Zeleno i digitalno
StoryEditor

Druga strana odbačenih stvari: Pametna rješenja dobra su za prirodu i unosna za biznis

02. Ožujak 2024.
Inventivne su sustave i alate smislili poduzetnici pokušavajući uvjeriti i privatni i javni sektor kako i nije tako teško smanjiti svoj negativni klimatski utjecaj. Postaje sve jednostavnije, a i jeftinije, pretvoriti otpad – smjesta i na licu mjesta – u vrijedne sirovine

Od inteligentnih sustava za otpad koji automatski prate popunjenost spremnika do aplikacija koje omogućavaju njihovo praćenje i upravljanje u stvarnom vremenu, tehnološki napredak omogućio je tvrtkama da sve uspješnije gospodare otpadom. Osim toga, sve izraženiji fokus na održivost, smanjivanje utjecaja na okoliš i optimizacija vrijednosnih lanaca potiču daljnji razvoj inovativnih rješenja za recikliranje i oporabu otpada. U poslovnom okružju takva rješenja tvrtkama pružaju prednost u odnosu na konkurenciju, povećanje efikasnosti, ali i smanjenje troškova.

Cijela priča o industriji pametnih spremnika počela je još prije više od dvadeset godina u Sjedinjenim Američkim Državama kad je tamošnja tvrtka Bigbelly Solar izumila solarni kompaktor, a zatim plasirala i rješenje unutar interneta stvari (engl. internet of things), pa su tako spremnici za otpad prvi put postali pametni. Danas se Bigbellyjevi pametni spremnici nalaze na javnim površinama u šezdeset zemalja svijeta, uključujući Hrvatsku, gdje se mogu vidjeti u Dubrovniku, Makarskoj, Šibeniku, Rijeci, Splitu te na Lokrumu, Korčuli, Hvaru te mnogim drugim otocima i gradovima.

Spas za koševe

Spremnik, naime, sâm dojavljuje kad se isprazni, svi se podaci prikupljaju i obrađuju softverski te poslije služe kao alat za unaprjeđivanje sustava upravljanja otpadom i njegovu analizu. Distributer Bigbellyjevih spremnika, koji radi isključivo na solarni pogon i može primiti najmanje šesto litara obujma otpada, za hrvatsko je tržište tvrtka Graml. Direktorica Maja Graml objašnjava da pametni spremnici ne donose zaradu izravno, nego ‘štede smanjujući operativne troškove i rješavajući mnoge probleme u održavanju čistoće napučenoga javnog prostora‘.

– Najbliži nam je i najbolji primjer uvođenja Bigbellyjeva sustava pametnih spremnika grad Dubrovnik. Prvih šesnaest spremnika postavio je 2016., a danas ih zajedno s otokom Lokrumom ima 97. Na takvu investiciju nisu ga potaknule samo uštede, nego i drastično povećanje operativne učinkovitosti. Najvažnije, riješio je problem pretrpanih koševa te vidljivog i razbacanog otpada. Na najfrekventnijim lokacijama u sezoni koševi su se katkad morali prazniti i svaki sat, a sada se to, nakon instalacije Bigbellyjevih spremnika, čini jedanput-dvaput na dan. Na većini lokacija također je omogućeno odvajanje otpada i u isto se vrijeme smanjila frekventnost pražnjenja spremnika za više od 88 posto. Uvođenjem Bigbellyjeva ICT sustava Čistoća Dubrovnik uspjela je promijeniti važan dio svoga svakodnevnog poslovanja i uštedjeti u godinu dana više od trideset tisuća pražnjenja u odnosu na klasične koševe kojima se koristila prije – objašnjava Graml kako na konkretnom primjeru turističkoga grada pametno upravljanje otpadom može uštedjeti mnogo vremena.

Osim komunalnih tvrtki, na uvođenje pametnih rješenja u gospodarenju otpadom kao što su povezani spremnici odlučuju se i neke privatne tvrtke koje upravljaju javnim površinama, ali i zatvorenim prostorima, primjerice trgovačkim centrima i zračnim lukama

Osim komunalnih tvrtki u vlasništvu gradova i općina, jedinica lokalnih i regionalnih samouprava, sve se više na uvođenje takvih rješenja odlučuju privatne tvrtke koje upravljaju javnim površinama.

– Znatan je i porast uvođenja u zatvorene prostore, naprimjer u trgovačke centre i zračne luke – napominje Graml.

Pristupačni na nepristupačnim mjestima

Još jedan primjer kako tehnologija može doskočiti problemu odlaganja otpada, posebno na zaštićenim prirodnim područjima, pametni su i samoodrživi spremnici za otpad koje je tvrtka A1 Hrvatska prije tri godine donirala Parku prirode Biokovo.

– Pametni spremnik za otpad opremljen je ultrazvučnim senzorom s pomoću kojega se prati razina otpada koja se zatim prikazuje na platformi i brojačem otvaranja poklopca spremnika. Broj otvaranja poklopca spremnika može nam dati vrijedne informacije, primjerice o posjećenosti lokacije. Osim tih osnovnih funkcionalnosti, pametne spremnike možemo, u skladu sa zahtjevom krajnjega korisnika, opremiti dodatnim senzorima kao što su senzor za buku, temperaturu i kvalitetu zraka – kažu u A1 Hrvatska.

Pametni spremnici, koji su do sada postavljeni u Rijeci, Parku prirode Vransko jezero, Nacionalnom parku Paklenica i testno na nekoliko drugih lokacija, spojeni su na NB IoT mrežu A1 (engl. narrowband internet of things).

– Riječ je o usluzi koja omogućava velikom broju uređaja da mobilnom mrežom šalju korisne informacije s lokacija na kojima standardni mobilni signal ne može dovoljno prodrijeti, kao i s teško dostupnih mjesta poput podzemnih garaža, podruma, udaljenih i teško dostupnih lokacija u prirodi. Taj protokol komunikacije i pripadajuća usluga idealni su za slanje manje količine informacija kao što su mjerni podaci, alarmi i slično, a dostupni su u cijeloj mobilnoj mreži A1. Dodatno su osigurane visoka pouzdanost i kvaliteta usluge, zajamčena sigurnost i licencirani radijski spektar zaštićen od smetnji – objašnjavaju iz A1 Hrvatska kako funkcionira ta tehnologija.

Potencijali organske juhe

Osim miješanog otpada, jednako je važno pametno gospodariti biootpadom, koji se sve češće smatra potencijalnim izvorom energije. U u tom se području ističe tvrtka Consultare koja u Hrvatskoj i regiji nudi dva tehnološka rješenja za gospodarenje biootpadom. Njezin direktor Marko List objašnjava da na hrvatskom tržištu i u regiji zastupa nizozemski Mavitec Green Energy, tvrtku koja je razvila opremu za rješavanje izazova s biootpadom, odnosno hranom kojoj je istekao rok trajanja te mnogim drugim vrstama organskog otpada.

– Mavitecov Paddle Depacker odvaja organski materijal od ambalaže i proizvodi 99,5 posto čistih organskih proizvoda. Obrađuje do 30 m³ biootpada, odnosno otpadne hrane na sat, i također proizvodi čistu frakciju plastike, tj. ostale frakcije ambalaže u kojoj su bili proizvodi, a koja je također pogodna za recikliranje. Organska juha odlična je sirovina za bioplinska postrojenja i zamjena je za klasične sirovine koje se rabe u bioplinskim postrojenjima. Ovisno o vrsti otpada koji se obrađuje, organska juha može imati i velik bioplinski potencijal, a cjenovno je svakako povoljnija od klasičnih sirovina – objašnjava List dodajući da time smanjuju odlaganje dijela biootpada na odlagalištima i sprječavaju onečišćenje zraka i voda koje nastaje nekontroliranom razgradnjom odloženog biootpada te uz to proizvode električnu i toplinsku energiju.

Biotpad koji se odlaže na odlagališta diljem Hrvatske i ondje razgrađuje ključan je izvor metana, stakleničkog plina koji, procjenjuje se, šteti klimi više od ugljikova dioksida. A moglo bi drukčije

Consultare zastupa i talijanskog proizvođača elektromehaničkih kompostera Ecopans SRL s kapacitetom od pet do više tisuća tona na godinu te opcijama za ručno i strojno utovarivanje biootpada prema potrebama klijenata. Kompost koji poboljšava svojstva tla u poljoprivrednoj proizvodnji ili hortikulturi može se dobiti od granja, lišća, sitnijeg drveća do kućanskog i restoranskog biootpada.

– I kod jednog i drugog tehnološkog rješenja nema stvaranja neugodnih mirisa kao što je to slučaj u klasičnim otvorenim kompostanama. Sve se događa u zatvorenim sustavima, u vrlo kontroliranim uvjetima kojima se upravlja s pomoću modela SCADA i upravljačkog ormara. Za upravljanje tim inovativnim tehnološkim rješenjima dovoljna je samo jedna osoba, nema investicija u gradnju pogona, a ni kupnje ostalih strojeva i opreme u usporedbi s tradicionalnim metodama odlaganja biootpada – kaže List uz napomenu da su troškovi održavanja i instalacije minimalni.

Ispunjavanje svrhe

Uza sav tehnološki napredak neizbježno dolaze i izazovi. Naprimjer, u održivom upravljanju biootpadom važno je da inovativna tehnologija omogućuje stvaranje vrijednih sirovina iz otpada, a diljem Hrvatske, napominje List, biootpad koji se odlaže na odlagališta i ondje razgrađuje ključan je izvor metana, stakleničkog plina koji našoj klimi šteti više od ugljikova dioksida.

– Upravljanje biootpadom postalo je važan ekološki aspekt jer biootpad tvori od 35 do 40 posto miješanoga komunalnog otpada. Njegovo učinkovito rješavanje pridonosi očuvanju okoliša i stvaranju novih vrijednih resursa – kaže List.

S druge strane, Graml ističe da nekvalitetni spremnici koji se pojavljuju na tržištu mogu stvoriti lošu sliku o pametnim spremnicima.

– Već postoje neke kopije ili slični proizvodi na tržištu koji ne uspijevaju ispuniti svoju svrhu i opravdati ulaganje te dodatno zahtijevaju visoke troškove održavanja za kupce. Često ne ispunjavaju osnove poput kvalitete izrade, odnosno otpornosti na koroziju. Tako nanose štetu pružateljima kvalitetnih i učinkovitih rješenja te stvaraju u cjelini lošu sliku o pametnim spremnicima – napominje Graml.

– Vrlo je važno da se ta vrsta proizvoda razvija tako da bude spremna ispuniti svoju svrhu i othrvati se svim izazovima katkad i vrlo teških uvjeta s kojima se suočava na javnome otvorenom prostoru. To se odnosi na vandalizam i teške vremenske uvjete, ali, ne manje važno, i na učinkovitost kompaktiranja uz osiguranje dovoljno energije za ispunjavanje svih svojih funkcija – zaključuje Graml. 

20. lipanj 2024 01:58