Do jeseni će biti poznata cijena priključenja za projekte OIE

Nakon tri godine čekanja jedinična naknada za priključenje na elektroenergetsku mrežu mogla bi biti određena uskoro, najkasnije tijekom jeseni, čime će se otkloniti zapreke za daljnji razvoj više desetaka projekata obnovljivih izvora energije ukupne snage oko 2500 MW.

Iako su se i prethodnih godina spominjale jeseni kao rok, skoro određivanje jedinične naknade na Liderovoj konferenciji Energetska budućnost Hrvatske sada je najavio predsjednik Upravnog vijeća HERA-e Nikola Vištica, a Lideru su u međuvremenu to potvrdili upućeni sugovornici u energetskim krugovima, koji su nam naznačili da će privatni investitori biti u dovoljnoj mjeri zadovoljni, premda neće do kraja biti ispunjena njihova želja za potpunom primjenom tzv. plitkog modela, kojim bi se njihov trošak obnove mreže sveo na nulu.

- Prije nekoliko godina jednom je investitoru određena obveza izgraditi priključak i prilično dugačak dalekovod od 400 KV, što bi značilo da mora snositi trošak nerazmjeran ulaganju i od tad su počele kritike tog modela financiranja priključenja. Kako ne bi pojedini investitor snosio nerazmjeran trošak, odlučeno je primjenjivati drugačiju metodologiju pri izračunu naknade za priključenje, u cilju solidarizacije u troškovima priključenja, tako da svima trošak bude prihvatljiv, a nikome prevelik.

Dinamika nove metodologije i dalje će biti vezana uz instaliranu snagu postrojenja i potrebu razvoja sustava, ali u skladu s novim ciljevima energetske tranzicije. A također će se mijenjati i dinamika plaćanja ove naknade, jer se neće morati plaćati odmah, već kad počnu potrebni radovi na mreži – objasnio je Liderov sugovornik.

Prije nego što HERA donese metodologiju, trebala bi biti provedena javna savjetovanja o desetogodišnjim planovima razvoja operatora prijenosnog i distribucijskog sustava. Ti planovi trebaju se prethodno uskladiti s revidiranim Integriranim nacionalnim energetskim i klimatskim planom Republike Hrvatske za razdoblje od 2021. do 2030. (NECP). Iz NECP-a proizlazi da Hrvatska do 2030. godine cilja imati 42,5 posto udjela OIE u potrošnji energije, 76,7 posto udjela OIE u potrošnji električne energije, te 36,8 posto udjela OIE u potrošnji energije u industriji.

Aktualni udjeli obnovljivaca u potrošnji energije znatno su manji i u dostizanju ovih ciljeva bit će potrebno razvijati projekte OIE. Do 2030. godine, prognozira NECP, Hrvatska bi trebala imati solarnih elektrana ukupne snage oko 2.400 MW, vjetroelektrana oko 2.300 MW, hidroelektrana oko 2.600 MW, te nešto geotermalnih elektrana.

Investicije u infrastrukturu

Ovi ciljevi ambiciozniji su od onih koji su dosad isticani u Strategiji energetskog razvoja, a u slučaju solarnih proizvodnih kapaciteta i više nego dvostruko veći. Iz revidiranog NECP-a vidljivo je i da će se među samim obnovljivcima jako mijenjati odnosi, jer je u baznoj 2022. godini iz tog plana instalirana snaga hidroelektrana gotovo duplo veća od ukupne snage solarnih i vjetroelektrana, dok se u 2030. godini očekuje da će se taj odnos preokrenuti u korist sunca i vjetra.

Naravno, za ovolike proizvodne kapacitete bi u roku od pet godina trebalo i modernizirati i proširiti infrastrukturu, kako bi se planirana proizvodnja mogla prihvatiti u mrežu. Razini investicija u infrastrukturu ovisit će o geografskoj rasprostranjenosti projekata, jer lokacije udaljene od postojeće elektroenergetske mreže povećavaju trošak njenog proširenja.

Kako tvrdi Liderov izvor, u desetogodišnjim planovima razvoja operatora bit će iskazane potrebe za širenjem i modernizacijom mreže u skladu s navedenim ciljevima iz NECP-a. Također, kroz javno savjetovanje sve će uključene strane imati priliku izraziti svoje mišljenje i predložiti neke alternative ili dopune, ovisno o svom gospodarskom interesu. Nakon što ovi planovi budu doneseni, HERA će donijeti odluku o iznosu jedinične naknade za priključenje na mrežu.

To ne znači da će se obnova i razvoj mreže financirati isključivo iz ove naknade, dapače, riječ je o velikim ulaganjima koja se, kao i dosad, ponajprije moraju poduprijeti iz fondova EU, a onda i iz redovne fiksne tarife koju plaćaju potrošači. Stoga ipak ovaj dio naknade za priključenje novih projekata OIE na mrežu ne bi trebao biti neprihvatljiv investitorima, jer će se glavnina sredstava za investicije u razvoj mreže ipak privlačiti iz europskih fondova.

Također, investitori neće morati odmah platiti ovaj dio troška priključenja, već naknadno, po započinjanju radova na gradnji dijela mreže nužnog za uklanjanje ograničenja za predaju proizvedene energije u mrežu. A postrojenje će se moći priključiti odmah, naravno uz ograničen kapacitet proizvodnje kojeg mreža u postojećem stanju može primiti. Kriteriji za naknadno plaćanje i parametri za izračun iznosa jedinične cijene prethodno će se urediti potrebnim izmjenama HOPS-ovih Pravila o priključenju i HERA-ine Metodologije za utvrđivanje naknade za priključenje na elektroenergetsku mrežu.