Zeleno i digitalno
StoryEditor

EK predstavila novi nadobudni ‘Europski akcijski plan za energiju vjetra‘

26. Listopad 2023.
vjetroelektrane, pučinske vjetroelektrane

Europska  komisija predstavila je novi ‘Europski akcijski plan za energiju vjetra‘ sve kako bi osigurala da Unija postigne svoje ambiciozne ciljeve koje su si postavili do 2030. godine.

Novi plan dolazi u trenutcima kada Njemačka rastavlja svoje vjetroelektrane kako bi napravili prostora za rudnike ugljena i kada se projekti pučinskih vjetroelektrana otkazuju ili odgađaju diljem obale Sjevernog mora zahvaljujući sve većim troškovima. Naime, ulaganja u nove projekte vjetroelektrana na moru pala su za 40 posto u 2022., na najnižu razinu od 2009. a niti jedan komercijalni projekt u moru nije dobio zeleno svjetlo u 2022. godini. Također, nedavno je Europski revizorski sud u svom izvješću iz rujna ove godine objavio kako razvoj obnovljive energije na moru u Europi, preciznije vjetroelektrana, ugrožava prirodni svijet. Kao što vidimo, problemi s vjetroelektranama u Europi nisu mali, no to ne sprječava unijske birokrate da i dalje pričaju o energiji vjetra kao velikom uspjehu. 

Sada EU želi generirati 42,5 posto svoje energije iz obnovljivih izvora energije do 2030. No, dok se čini da je solarna elektrana na pravom putu, vjetroelektrane zaostaje. Kako bi ispunile opći cilj, države članice trebaju instalirati 37 gigavata (GW) vjetroelektrana godišnje, no surova je istina da je u 2022. instalirano tek 16 GW.

- Energija vjetra europska je priča o uspjehu. Ali naša se industrija sada suočava s ozbiljnim izazovima -  rekao je povjerenik Green Deala Maroš Šefčovič predstavljajući plan. 

Naveo je kako su se dogodili mnogi problemi koji su uzrokovali kašnjenja s instalacijom novih vjetroelektrana od ‘složenih‘ postupaka izdavanja dozvola, nedostatka pristupa sirovinama, problemima u opskrbnom lancu, visokih kamata i inflacije, kao i strane konkurencije, posebno iz Kine. 

No, u pozadini svih tih problema je zapravo nedostatak profitabilnosti. Tijekom proteklih godina svi veliki europski proizvođači vjetroturbina prijavili su značajne gubitke u poslovanju. Osobito skuplji ‘pučinski vjetar‘ tj, pučinske vjetroelektrane u velikim je problemima. Ulaganja u nove projekte vjetroelektrana na moru pala su za 40 posto u 2022., na najnižu razinu od 2009. Niti jedan komercijalni projekt u moru nije dobio konačno zeleno svjetlo u 2022.

Recimo, švedski proizvođač čiste energije Vattenfall nedavno je uzdrmao tržište odustajanjem od svog projekta pučinske vjetroelektrane Norfolk Boreas u Velikoj Britaniji, navodeći 40-postotni rast troškova u jednoj godini zbog poteškoća u osiguravanju komponenti iz Kine i opće inflacije.

Razvoj i izgradnja projekata vjetroelektrana na moru je složen posao i zahtijeva više ulaganja unaprijed od kopnenih vjetroelektrana i solarne energije. Stoga se takva ulaganja smatraju rizičnijim, što tjera ulagače da traže veće povrate. Prema nedavnom istraživanju koje je objavio Mak Đukan, istraživač u Climate Finance and Policy Group na ETH Zurich, premije za povrat na projekte vjetroelektrana na moru u Njemačkoj bile su 3,3 postotna boda više od projekata solarnih i kopnenih vjetroelektrana u razdoblju između 2017. i 2020..

Kombinacija povećanja kamatnih stopa Europske središnje banke, geopolitičke nepredvidivosti i nestabilnosti cijena dovela je sektor do ključne točke preokreta.

Iako postoje znakovi da će 2023. doživjeti uzlet, s 212 vjetroturbina spojenih na mrežu u prvoj polovici ove godine čini se da je uzlet ipak daleko jer EU mora izgraditi više od 11 gigavata godišnje u prosjeku do 2030 što znači oko 1100 vjetroturbina.

Ali nisu samo vanjski šokovi ti koji potkopavaju pučinski vjetar kriva je i politika. Mnoge zemlje koje žele pretvoriti Sjeverno more u zelenu elektranu žele to postići plaćajući što je moguće manje. Ulaganja u tvornice turbina i kabela, radnu snagu, lučku infrastrukturu i nove mrežne veze zaostaju, a dostupni programi javne potpore EU-a uglavnom se sastoje od preustroja postojećih sredstava. 

Nema više neograničenog licitiranja?

Kako bi pomogla posrnuloj industriji, Komisija je predložila akcijski plan za rješavanje svih ovih problema. Središnji element usmjeren na rješavanje profitabilnosti je poboljšani dizajn dražbe. To će ‘poslati investicijske signale kroz cijeli lanac vrijednosti i ključno je za osiguranje profitabilnosti sektora‘,  objavila je Komisija.

Točne smjernice bit će objavljene tek do kraja ožujka 2024. nakon rasprava s državama članicama i industrijom, ali neki su elementi već očiti. Trenutačno ‘Direktiva o obnovljivoj energiji‘ zahtijeva od država članica da dostave dugoročne planove za raspored dražbi. Paket vjetroelektrana sada također poziva nacionalna ministarstva da osiguraju  kratkoročne i srednjoročne rasporede dražbi, što će, prema planovima Komisije, ‘dati industriji veće povjerenje u kratkoročne i srednjoročne poslovne prilike‘.

Tekst Komisije također upozorava zemlje da ne pretjerano koriste takozvane ‘neograničene negativne ponude‘ ugovora za offshore vjetrenjače. Omiljen u Nizozemskoj i Njemačkoj, ovaj oblik ugovora stvara situaciju u kojoj izvođači plaćaju državi za pravo upravljanja vjetroelektranom.

Njemačka savezna mrežna agencija nedavno je dodijelila 7 GW pučinskih vjetroelektrana za 12,6 milijardi eura dvjema velikim naftnim kompanijama, BP-u i Total Energyju.

Licitiranje bez ograničenja privlačno je za ministre energetike jer se javnosti čini kao dobar posao. Ali veće početno ulaganje povećava troškove električne energije koje potrošači moraju platiti.

Komisija zbog toga upozorava da takav sustav povećava financijski rizik izvođače.

Doista, istraživači u Climate Finance and Policy Grupe prethodno su pokazali da veći rizik izvođača  također znači da ulagači naplaćuju više kamatne stope. To povećava veleprodajnu cijenu električne energije, čineći je manje konkurentnom i privlačnom za investitore.

- Ovo, zajedno sa slučajevima u kojima nema dovoljnih kazni za neizvršenje projekata, povećava rizik za punu i pravovremenu isporuku projekata -  navodi se u planu Komisije.

Malim slovima

Iako se ne spominje konkretna alternativa, Komisija aludira na reformu tržišta električne energije bloka. Zemlje već raspravljaju o tome hoće li takozvani dvostrani ugovori za razliku (CfD-ovi) postati favorizirani u Danskoj (i Ujedinjenom Kraljevstvu), standard u cijeloj Europi.

Ovaj ugovor omogućuje vladama da povrate višak prihoda ako cijene prijeđu određenu granicu, sprječavajući ponavljanje prošlogodišnje krize cijena energije. Također se uvodi donja cijena koja štiti proizvođače električne energije ako tržišne cijene padnu ispod minimalne.

Iako bi to uklonilo neizvjesnost za izvođače i investitore (i potrošače), nedavna neuspješna dražba u Ujedinjenom Kraljevstvu također je otkrila slabost plana ako se dražbene cijene postave prenisko.

Drugi problem je inflacija. Izvođači vjetroelektrana pobjeđuju na dražbi po danoj cijeni. Ali ako troškovi postanu znatno viši kada tvrtke godinu dana kasnije dođu naručiti svoje turbine, projekt se otkazuje. Kako bi se to spriječilo, Komisija predlaže da države članice indeksiraju aukcijske cijene prema stopi inflacije ugovornih klauzula. 

Što će se u konačnici prihvatiti znat ćemo tek nakon ožujka 2024. godine nakon rasprava s državama članicama i industrijom.

02. ožujak 2024 02:02