Europsko tržište rada doživljava AI ekspanziju, Hrvatska zaostaje

Oglasi za radna mjesta vezana uz generativnu umjetnu inteligenciju (GenAI) i širu primjenu umjetne inteligencije (AI) dramatično su porasli diljem Europe u godinu dana do ožujka 2025., a Hrvatska sve aktivnije sudjeluje u toj transformaciji. Naravno, osim u Europi, veliki rast umjetno inteligentnih poslova raste i u SAD-u i Australiji.

Pod takve poslove podrazumijevaju se radna mjesta koja uključuju razvoj, primjenu ili nadzor generativnih AI tehnologija. To uključuje kako tehničke pozicije koje razvijaju nove GenAI alate, tako i radna mjesta gdje se ova tehnologija koristi za optimizaciju poslovnih procesa, primjerice za analizu podataka, sažimanje izvješća ili kreiranje pisanih i kreativnih sadržaja.

Irska predvodi EU

Prema podacima globalne platforme za zapošljavanje Indeed, udio oglasa koji spominju generativnu umjetnu inteligenciju udvostručio se u većini velikih europskih gospodarstava tijekom prošle godine. Najimpresivniji rast zabilježen je u Irskoj, gdje su GenAI oglasi porasli za čak 204 posto, s 0,02 posto u ožujku 2023. na više od 0,7 posto ukupnih oglasa u ožujku 2025.

Za kontekst, udio oglasa za kuhare u Irskoj trenutačno iznosi 1,1 posto, za vozače kamiona 0,8  posto, a za konobare 0,6 posto.GenAI se u toj zemlji najviše spominje u oglasima za matematičare (14,7%), developere, medijske i arhitektonske profesije, ali i marketing, pravne i proizvodne djelatnosti. Detaljnije, nakon matematike slijedi razvoj softvera (4,9 %), mediji i komunikacije (3,9 %), arhitektura (2,4 %) te znanstveno-istraživački sektor (2,1 %). Značajna prisutnost GenAI alata zabilježena je i u industrijskom inženjeringu (1,8 %), pravnim poslovima (1,7 %), marketingu (1,6 %), medicinskoj informatici (1,5 %) te proizvodnji i prerađivačkoj industriji (0,9 %).

– Gotovo svako radno mjesto bit će u nekom trenutku zahvaćeno razvojem umjetne inteligencije – izjavio je Pawel Adrjan, direktor ekonomskih istraživanja u Indeedu. Dodaje kako je Irska predvodnica zahvaljujući snažnoj tehnološkoj industriji i statusu europskog sjedišta brojnih globalnih tvrtki poput t Alphabeta (Google), Amazona, Applea, Mete, IBM-a, Intela, Microsofta, Oraclea, Salesforca i Tencenta, kao i velik broj start-upova.

Njemačka, Francuska i UK zaostaju ali rastu

U tri najveća europska gospodarstva, Ujedinjenom Kraljevstvu, Njemačkoj i Francuskoj udio oglasa koji spominju GenAI iznosi između 0,2 i 0,33 posto. Unatoč nižoj ukupnoj zastupljenosti u odnosu na Irsku, i u tim državama zabilježen je značajan godišnji rast: UK +120 posto, Njemačka +109 posto i Francuska +91 posto. Zajednički nazivnik u svim tim zemljama je širenje GenAI alata na poslove izvan IT sektora uključujući financije, arhitekturu, znanost i medije.

U pozadini cijele ove priče je, kako ističe Pawel Adrjan, i demografska realnost, točnije starenje populacije i manjak radne snage u razvijenim zemljama. Zbog toga poslodavci sve češće traže vještine, a ne formalne kvalifikacije, te koriste AI alate za optimizaciju procesa zapošljavanja i rada.

Ipak, kaže Adrjan, ljudska inteligencija i dalje je nezamjenjiva.

– GenAI alati mogu znatno povećati učinkovitost, no i dalje su ograničeni u usporedbi s ljudskom stručnošću - poručuje.

Hoće li GenAI zamijeniti ljudske radnike?

Zajedničko istraživanje Indeed-a i Svjetskog gospodarskog foruma pokazuje da će ljudi i dalje biti ključna komponenta globalnog tržišta rada, čak i uz razvoj GenAI tehnologije. U analizi više od 2800 vještina, otkriveno je da čak 69 posto njih vjerojatno neće biti zamijenjeno GenAI alatima. Među najugroženijima su vještine poput rada s velikim podacima, čitanje, pisanje i matematika.

S druge strane, vještine koje uključuju osjetilnu percepciju, empatiju i aktivno slušanje svrstane su u skupinu 'vrlo teško zamjenjivih', potvrđujući kako umjetna inteligencija za sada ostaje alat, a ne zamjena za čovjeka.

Hrvatska ispod prosjeka EU-a

U usporedbi s vodećim europskim državama, Hrvatska i dalje zaostaje u ukupnom udjelu stručnjaka zaposlenih u području informacijsko-komunikacijskih tehnologija. Prema podacima Eurostata i Europske komisije, u 2023. godini ICT sektor je u EU okupljao oko 9,8 milijuna zaposlenih, što čini približno 4,8 posto ukupne radne snage. Istodobno, udio ICT stručnjaka u radnoj snazi Hrvatske iznosio je oko 4,2 do 4,3 posto, čime je zemlja i dalje ispod europskog prosjeka. Slični podaci za prethodnu godinu, koje prenosi Euractiv, navode udio od 3,7 posto u Hrvatskoj nasuprot 4,6 posto u EU-u, što potvrđuje kontinuirani jaz.

Ipak, iako udjel još uvijek zaostaje, trendovi su pozitivni. U posljednjih deset godina broj ICT stručnjaka u Hrvatskoj porastao je za više od 60 posto, prema analizi portala Euractiv.hr, što ukazuje na snažan rast tržišne potražnje. Taj rast prepoznaju i poslodavci, ali i obrazovni sustav pa sve veći broj srednjoškolaca i studenata bira STEM područja, čime se stvaraju temelji za nadoknađivanje zaostatka u digitalnim kompetencijama. Istodobno, raste i broj hrvatskih startupa koji razvijaju rješenja temeljena na umjetnoj inteligenciji. Iako ne postoji centralizirana baza s preciznim brojevima, neovisne analize i podaci domaćih inkubatora ukazuju na postojanje više desetaka aktivnih AI-orijentiranih tvrtki koje već privlače investicije kako iz nacionalnih fondova, tako i od stranih investitora.