
Dok je američki predsjednik Donald Trump čim je došao na vlast zakopao takozvanu zelenu agendu, Europska će se unija držati svojih klimatskih ciljeva čak i sada kada se priprema ublažiti pojedine zelene politike kako bi poduprla posrnulu europsku industriju.
Zeleni program EU-a, iliti Green Deal, usmjeren na dekarbonizaciju gospodarstva pokrenut je sada već davne 2019. godine otkada je na udaru europskih kompanija koje su se žalile na visoke cijene energije i gušenje pretjerane regulative.
Mnoge su europske države zabrinute zbog zamiranja gospodarskog rasta dok s druge strane oceana Trump klimatske ciljeve apsolutno ukida pritom pozivajući EU da preispita svoj cjelokupni pristup ovoj temi.
Potpredsjednica Europske komisije Teresa Ribera pak tvrdi da je globalna stvarnost evoluirala te da je potrebno razmisliti u kojoj mjeri klimatske mjere treba ažurirati.
- Moramo osigurati da postoji priča o rastu i prosperitetu – rekla je Ribera dodajući da je to ‘tanka linija koju se mora prijeći‘. Potpredsjednica Komisije ovog je tjedna iznijela plan kako pronaći tu ravnotežu između pridržavanja klimatskih ciljeva i poboljšanja slabe konkurentnosti EU.
Obećala je i da će mobilizirati više od sto milijardi eura za potporu čistoj proizvodnji te da će sljedeći višegodišnji proračun Unije uključivati fond za konkurentnost za poticanje europskog istraživanja i proizvodnje čiste tehnologije.
Dogovor o čistoj industriji objasnit će kako potaknuti potražnju za proizvodima proizvedenim u Europi — od čelika do kemikalija i automobila — kroz racionalizaciju javne nabave i dopuštanje energetski najintenzivnijim postrojenjima da dobiju potporu Europske investicijske banke kada kupuju energiju. Također će biti predložena i zajednička nabava te strateške zalihe 17 kritičnih sirovina.
‘I dalje otvoreni za suradnju‘
Uz to, plan EU je i drastično smanjenje broja malih i srednjih tvrtki na koje se odnose postojeći propisi o zaštiti okoliša smanjujući pritom njihove zahtjeve za izvještavanjem i dajući tvrtkama više vremena za usklađivanje s revidiranim pravilima.
U Bruxellesu su procijenili trošak usklađivanja s pravilima EU-a na 150 milijardi eura godišnje te napomenuli da taj iznos žele smanjiti za 37,5 milijardi eura do 2029. godine. EU je već smanjila učinke nekih zelenih zakona, a tu se za primjer može uzeti odgoda kontroverznog zakona protiv krčenja šuma na godinu dana.
Ribera je priznala postojanje preklapajućih, suvišnih ili kontradiktornih regulatornih zahtjeva za tvrtke EU, no inzistirala je na tome da poticaj Komisije da se smanji birokraciju nije dekonstrukcija prerušenog Green Deala.
Na nove regulatorne promjene žale se i investitori i tvrtke koji traže konkretne akcije Europske unije kojoj je fokus sada oživljavanje slabe gospodarske konkurentnosti uz istovremeno brzo jačanje obrambenih sposobnosti Unije.
Oba su prioriteta pogoršana Trumpom, koji je zaprijetio da će povući obećanja o sigurnosti Europe te je obećao da će srezati zelene politike i učiniti svoju zemlju još privlačnijom za ulagače.
Ribera je priznala drastičan pomak SAD-a, uključujući Trumpovo ukidanje stotina milijardi poreznih poticaja za zelenu tehnologiju, ali je napomenula da će EU nastaviti dalje bez obzira na politike američkog predsjednika.
- I dalje smo otvoreni za suradnju s našim američkim partnerima ako oni žele raditi s nama, ali nećemo prestati s onim što radimo – zaključila je potpredsjednica Komisije.