Zeleno i digitalno
StoryEditor

Digitalna kvaliteta života: Hrvatska na 36. mjestu u svijetu, od lani pala za pet mjesta

17. Rujan 2023.

Surfsharkov peti godišnji Indeks digitalne kvalitete života (DQL), koji rangira 121 zemlju prema njihovoj digitalnoj dobrobiti na temelju pet kategorija, svrstao je Hrvatsku na 36. mjesto u svijetu, čime je pala za pet mjesta u odnosu na prošlu godinu. Od pet kategorija Indeksa, Hrvatska je bila najbolja u e-sigurnosti (16. mjesto), dok se suočava s izazovima u kvaliteti interneta (68. mjesto). Na 40. je mjestu u e-infrastrukturi, 41. u dostupnosti interneta i 56. u e-upravi.

U ukupnom Indeksu Hrvatska zaostaje za Slovenijom (35.), ali je pretekla Srbiju (50.). Ukupno gledano, europske zemlje vode u svijetu po digitalnoj kvaliteti života, a Hrvatska je na 27. mjestu u regiji.

– U mnogim se nacijama ‘digitalna kvaliteta života‘ stopila u širi koncept ukupne ‘kvalitete života‘. Ne postoji drugi način da se na to gleda sada kada se toliko dnevnih aktivnosti, uključujući posao, obrazovanje i slobodno vrijeme, obavlja online. Zato je ključno odrediti područja u kojima napreduje digitalna kvaliteta života jedne nacije i gdje je potrebna pažnja, što je svrha DQL indeksa – kaže Gabriele Racaityte-Krasauske, glasnogovornica Surfsharka.

Napredak u brzini interneta

Kvaliteta interneta u Hrvatskoj šest je posto niža od svjetskog prosjeka, otkriva DQL indeks. Fiksni internet u prosjeku iznosi 102 Mbps u Hrvatskoj. Usporedbe radi, najbrži fiksni internet na svijetu – singapurski – iznosi 300 Mbps. U međuvremenu, najsporiji fiksni internet na svijetu – jemenski –iznosi 11 Mbps. Mobilni internet u prosjeku iznosi 141 Mbps. Najbrži mobilni internet u Ujedinjenim Arapskim Emiratima ima 310 Mbps, dok je najsporiji mobilni internet na svijetu u Venezueli, svega 10 Mbps.

Srećom, od prošle godine brzina mobilnog interneta u Hrvatskoj porasla je za 29 posto, dok je brzina fiksnog širokopojasnog interneta porasla za 37 posto. U usporedbi sa Slovenijom, hrvatski mobilni internet je 52 posto brži, dok je fiksni širokopojasni pristup 35 posto sporiji.

U usporedbi s drugim zemljama, internet je u Hrvatskoj pristupačan. Hrvati moraju raditi jedan sat i 52 minute mjesečno kako bi si priuštili fiksni širokopojasni internet. Iako je to manje od prosjeka, to je šest puta više nego u Rumunjskoj, koja ima najpristupačniji fiksni internet na svijetu. Da bi si ga priuštili, Rumunji moraju raditi 18 minuta mjesečno.

Hrvati moraju raditi 55 minuta i 10 sekundi mjesečno da bi si priuštili mobilni internet. To je tri puta više nego u Luksemburgu, koji ima najpovoljniji mobilni internet na svijetu. Luksemburžani moraju raditi 16 minuta mjesečno da bi si to priuštili.

Globalno je internet pristupačniji nego prošle godine. Fiksni internet je 11 posto pristupačniji nego prošle godine, što znači da u prosjeku ljudi moraju raditi 42 minute manje mjesečno da bi si ga priuštili. Mobilni internet je 26 posto pristupačniji nego prošle godine – ljudi moraju raditi 41 minutu manje da bi si ga priuštili.

Pad u digitalnoj sigurnosti

Hrvatska je 16. u svijetu u e-sigurnosti, što je dva mjesta niže nego prošle godine. Kategorija e-sigurnosti mjeri koliko je dobro zemlja pripremljena za borbu protiv kibernetičkog kriminala, kao i koliko su napredni zakoni o zaštiti podataka u zemlji. U ovom stupu Hrvatska je bolja od Slovenije (28.) i Srbije (38.). U globalnom kontekstu Hrvatska je spremna boriti se protiv kibernetičkog kriminala, a budući da je članica EU i podložna GDPR-u, ima izvrsne zakone o zaštiti podataka.

Također, Hrvatska je 40. po e-infrastrukturi i 56. po e-upravi. Napredna e-infrastruktura olakšava ljudima korištenje interneta za razne svakodnevne aktivnosti, kao što su rad, učenje i kupovina. Ova kategorija ocjenjuje koliko je visoka penetracija interneta u određenoj zemlji, kao i njezinu mrežnu spremnost, odnosno spremnost da iskoristiti prednosti informacijskih i komunikacijskih tehnologija. Internetska penetracija u Hrvatskoj je visoka – 93 posto, 29. u svijetu – a Hrvatska je na 43. mjestu po spremnosti mreže.

Kategorija e-uprave pokazuje koliko su napredne digitalne usluge vlade i razinu spremnosti za umjetnu inteligenciju (AI) koju zemlja pokazuje. Hrvatska e-uprava je iznad svjetskog prosjeka.

14. srpanj 2024 05:13