Na press konferenciji održanoj danas u Energetskom institutu Hrvoje Požar u Zagrebu obilježen je završetak projekta ‘Osnivanje nacionalnog trening centra za zgrade gotovo nulte energije (nZEB)‘ - platforme za edukaciju, razmjenu znanja i iskustava, kojoj je cilj bio obuhvatiti i educirati sve dionike uključene u obnovu zgrada te im kroz pilot-akciju pokazati dobrobiti obnove zgrada prema nZEB standardu (engl. nearly zero-energy building). Pilot-akcija je zgrada Instituta koja je u rujnu 2023., kad je krenuo i prvi ciklus edukacija, pokrenula prvu fazu sveobuhvatne obnove s ciljem ostvarenja nZEB standarda i nedavno je završila. Time je zgrada Energetskog instituta Hrvoje Požar ušla u zelenu i digitalnu tranziciju, te otvorenjem nZEB trening centra započinje jedno od značajnijih poglavlja Instituta (koji ove godine obilježava 30 godina postojanja) u području energetske učinkovitosti i transfera prema pametnim tehnologijama u zgradarstvu.
-Na krov zgrade montirana je FN elektrana instalirane snage 50 kW, koja će nam osigurati 30 posto potrebne energije za nove sustave grijanja, hlađenja i rasvjete, čime ukupno ostvarujemo uštede od 65 posto u troškovima energije za grijanje i hlađenje. Zamijenjeni su i digitalizirali svi tehnički sustavi te je uveden novi sustav automatizacije prema okupiranosti prostora i parametrima ugodnosti, kao što su temperatura, koncentracija CO2 i vlaga - istaknuo je Dražen Jakšić, ravnatelj Energetskog instituta Hrvoje Požar, prezentirajući rezultate provedbe projekta, izazove te planove trening centra za budućnost. Naglasio je da će novi sustav upravljanja i automatizacije zgrade omogućiti Institutu praćenje potrošnje energije i utjecajnih faktora, razumijevanje njihove korelacije te provođenje ciljanih analiza, što će unaprijediti stručni rad Instituta jer će raspolagati svojevrsnim ‘živućim laboratorijem‘. Zaključke analiza Institut će redovito objavljivati stručnoj i općoj javnosti.
"Zbog situacije na građevinskom tržištu, ali i ugradnje određenih elemenata koji izlaze izvan okvira projekta, troškovi cjelokupne investicije su porasli. Puno toga smo naučili na vlastitom primjeru, dobili smo i bolji uvid u administrativne procedure te stvarne troškove sveobuhvatne obnove. Nastavit ćemo s edukacijama u trening centru, ali i promoviranjem tehnologija za zelenu i energetsku tranziciju kroz jačanje podrške i konzultantskih usluga u tom području", poručio je ravnatelj Instituta te najavio da sljedeća faza ovog projekta podrazumijeva ugradnju punionice za električne automobile, baterijski spremnik električne energije i dizalice topline za grijanje i hlađenje. Cilj je, istaknuo je, doći do zgrade bez emisija do 2030.
Na projektu obnove zgrade Instituta sudjelovao je i Građevinski fakultet Sveučilišta u Zagrebu te je prof. dr. sc. Stjepan Lakušić, rektor Sveučilišta u Zagrebu, rekao je da je nZEB projekt odličan spoj suradnje akademske zajednice i gospodarstva. - Do 2030. moramo obnoviti 20 milijuna četvornih metara stambenih zgrada te 10 milijuna četvornih metara nestambenih zgrada, i to tako da zadovoljavaju sigurnosne kriterije. Čak i ako uspijemo obnoviti svih 30 milijuna četvornih metara, treba nam 25 tisuća djelatnika, obrazovanih i osposobljenih za rad u predmetnom sektoru. Jedino suradnjom akademske zajednice i gospodarstva to možemo učiniti. Ovaj trening centar jedan je od poluga razvoja gdje se upravo to i dokazuje – rekao je Lakušić. Okupljenima se obratio i ministar regionalnog razvoja i fondova EU Šime Erlić, naglasivši da je ovaj projekt, kao i sam Institut, ‘svjetionik zelene tranzicije u Hrvatskoj‘.
-Institut je ovim projektom, koji je bio tehnološki inovativan, zahtjevan i kompleksan, napravio korak naprijed u zelenoj tranziciji i postavljanju novih standarda u zgradarstvu. Svi koji će krenuti tim putem, zahvaljujući vama i vašem znanju mogu puno naučiti. Institut je dao odgovor na pitanje kako o zelenoj tranziciji treba promišljati i kojim putem treba ići. Nastavite biti predvodnik i ići korak dalje - poručio je ministar Erlić te zahvalio svima koji su radili na programu ‘Energija i klimatske promjene‘ i norveškom mehanizmu u okviru kojeg je realiziran i nZEB projekt. Veleposlanik Kraljevine Norveške u Republici Hrvatskoj Arne Sannes Bjørnstad osvrnuo se na partnerstvo nordijskih zemalja i Hrvatske te naglasio kako su zgrade veliki potrošači energije koje ujedno i emitiraju velike količine CO2. -Trebamo drugačiji način razmišljanja o zgradama, a pametne zgrade su dobar primjer drugačijeg razmišljanja, ali i suradnje sa svim dionicima. Naše zgrade u Norveškoj su također i proizvođači energije i to je nešto čemu svi moramo stremiti. Veselim se nastavku suradnje s ovim Institutom i s Vladom Republike Hrvatske u razvijanju novih tehnologija i načina kako zgrade učiniti kvalitetnijima i pametnima, a ujedno i proizvođačima energije - istaknuo je veleposlanik.
Projekt ‘Osnivanje nacionalnog trening centra za zgrade gotovo nulte energije (nZEB)‘ financiran je u okviru programa ‘Energija i klimatske promjene‘, za što je osigurano 1,6 milijuna eura nepovratnih sredstava iz Financijskih mehanizama Europskog gospodarskog prostora za razdoblje 2014. – 2021. godine. U pilot-akciju obnove zgrade investirano je 1,2 milijuna eura, a dodatno je investirano i oko 700 tisuća eura vlastitih sredstava, čime se vrijednost investicije popela na 1,9 milijuna eura. Upravitelj programa je Ministarstvo regionalnog razvoja i fondova EU, a Institut ima i ulogu programskog partnera iz Hrvatske. Partner Institutu u ovom projektu bio je Građevinski fakultet Sveučilišta u Zagrebu. Projekt je započeo u svibnju 2021., a završio u travnju 2024. godine.
Rezultati projekta su: zgrada u standardu gotovo nulte energije i pripremljena za pametne tehnologije, povećana tržišna vrijednost i životni vijek zgrade stare 50 godina,proizvodnja energije na lokaciji zgrade - FN elektrana na krovu zgrade instalirane snage 50 kW osigurat će 30 posto potrebne energije za grijanje, hlađenje i rasvjetu, sustav upravljanja energijom i rasvjetom prema okupiranosti prostora i unutarnjoj ugodnosti: temperatura, koncentracija CO2, vlaga i LED rasvjeta s intenzitetom prema dnevnom osvjetljenju. Sljedeće faze projekta su punionice za električne automobile, baterijski spremnik električne energije i dizalica topline.