I etabliranim proizvođačima dobro dođu dodatni izvori financiranja kad odluče neku svoju novost pustiti na tržište, kamoli neće startupovima. Alternativni izvori obično su potonjima prva stavka koja im olakša lansiranje novih proizvoda, nipošto jedina
Kada su prije gotovo sedam godina braća Domagoj i Hrvoje Boljar pokrenula Miret, cilj im je bio kreirati ekološku obuću koja neće pridonositi povećanju plastičnog otpada. Razvoj njihovih tenisica napravljenih od prirodnih materijala poput pluta i konoplje došao je vrlo brzo do finalne faze, a tada je proizvod trebalo lansirati na tržište. Model financiranja vlastitim kapitalom i uloženim vremenom koji su do tada primjenjivali više nije bio adekvatan. Miretu, koji se prošle godine rebrendirao u Earthbound, trebao je kapital izvan tvrtke.
– Kod fizičkog proizvoda problem je što je potrebna velika razina radnoga kapitala za stavljanje proizvoda na tržište. Budući da startup po definiciji nema veliku imovinu, kolaterale i povijest poslovanja, tradicionalni izvori financiranja, ponajprije bankovni krediti, praktički nisu dostupni. Startupovi stoga pristupaju financiranju iz drugih izvora – ističe Domagoj Boljar.
Školski pristup
Njegovo iskustvo opisuje vjerojatno glavni problem s kojim se suočavaju sve mlade tvrtke koje dobru ideju dovedu do konkretnijih obrisa: kako do novca da taj proizvod ili usluga i završi na tržištu i počne generirati prihod. U svom razvojnom putu Miret je, kaže taj dugoreški poduzetnik, gotovo školski iskoristio sve dostupne alternativne izvore financiranja koji su bili na raspolaganju.
– Naš prvi izlazak na tržište financiran je kampanjom za skupno financiranje na Kickstarteru. Osim što smo na taj način prikupili kapital za inicijalnu proizvodnju, dokazali smo tržišni potencijal proizvoda, sposobnost Mireta da marketinški iznese proizvod na tržište te ga kvalitetno i u roku isporuči kupcima. Potvrda tržišnog interesa i sposobnost tima da proizvod u roku isporuči kupcima bio je temelj za pristup daljnjim izvorima financiranja, a to su bili akceleratori Fil Rouge Capitala i Climate KIC-a koji podupiru projekte usmjerene na održivost i rješavanje klimatskih izazova – naglašava Boljar.
Miretove ‘zelene‘ tenisice bile su veliki adut u privlačenju kapitala, prije svega venture capital investicija, čime je tvrtka anulirala ‘problem‘ što se bavi fizičkim proizvodom.
– Naša iskustva s VC fondovima, odnosno fondovima rizičnoga kapitala, iznimno su pozitivna. Fantastična je činjenica da je upravo komponenta održivosti jedan od kriterija odlučivanja investicijskih fondova o ulaganju u proizvode nedigitalnog tipa. Na svom putu, u vrlo ranoj fazi imali smo i privatne investitore. Oni su se pokazali kao dobar odabir jer osim novca donose savjetodavnu ulogu, ekspertizu i pomoć u širenju mreže suradnika i kupaca – ističe Domagoj Boljar.
Investicijski i ini krediti
Startupovima su u početnoj fazi možda čvrsto zatvorena vrata komercijalnih banaka, ali ne i onih razvojnih, poput Hrvatske banke za obnovu i razvitak (HBOR). Ta je banka tijekom prvih devet mjeseci ove godine odobrila više od 2300 kredita vrijednih gotovo 600 milijuna eura. Od toga 98 posto čine investicijski krediti. No posebna je pozornost u kreiranju financijskih instrumenata unutar Nacionalnog programa oporavka i otpornosti (NPOO) posvećena upravo poduzetnicima-početnicima, odnosno startupovima i mladima, ženama poduzetnicama te poduzetnicima koji ulažu u slabije razvijena područja, u sklopu čega je HBOR omogućio financiranje projekata po vrlo povoljnim kamatnim stopama od 0,4 do 0,8 posto.
– Ti uvjeti omogućili su mnogim poduzetnicima, posebice poduzetnicima-početnicima da osiguraju potrebna sredstva za razvoj svojih poslovnih ideja i lansiranje novih proizvoda ili usluga, te je samo zahvaljujući tom programu odobreno gotovo 200 kredita u iznosu većem od 50 milijuna eura – ističu iz HBOR-a.
Nakon iskorištenja tih sredstava HBOR nastavlja podupirati taj segment poduzeća svojim redovnim programima, među kojima valja istaknuti program ‘Poduzetništvo mladih, žena, početnika i ostalih posebnih segmenata‘, koji je namijenjen upravo navedenim skupinama, kao i poduzetnicima koji ulažu u komercijalizaciju projekata temeljenih na istraživanjima, razvoju i inovacijama.
– Riječ je o investicijskom kreditu koji omogućava duge rokove otplate i do 14 godina uz mogućnost počeka od tri do pet godina. U želji da se investicijski ciklus u ta područja i te ciljne skupine nastavi jednakim intenzitetom, HBOR je nedavnom odlukom prepolovio kamatne stope po tom programu te one sada iznose dva posto fiksno – naglašavaju iz HBOR-a.
Komercijalne banke poručuju da se rješenje ipak može naći i za startupove. Financijski proizvodi u suradnji s drugim financijskim i institucijama države (Europska investicijska banka, Europski investicijski fond, HBOR, HAMAG i Europska banka za obnovu i razvitak) najčešće omogućavaju povoljnije uvjete financiranja, naglašavaju iz Erste banke.
– Erste banka dugi niz godina intenzivno surađuje s posebnim financijskim institucijama na garancijskim instrumentima s Europskim investicijskim fondom, Hrvatskom bankom za obnovu i razvitak te Hrvatskom agencijom za malo gospodarstvo, inovacije i investicije (HAMAG-BICRO). Projekti zelene tranzicije, uključujući i digitalizaciju, u nekim se od njihovih programa posebno honoriraju. Primjerice, za njih su trenutačno dostupne InvestEU garancija za održivost i NPOO subvencija kamate uz HAMAG Plus jamstvo – naglašavaju u toj banci.
Za ovu godinu Erste bilježi stanje kredita u segmentu kreditiranja poduzetništva na kraju rujna od 3,7 milijardi eura, što je otprilike na istim razinama kao i potkraj 2023. godine.
– Pritom potražnja za investicijskim kreditima bilježi iste trendove, uključujući i segment poduzeća s fokusom na digitalizaciju i zelenu energiju – napominju iz te banke.
Tko financira projekt u području digitalizacije i zelene tranzicije, ima apsolutnu prednost, ali to nije ograničeno samo tim sektorima, naglašava Domagoj Boljar.
– Zelena tranzicija i digitalizacija mogu biti vrlo važni faktori kod proizvodnih poduzeća. Tko se ne prilagodi novim tržišnim zahtjevima o održivosti, ali i zahtjevima financijera, neće moći privući novac iz EU fondova, ali ni iz ostalih alternativnih izvora financiranja – smatra Boljar.
Rigidni europski fondovi
Kad je već riječ o europskom novcu, Boljar napominje da je napokon došlo vrijeme da se poduzetnici mogu osloniti na europske fondove, no upozorava da nije mudro pokretati poduzetnički projekt putem europskih fondova jer su vrlo rigidni, rokovi za prijavu i dobivanje ugovora za provedbu vrlo su dugi, a to se kosi s filozofijom startupova da su što prilagodljiviji.
– Čim se poslovanje dovede na organiziraniju i stabilniju razinu, mislim da se trebaju maksimalno iskoristiti mogućnosti europskih fondova, prije svega za razvoj i unapređenje proizvoda, ali i digitalizaciju i unapređenje svih segmenata poslovanja. Trenutačno provodimo tri europska projekta i čekamo rezultate prijave na četvrti. Donedavno je startupovima bilo nemoguće zadovoljiti uvjete europskih fondova, ali je sve više natječaja usmjereno na startupove i njihove specifičnosti – naglašava Boljar.
Osim toga, europski novac ima određenu namjenu i nije mudro shvaćati ga kao dar koji će održavati na životu poslovne ideje koje zapravo nemaju budućnost na tržištu. Boljar upozorava mlade poduzetnike da je vrlo važno da se ne ovisi o europskom novcu za održavanje redovnog poslovanja i tekuće likvidnosti.
– Smatram da bi prodaja trebala biti glavni izvor financiranja, a europski izvori svojevrsni su dodatak kojim se financiraju potrebe unapređenja poslovanja i razvoja – ocjenjuje taj poduzetnik.
Novca ima, a na poduzetnicima je da ga, što im je i zadaća, samo uzmu.