Otprilike četvrtina stanovnika Europske unije živjela je u 2023. godini u stanovima i kućama poboljšane energetske učinkovitosti, uz značajno zaostajanje ranjivih društvenih skupina, utvrdio je europski statistički ured.
Lani je na razini EU-a 25,5 posto građana živjelo u stambenom prostoru poboljšane energetske učinkovitosti unatrag pet godina, utvrdio je Eurostat. Poboljšanje uključuje izolaciju vanjskih zidova, krovova i podova, ugradnju dva ili čak tri stakla na prozorima i instalaciju efikasnijih sustava grijanja, navodi statistički ured.
Najopsežnije mjere poduzela je Nizozemska gdje je lani 58,7 posto građana živjelo u stambenom prostoru poboljšane učinkovitosti. Slijedi Estonija gdje je poboljšanje zabilježeno kod nešto manje od polovine građana.
Hrvatska je blago nadmašila europski prosjek s 28,9 posto građana koji su lani živjeli u stambenom prostoru s boljom izolacijom, efikasnijim sustavom grijanja i ‘pojačanim‘ prozorima.
Najmanji udio građana živio je u stanovima i kućama s poboljšanom energetskom učinkovitošću na Malti, njih samo 8,4 posto. Slijede Grčka s 11,9 posto, te Cipar, Španjolska i Italija s nešto manje od 15 posto.
Ranjivi još ranjiviji
Znatno se manje vodilo računa o stambenom prostoru građana kojima prijeti siromaštvo ili društvena isključenost, prema samo 17,8 posto građana obuhvaćenih mjerama efikasnije potrošnje energije na razini EU-a.
Najviše je građana u ranjivim društvenim obuhvaćeno programima poboljšanja energetske učinkovitosti stambenog prostora u Estoniji, njih 47,8 posto. Slijedi Nizozemska sa 45,1 posto.
U Litvi i Latviji otprilike trećina građana u opasnosti od siromaštva živjela je lani u stambenom prostoru poboljšane energetske učinkovitosti.
Hrvatska je bila na razini europskog prosjeka sa 17,6 posto građana u ranjivim društvenim skupinama koji su u 2023. živjeli u stanovima i kućama poboljšane energetske učinkovitosti. Usporedbe radi, poboljšanje je bilježilo njih 32 posto u ostalim društvenim skupinama.
Najmanji udio građana u ranjivim društvenim skupinama bio je obuhvaćen poboljšanjem na Cipru, samo pet posto. Slijede Malta i Italija s gotovo sedam posto.
Raskorak u Hrvatskoj
Hrvatska se prema podacima Eurostata svrstala među zemlje EU-a s najvećim jazom u mjerama poboljšanja energetske učinkovitosti stambenog prostora ranjivih društvenih skupina i ostalih, od 14,4 postotna boda, uz bok Belgiji i Irskoj.
Veći je raskorak bilježila samo Nizozemska, iskazan razlikom od 16,5 postotnih bodova.
Hrvatska se izdvajala i velikom razlikom između građana s ograničenom mogućnošću kretanja i ostalih društvenih skupina, koja je lani iznosila čak 5,4 postotna boda, uz bok Mađarskoj i Rumunjskoj. Tako je samo otprilike petina građana Hrvatske s ograničenom mogućnošću kretanja živjela lani u stambenom prostoru poboljšane energetske učinkovitosti, u usporedbi s oko 30 posto njih u ostalim društvenim skupinama, prema podacima Eurostata.
Daleko je najveću razliku između te dvije skupine bilježila Bugarska gdje je iznosila 9,2 postotna boda, utvrdio je Eurostat.
Nedovoljno toplo zimi
Gotovo petina stanovništva EU-a navodi da je lani živjela u stambenom prostoru koji tokom zime nije bio dovoljno ugrijan. Najveći je njihov udio bio u Portugalu, gdje je iznosio 38 posto, blizu je i Irska s 34,3 posto.
Slijedi skupina mediteranskih zemalja, Grčka, Francuska i Španjolska gdje je više od četvrtine građana tokom zime živjela u nedovoljno ugrijanom prostoru.
U Hrvatskoj je lani 16,5 posto građana tokom zime živjelo u nedovoljno ugrijanom stambenom prostoru, pokazuje Eurostatovo izvješće. U ranjivim društvenim skupinama njihov je udio iznosio 25,5 posto, a u ostalima 14,1 posto.
Najmanji je udio ukupnog stanovništva živio u takvim uvjetima u Austriji, njih samo 3,7 posto. Slijede Estonija sa 4,3 posto, te Slovenija i Nizozemska sa 4,7 odnosno 4,8 posto.