalna simulacija pokazala da bi brzi pad SO2 u Kini mogao povisiti temperature u danima ekstremne vrućine za čak 2 stupnja.

Indija i Bliski istok

Učinci razotkrivanja sumpora najizraženiji su u zemljama u razvoju, budući da su SAD i većina Europe očistili svoje nebo prije nekoliko desetljeća. Dok je porast topline od čišćenja sumporom najjači lokalno, učinci se mogu osjetiti u dalekim regijama. Jedna studija iz 2021. čiji je suautor Xu otkrila je da je smanjenje europskih emisija aerosola od 1980-ih možda promijenilo vremenske obrasce u sjevernoj Kini. U Indiji zagađenje sumporom još uvijek raste, otprilike se udvostručivši u posljednja dva desetljeća, prema izračunima istraživača NOAA-e na temelju brojki iz Sustava podataka o emisijama zajednica koje financiraju SAD.

Godine 2020., kada je to zagađenje naglo palo zbog obustave rada zbog COVID-a, temperature tla u Indiji bile su osme najtoplije zabilježene, 0,29 stupnja više od prosjeka 1981.-2010.

Indija ima za cilj pročišćavanje zraka poput Kine, a 2019. pokrenula je svoj Nacionalni program čistog zraka za smanjenje onečišćenja za 40 posto u više od 100 gradova do 2026.

Jednom kada zagađene regije u Indiji ili na Bliskom istoku poboljšaju kvalitetu zraka napuštanjem fosilnih goriva i prelaskom na zelene izvore energije, i one će izgubiti svoj štit od sulfata, kažu znanstvenici.

- Prestanete sa svojim antropogenim aktivnostima na kratko vrijeme i atmosfera se vrlo, vrlo brzo očisti i temperature trenutno skoče", dodao je Sergej Osipov, klimatski modeler na Sveučilištu za znanost i tehnologiju kralja Abdullaha u Saudijskoj Arabiji.

Nove metode

Kako implikacije razotkrivanja onečišćenja postaju očiglednije, stručnjaci traže metode za suzbijanje zagrijavanja. Jedan prijedlog pod nazivom ‘upravljanje sunčevim zračenjem‘ predviđa namjerno ubrizgavanje aerosola sumpora u atmosferu kako bi se temperature smanjile. No mnogi se znanstvenici brinu da bi takav pristup mogao izazvati neželjene posljedice.

Općenitiji plan je smanjenje emisije metana. Ovo se smatra najbržim načinom da se ukrote globalne temperature jer učinci plina u atmosferi traju samo desetak godina, pa bi sadašnje smanjenje emisija dalo rezultate unutar desetljeća. Za usporedbu, ugljični dioksid ostaje stoljećima.

Od 2019. metan je uzrokovao zagrijavanje za oko 0,5 stupnja u usporedbi s predindustrijskim razinama, prema brojkama IPCC-a.

Dok se više od 100 zemalja obvezalo smanjiti emisije metana za 30 posto do kraja desetljeća, malo ih je otišlo dalje od izrade ‘akcijskih planova‘ i ‘putova‘ za smanjenje. Kina, najveći svjetski emiter tek treba objaviti svoj plan.

20. veljača 2024 16:43