Zeleno i digitalno
StoryEditor

Europi je potrebno 800 milijardi eura da ispuni klimatske ciljeve do 2030. i 2,5 bilijuna da završi zelenu tranziciju do 2050.

09. Travanj 2024.
Zelena tranzicija, cijena zelene tranzicije
Vlade trebaju golema privatna i javna ulaganja za proširenje energetskih mreža i skladišta energije kako bi dostigli zacrtano do 2030. godine

Europa će morati uložiti 800 milijardi eura do 2030. samo u svoju energetsku infrastrukturu kako bi ispunila klimatske ciljeve i održala svoju industriju konkurentnom, pokazalo je novo izvješće koje prenosi FT.

Europski okrugli stol za industriju, utjecajna lobistička skupina u Bruxellesu, rekla je u izvješću objavljenom da bi ciljevi EU-a o smanjenju i postizanju neto nulte emisije CO₂ do 2050. godine zahtijevali golema ulaganja u elektroenergetske mreže, skladištenje energije i postrojenja za hvatanje ugljika. Zaključili su kako bi za postizanje klimatskih ciljeva koji su zacrtani do 2030. godine trebalo oko 800 milijardi eura ulaganja, dok bi ukupno trebalo oko 2,5 bilijuna eura da EU završi zelenu tranziciju do 2050. godine.

- Još uvijek nema poticaja za privlačenje prijeko potrebnih privatnih ulaganja, pa bi kreatori politike trebali hitno to riješiti -  rekao je Dimitri Papalexopoulos, predsjednik odbora ERT-a za energetsku tranziciju i klimatske promjene.

Između 2010. i 2018. ukupna ulaganja u električne mreže u zemljama EU-a dosegla su oko 32 milijarde eura. Ako bi se financiranje nastavilo tom stopom do 2050., postojao bi jaz od 60 posto u odnosu na ono što je potrebno, dodao je Papalexopoulos.

Ali vodeća industrijska tijela izjavila su za Financial Times da tako velika ulaganja ne može podnijeti sam privatni sektor, bez potpore vlade.

- Poduzeća u EU-u i dalje se bore s posljedicama najgore gospodarske krize od 2008., potaknute nestabilnom potražnjom nakon pandemije, birokracijom i energetskom krizom uzrokovanom ruskim ratom u Ukrajini koji je gurnuo cijene energije na rekordno visoke razine - rekao je Marco Mensink, direktor europskog tijela kemijske industrije Cefic.

- Ne želimo dekarbonizaciju deindustrijalizacijom, to je ključna točka -  rekao je Mensink, koji je primijetio da se europski industrijski kapaciteti iskorištavaju na ‘povijesno niskim razinama‘.

Međutim, državna blagajna također je pod pritiskom zbog konkurentskih prioriteta potrošnje, uključujući obranu i oživljavanje industrije oružja protiv sigurnosnih prijetnji iz Rusije.

Same su institucije EU-a procijenile da su bloku potrebne stotine milijardi dodatnih ulaganja kako bi se ispunila zelena agenda, od čega bi većina trebala biti privatni kapital.

Gotovo 1.000 industrijskih tijela i kompanija EU-a potpisalo je u veljači deklaraciju u kojoj se ističe ‘hitna potreba za jasnoćom, predvidljivošću i povjerenjem u Europu i njezinu industrijsku politiku‘.

Također se poziva da EU-ov fond za oporavak nakon pandemije od 800 milijardi eura počne raditi za financiranje energetske infrastrukture, uključujući hvatanje i skladištenje ugljika.

Kristian Ruby, glavni tajnik europskog tijela za trgovinu proizvođačima električne energije Eurelectric, rekao je da su novi sigurnosni izazovi s kojima se Europa suočila također utječu na pronalaženje materijala potrebnih za zeleni prijelaz. Za neke tvrtke koje se žele elektrificirati, prema Mensinku, mrežni operateri su upozorili da će trebati 12 godina da nabave potrebnu količinu bakrenih žica. Sve to znači da već sad kasnimo i pitanje je hoće li se moći namaknuti svi ti euri do zadanih godina kako bi se zelena tranzicija zaista i ostvraila. 

20. lipanj 2024 09:34