Uskoro nam se bliži jubilarni 900. dan kašnjenja u donošenju dokumenta koji energetskim investitorima daje jedan od ključnih ulaza za račun ekonomičnosti njihovih projekata
Nekad je bio poznat kao naftni inženjer, a zahvaljujući pionirskom probijanju staza u geotermalnim investicijama i vođenju projekta prve geotermalne elektrane u Hrvatskoj – Velike 1 u Cigleni, danas je definitivno poznatiji kao geotermalni inženjer. Radi se, naravno, o energetskom stručnjaku Dragutinu Domitroviću, koji danas za britanski IGeoPen vodi geotermalne projekte u Pčeliću i Sječi u Hrvatskoj, na kojima se očekuje ukupno ulaganje blizu 50 milijuna eura. S Domitrovićem smo razgovarali o uvjetima za ulagače u geotermalnu energiju u Hrvatskoj.
S obzirom na to da Hrvatska ima geotermalni gradijent i do 60 posto viši od europskog prosjeka, zašto smo još uvijek tako daleko iza drugih europskih zemalja u iskorištavanju ovog potencijala? Kako ovaj gradijent utječe na atraktivnost Hrvatske za investitore u usporedbi s drugim europskim zemljama?
Prije svega treba pojasniti što je taj famozni 60 posto viši geotermalni gradijent u Hrvatskoj: to znači da se u panonskom, kontinentalnom dijelu Hrvatske na dubini od dvije tisuće metara može očekivati prosječna temperatura od sto Celzijevih, na dubini od tri tisuće temperatura od 150 stupnjeva i tako dalje. U drugim dijelovima Europe se za temperaturu od 150 stupnjeva mora bušiti i do pet tisuća metara, a u Finskoj su prije nekoliko godina izbušene dvije bušotine dublje od šest kilometara i na dubini od 6.400 metara izmjerena je temperatura od tek 120 stupnjeva. No, bez obzira na manje dubine, to ne znači da je u Hrvatskoj dolazak do geotermalnih ležišta jednostavan i jeftin! Da bi se izbušila samo jedna bušotina do dubine i temperature potrebne za pogon geotermalne elektrane potrebno je 10 do 15 milijuna eura, a za elektranu je obično potrebno četiri ili više bušotina. To je vrlo velika investicija.
Povijesni nedostatak interesa za geotermalnu energiju vjerojatno treba tražiti u nekadašnjim niskim, reguliranim cijenama energije i tadašnjem nepostojanju svijesti o klimatskim promjenama pa onda i nepostojećim dekarbonizacijskim ciljevima. Tko bi se prije četrdeset godina gnjavio s razvojem geotermalnih projekata kad je mogao dobiti jeftinu energiju iz elektrana na ugljen i nije brinuo o cijenama emisije CO2?
Danas je, na sreću, situacija posve drugačija, interes je velik i osjećaju se dobre geotermalne vibracije, među ostalim i zato što u novonastalim uvjetima geopolitičke nestabilnosti geotermalna energija može ponuditi mnoge odgovore.
Prema procjenama Hrvatske Agencije za ugljikovodike, Hrvatska bi mogla izgraditi geotermalne elektrane ukupnog kapaciteta do 500 MW. Koliko je realno ostvariv ovaj cilj i u kojem vremenskom okviru?
Procjena od 500 MW je već malo zastarjela, sadašnja procjena je 1000 MW. Revidirani NECP (punim nazivom: Integrirani nacionalni energetski i klimatski plan za Republiku Hrvatsku za razdoblje od 2021. do 2030. godine), koji je prije par mjeseci bio na e-savjetovanju, kao očekivanu ukupnu snagu geotermalnih elektrana stavio je 68 MW u 2030. godini, 318 MW u 2040. i 405 MW u 2050. godini. Investitori u geotermalne elektrane, okupljeni u Radnu skupinu za geotermalnu energiju pri Hrvatskoj gospodarskoj komori, takve su ciljeve zajednički proglasili neambicioznima: prema našim procjenama o projektima koje razvijamo - naravno, i uz adekvatnu potporu državne administracije i relevantnih državnih operatora sustava - smatramo da bi do 2030. godine na elektroenergetsku mrežu mogle biti spojene nove geotermalne elektrane ukupne snage 150 do 200 MW. Bit ću slobodan procijeniti da bi, steknu li se svi potrebni uvjeti, 500 MW za koje ste postavili pitanje moglo biti realizirano do 2050. godine, ako ne i prije.
Unatoč velikom potencijalu, Hrvatska još uvijek zaostaje u iskorištavanju geotermalne energije. Koji su glavni regulatorni i administrativni izazovi s kojima se suočavaju investitori?
Osim rutinskih osumnjičenika za glavobolje svih investitora u Hrvatskoj - dugotrajnih procedura okolišnog odobravanja, prostornog planiranja i rješavanja imovinsko-pravnih odnosa - ima i nekih izazova koji su specifični za razvoj obnovljivih izvora energije, a onda i dodatno zahtjevni za investitore u geotermalnu energiju. Oni su dobro analizirani u Position Paperu HGK "Prepreke u administrativnim postupcima pripreme i razvoja projekata obnovljivih izvora energije u Republici Hrvatskoj" kojega je u ožujku prošle godine izdala Hrvatska gospodarska komora.
Možete li posebno izdvojiti neke od njih?
U tom dokumentu se, između ostalog, navodi da do današnjeg dana nije donesena Odluka o iznosu jedinične naknade za priključenje na mrežu, a Hrvatska energetska regulatorna agencija (HERA) trebala je taj dokument donijeti do 28. rujna 2022.! Uskoro nam se bliži jubilarni 900. dan kašnjenja u donošenju dokumenta koji energetskim investitorima daje jedan od ključnih ulaza za račun ekonomičnosti njihovih projekata. Također, podaci o stanju na mreži za potrebe izrade Elaborata optimalnog tehničkog rješenja priključenja (EOTRP) mogu se dobiti od Hrvatskog operatora prijenosnog sustava (HOPS) samo jednom godišnje, od 1. do 15. svibnja. Tko je sa svojim zahtjevom zakasnio i samo jedan dan, čeka sljedećih godinu dana! Potom, izdavanje energetskog odobrenja za projekte geotermalnih elektrana moguće je tek nakon sklapanja Ugovora o eksploataciji geotermalne vode između investitora i Ministarstva gospodarstva, unatoč činjenici da se sve tehničke procjene kapaciteta geotermalnog projekta daju već u Elaboratu o rezervama geotermalne vode i nakon toga ne mijenjaju, a od Elaborata o rezervama do potpisanog Ugovora o eksploataciji može proteći i 18 mjeseci administrativne procedure.
Premijski model za proizvodnju električne energije iz geotermalnih izvora još uvijek nije definiran. Koliko to konkretno usporava razvoj projekata i što bi, po Vašem mišljenju, trebao sadržavati adekvatan model?
Premijski model jest definiran u relevantnim zakonima i podzakonskim aktima, i to vrlo jasno i konkretno, ali u ovom trenutku nisu definirane ni kvote ni referentne premijske cijene za geotermalne projekte prema kojima bi se investitori u geotermalne elektrane mogli orijentirati te procjenjivati isplativost svojih investicija. Uzmete li u obzir visoku cijenu izrade bušotina, koju sam već spomenuo, i k tome dodate činjenicu da u fazi istraživanja sve morate financirati iz svojih sredstava, jer se bankama spominjanjem riječi "istraživanje" automatski pali crveni alarm, razumljivo je da mora postojati jasna vizija premijskih potpora koje se mogu očekivati u budućnosti. Da bude jasno: potpore o kojima govorimo neće se isplaćivati u fazi razrade projekta i gradnje elektrane, nego tek kad elektrana bude spojena na mrežu, prođe tehnički pregled, dobije uporabnu dozvolu i počne isporučivati električnu energiju u mrežu. Premijske cijene za projekte geotermalnih elektrana koje su danas u zreloj fazi razvoja počet će se isplaćivati najranije 2029. godine.
Kako na konkurentnost domaćih projekata utječe nedostatak sustava financiranja? Što predlažete kao rješenje?
Sustav sufinanciranja iz EU fondova ili državnim poticanjem moguć je za projekte direktnog korištenja topline iz geotermalnih izvora, za daljinsko grijanje te industrijske ili poljoprivredne namjene. Opet ću se pozvati na već spomenuti Position paper HGK: i tamo smo već detektirali da bez uspostave ciljanih financijskih fondova, posebno dizajniranih za podršku geotermalnim projektima toplinarstva, lokalne zajednice, koje su u velikoj većini nositelji geotermalnih toplinarskih projekata, neće biti u mogućnosti realizirati planirane projekte.
Često se ističe da geotermalna energija ima visoku iskoristivost od preko 85 posto. Međutim, kritičari upozoravaju na potencijalne ekološke rizike, poput emisije štetnih plinova ili inducirane seizmičnosti. Kako odgovarate na te zabrinutosti?
Geotermalni sustavi kakvi će se graditi u EU i Hrvatskoj sigurno se neće moći projektirati i izvoditi tako da se iz njih emitiraju štetni plinovi. Regulativa je kod nas po tom pitanju vrlo stroga. Sve geotermalne elektrane koje su u fazi razvoja u RH prema mojem saznanju bit će zero-emission sustavi. Što se tiče inducirane seizmičnosti, kad se pogleda međunarodna baza podataka HiQuake (The Human-Induced Earthquake Database) bez ulaženja u tehničke detalje vidljivo je da od 1320 projekata za koje se smatra da su izazvali seizmičku aktivnost čak 32 posto otpada na masivna frakturiranja radi proizvodnje plina i nafte iz škriljavaca u SAD-u, 23 posto na rudarstvo, 18 posto na akumulacijska jezera, 11 posto na konvencionalnu proizvodnju nafte i plina i tek na petom mjestu su geotermalni projekti sa šest posto.
Uvidom u podatke geotermalnih projekata kod kojih je zabilježena seizmička aktivnost, uglavnom se radi o slučajevima u kojima su u rasjedne zone geotermalnih ležišta utiskivane vrlo velike količine hladne vode koje su onda djelovale na destabilizaciju tog rasjeda, što je podatak kojega treba uzeti u obzir prilikom projektiranja novih projekata. Pri tome treba naglasiti da na interaktivnoj karti projekta HiQuake nema nijednog zabilježenog slučaja induciranog seizmiciteta u Hrvatskoj - niti tijekom nekoliko desetljeća istraživanja i eksploatacije nafte i plina, niti tijekom nekoliko godina rada geotermalne elektrane u Cigleni.
Uskoro će se u Zagrebu održati međunarodna konferencija posvećena geotermalnoj energiji - GIFC2025. Koji su konkretni ciljevi ove konferencije i kako planirate pretvoriti razgovore u stvarne akcije za ubrzanje razvoja geotermalnog sektora u Hrvatskoj?
Namjera nam je okupiti vodeće stručnjake, predstavnike vlasti, industrije, financijskih institucija i akademske zajednice iz Hrvatske, Europe i svijeta kako bismo prezentirali hrvatski geotermalni potencijal, a također i potakli raspravu o pitanjima koja treba riješiti i preprekama koje treba ukloniti kako bismo potencijal pretvorili u projekte. Imat ćemo puno zanimljivih sudionika, već smo dosta napravili na vidljivosti konferencije, a nadamo se da će se zamah komunikacije o geotermalnoj energiji nastaviti i nakon konferencije. Forum zajednički organiziraju agencija Alpheus Public Affairs i HGK uz partnerstvo Europskog vijeća za geotermalnu energiju (EGEC), visoko pokroviteljstvo konferenciji dali su Ministarstvo gospodarstva i Europski parlament (EP), a institucionalni pokrovitelj je Agencija za ugljikovodike (AZU). Glavni sponzori Foruma su Enna i Soyak koji su među najvećim investitorima u geotermalne projekte u Hrvatskoj.