Zelena tranzicija ipak nije ostala na pametnoj rasvjeti i ugradnji solara. Lijepih primjera energetske obnove nađe se po cijeloj Lijepoj Našoj
Malo-pomalo Hrvatska se energetski obnavlja. Upravo to ‘pomalo‘ razlog je zbog kojega želimo da se brže dekarbonizira, kao, uostalom, i cijeli svijet. Ipak, to ne znači da nema lijepih primjera, pogotovo u lokalnim sredinama. I nije samo riječ o pametnoj rasvjeti. Jedan je od takvih projekt ‘BIOSOL +‘ u Novoj Gradiški, koji je dio programa prekogranične suradnje ‘Hrvatska – Srbija 2014. – 2020.‘ u sklopu programa Interreg IPA. Zapravo je prethodni program ‘BIOSOL‘ potaknuo njegov nastavak – ‘BIOSOL +‘.
Prekogranične suradnje
Zahvaljujući ‘BIOSOL-u‘, priča nam Maja Savi, voditeljica Odsjeka za EU fondove i projekte u Gradu Novoj Gradiški, izrađena je i prihvaćena lokalna energetska strategija i pripadajući akcijski plan, uveden pametni sustav mjerenja potrošnje električne energije, postavljeno solarno stablo te održana edukacija o održivu upravljanju električnom energijom. U sklopu tog projekta sagrađena je neintegrirana fotonaponska elektrana snage 0,5 megavata. Nakon toga, od početka veljače do kraja listopada prošle godine Grad je proveo i projekt ‘BIOSOL +‘. Riječ je o upotrebi biomase i solarne energije kao obnovljivih izvora održive i efikasne energije za samostalne komplekse društvene namjene. Kako kaže Savi, taj je projekt sufinanciran sredstvima fondova EFRR i IPA Europske unije, a ukupna mu je vrijednost bila gotovo 340 tisuća eura, od čega je iz spomenutih europskih fondova sufinancirano 220 tisuća eura.
– Cilj projekta bila je potpora povećanoj upotrebi održive energije i energetskoj učinkovitosti u prekograničnom području uz povećanje infrastrukturnih kapaciteta za proizvodnju energije iz obnovljivih izvora. Partneri na projektu bili su Grad Šabac iz Srbije i LAG Zapadna Slavonija iz Hrvatske – ističe Savi.
Grad Nova Gradiška nabavio je i instalirao integrirane fotonaponske elektrane na osam lokacija ukupne snage 100,8 kilovata. U sklopu toga organizirane su radionice i izložbe radi podizanja svijesti o obnovljivim izvorima energije i energetskoj učinkovitosti, a također su nabavljeni električni bicikli s postajom za punjenje za potrebe gradske uprave te su postavljene punionice za električna vozila u njezinu dvorištu.
– Električni bicikli sa solarnim postoljem za punjenje za potrebe komunalnog redarstva te punionica za službena električna vozila Gradske uprave pridonose razvoju održivoga prometnog sustava, uza smanjenje negativnih učinaka za okoliš. Upotrebom prijevoznih sredstava na električni pogon smanjuje se potrošnja fosilnih goriva te se pridonosi ekološki održivom razvoju grada – naglašava Savi.
Za što se proizvodi struja
U čemu je razlika između ‘BIOSOL-a‘ i projekta ‘BIOSOL+‘? Savi objašnjava da je projektom ‘BIOSOL‘ omogućena proizvodnja struje iz sagrađenoga samostalnog postrojenja fotonaponske elektrane kojom se podmiruju potrebe za deset društvenih objekata u vlasništvu Grada (zgrade gradske uprave, muzeja, knjižnice, Doma kulture, Turističke zajednice i dječjih vrtića). Za razliku od njega u projektu ‘BIOSOL +‘ integrirane fotonaponske elektrane postavljene su na krovove zgrada društvene namjene koje su u vlasništvu Grada i gradskih tvrtki. Zahvaljujući tome strujom se iz obnovljivih izvora sada opskrbljuju i još neke građevine u Novoj Gradiški, poput gradskog bazena, Doma hrvatskih branitelja, Društvenog centra, nove Gradske vijećnice i zgrade namijenjene udrugama u Nazorovoj ulici. Osim njih, struju iz obnovljivih izvora dobiva reciklažno dvorište u prigradskom naselju Prvča te Društveni dom Ljupina, kao i zgrada Nogometnoga kluba ‘Slaven Ljupina‘.
– Provedbom projekata ‘BIOSOL‘ i ‘BIOSOL +‘ dodatno su se unaprijedili kapaciteti partnerskih institucija za učinkovito upravljanje energijom, kao i znanje i stručnost zaposlenika o OIE-u, a posebno je važan utjecaj na podizanje svijesti djece i mladih, kao i šire javnosti o tim izvorima – napominje Savi.
Odmalena o OIE-u
Dodaje da su se u sklopu tog projekta te aktivnosti provodile organizacijom radionica na temu OIE-a za različite ciljne skupine: djecu predškolske i školske dobi, predstavnike odgojno-obrazovnih institucija, mlade, članove organizacija civilnog društva, poduzetnike, OPG-ovce, umirovljenike… Naša sugovornica posebno ističe radionice organizirane u dječjim vrtićima i osnovnim školama na kojima su djeca izradila crteže i makete na temu OIE-a, a osim teme o kojoj su promišljala, istodobno su razmišljala i o djeci preko granice koja uče o istim temama, igraju iste igre.
– To ima posebnu vrijednost u smislu otvaranja novog prostora za suradnju i zajednički rast i razvoj budućih, u svakom smislu, osviještenih generacija. Grad Nova Gradiška u sklopu tih projekata provodio je aktivnosti namijenjene promicanju obnovljivih izvora energije i energetske učinkovitosti te i nadalje planira provoditi projekte sukladno ciljevima, mjerama i aktivnostima definiranima u svojoj Energetskoj strategiji i Strategiji zelene urbane obnove – navodi Savi.
U tom gradu očekuju projekte poput postavljanja javnih slavina na solarni pogon za pitku vodu, zatim postavljanja fotonaponske elektrane 0,5 megavata na uređaju za pročišćavanje otpadnih voda, uvođenja NBS sustava odvodnje, uspostave zelenih krovova i fasada itd. Dodatna je vrijednost tog projekta, istaknimo to, i u prekograničnoj suradnji s Gradom Šapcem, što svakako pridonosi smanjenju toksičnog ambijenta stvorenog na zajedničkom prostoru, a koji se i danas truje s raznih strana.
Inovativne inicijative
Logika ‘misli globalno, djeluj lokalno‘ ima primjere i u drugim sredinama u Hrvatskoj. Primjerice, projekt ‘Topusko pametni termalni grad‘ inovativna je inicijativa temeljena na geotermalnoj energiji u Hrvatskoj i regiji. Jedinstvena je to inicijativa ne samo u Hrvatskoj nego i u regiji zahvaljujući kojoj je Topusko prva hrvatska općina koja upotrebljava geotermalnu vodu na kaskadni način za grijanje mjesta, balneoterapiju i bazenske svrhe i smatra se liderom u području zelenog i lječilišnog turizma. Naime, kako se može pročitati na tamošnjim portalima, Lječilište Topusko i tvrtka Top-Terme uz potporu Sisačko-moslavačke županije i Općine Topusko provode više projekata održivog razvoja. Ponajprije se misli na zdravstveni, turistički, ugostiteljski, energetski i općenito gospodarski aspekt razvoja toga malog mjesta, čijim se uslugama zbog blizine granice s Bosnom koriste i posjetitelji iz te zemlje.
U nedalekom Karlovcu također je pokrenut vrlo zanimljiv projekt – ‘ZEB4ZEN‘. Ideja je da se energetska tranzicija prema niskougljičnom društvu spoji sa zaštitom povijesne arhitektonske baštine i povezuje dva suprotstavljena koncepta: suvremeni i tradicionalni. Energetski institut Hrvoje Požar (EIHP) prvi put nastupa kao nositelj konzorcija međunarodnog tima stručnjaka u okviru programa transnacionalne suradnje (Interreg). Naime, kako se navodi na lokalnim portalima, cilj je projekta naći rješenja usmjerena na modernizaciju povijesnih središta, uza zaštitu njihove povijesne i kulturne baštine, odnosno razviti metodologiju kako energetski obnavljati cijele kvartove te definirati akcijske planove za transformaciju gradskih četvrti u susjedstva s gotovo nultom potrošnjom energije do 2050. Projekt se provodi u gradskim jezgrama Palmanove (Italija), Zamośća (Poljska) i Karlovca (Hrvatska), koje su prepoznate kao najbolji primjeri za njegovu provedbu jer su građeni kao idealni renesansni gradovi, danas gradske četvrti, zvjezdastog oblika.
Integracija obnovljivih izvora
U Karlovcu će se integrirati obnovljivi izvori energije unutar ili oko gradskih četvrti, ugraditi baterijski sustavi i općenito raditi na digitalizaciji energetskih sustava s pomoću pametnih rješenja, a sve radi približavanja suvremenih rješenja građanima. U Gospiću je pak u punom jeku projekt ‘LIFE ReHABITA‘, koji se temelji na cjelovitom pristupu borbi protiv energetskog siromaštva na lokalnoj razini obnovom energetski ranjivih kućanstava, informiranjem lokalnih dionika i provedbom mjera za povećanje učinaka intervencija. Projekt je započeo 1. rujna 2023. i traje do 31. kolovoza 2027. (sveukupno 48 mjeseci), ukupna mu je vrijednost 1,85 milijuna eura, a Gradu Gospiću tim su projektom odobrena sredstva u iznosu od gotovo 165 tisuća eura.
Nositelj projekta je EuroVértice (Španjolska), a osim Grada Gospića partneri su Društvo za oblikovanje održivog razvoja (DOOR) te nekoliko europskih gradova iz Španjolske, Latvije, Bugarske i Rumunjske.
Svjetski primjeri
U svijetu imamo jako dobre primjere održivih gradova. Primjerice, čak 40 posto Londona prekriveno je zelenom površinom, a San Francisco prvi je u Americi zabranio korištenje plastike. U tom gradu recikliraju oko 77 posto otpada, a od deset tisuća kuća čak 13,8 posto upotrebljava solarnu energiju. San Francisco je grad koji možete obilaziti bez automobila. Ima dobro razvijenu mrežu autobusa, tramvaja i podzemne željeznice, poznatu kao BART, kao i mnogo biciklističkih i pješačkih staza. U Zürichu pak više od 80 posto električne energije dolazi iz obnovljivih izvora i reciklira se više od 40 posto gradskog otpada, a u Kopenhagenu svi autobusi u javnom prijevozu voze na struju. Električni bicikli mogu se unajmiti po vrlo povoljnim cijenama, a ceste su prilagođene njihovoj vožnji i nadaju se da će postati ugljično neutralni do 2025. godine. Dakle, u bogatijim zemljama otišli su mnogo dalje, ali i naši su primjeri svakako za pohvalu.