Gospodarenje otpadom: Godinu pada prometa najvažniji igrači iskoristili za ojačavanje tržišnog udjela

S prometom većim od 19 milijardi eura industrija gospodarenja otpadom u Hrvatskoj postaje sve zanimljiviji aspekt domaćega gospodarstva, što dokazuje i posljednji val konsolidacije unutar tog sektora. Tako je početkom veljače službeno objavljena odluka Agencije za zaštitu tržišnog natjecanja (AZTN) kojom se dopušta koncentracija Eko-flor plusa (u vlasništvu najveće kompanije u tom sektoru, C.I.O.S. grupe) i Reoma Grupe.

U glavnim ulogama

Eko-flor Plus preuzeo je Reomu još u jesen 2022., čime je C.I.O.S dodatno ojačao svoju poziciju na tržištu prikupljanja otpadnog papira i kartona. Naime, Reoma je lider u tom segmentu s tržišnim udjelom između 30 i 40 posto, prema podatku za 2021. koji je naveden u rješenju AZTN-a. S druge strane, C.I.O.S – u javnosti najpoznatiji po prikupljanju metalnog otpada – u gospodarenju otpadnim papirom zauzima između pet i deset posto udjela. Prema procjeni Agencije, ulaskom Reome pod C.I.O.S.-ov krov grupacija u vlasništvu Petra Pripuza kontrolirat će između 40 i 50 posto tržišta otpadnog papira. Što se tiče ostalih velikih igrača, oni neće osjetiti pad tržišnog udjela, ocjenjuje AZTN. Tako će tvrtka DS Smith Belišće Croatia i dalje kontrolirati između 20 i 30 posto udjela, a Hamburger Recycling Croatia između 10 i 20 posto. Analiza prihoda sektora gospodarenja otpadom pokazuje stalni porast između 2018. i 2022. godine, s iznimkom blagog pada u 2020., napominje Tamara Kelava, voditeljica Odjela za energetiku, zaštitu okoliša i komunalno gospodarstvo Hrvatske gospodarske komore (HGK).

– To može biti posljedica globalne pandemije bolesti COVID-19, koja je utjecala na gospodarske aktivnosti širom svijeta, uključujući i sektor gospodarenja otpadom – ističe Kelava.

Prilike za investiranje

Ako se vratimo u 2018., prihodi privatnog sektora gospodarenja otpadom iznosili su 13,2 milijarde eura, da bi do 2022. skočili osjetnih 46 posto, na 19,3 milijarde eura. Trend ukazuje na rastuću važnost i evidentan razvoj industrije gospodarenja otpadom, što može biti rezultat povećane svijesti o održivosti i potrebi za boljim upravljanjem otpadom, ocjenjuje Tamara Kelava.

– Ti pokazatelji svakako su svojevrsni putokaz za daljnje strateško planiranje i investicije u sektoru gospodarenja otpadom – naglašava Kelava.

Dio otpada koji se godišnje prikupi u Hrvatskoj prodaje se na domaćem tržištu, a znatna se količina izvozi. U 2021., prema izvješćima resornog ministarstva, iz Hrvatske je izvezeno 51.719 tona otpada koji podliježe notifikacijskom postupku.

– Od te količine, oko 46 posto je opasni otpad (23.814 tona), a neopasni otpad preostalih 54 posto (27.905 tona). Najveći dio otpada izvezen je u Austriju, koja prima 68 posto ukupno izvezenog otpada, što upućuje na to da je Austrija glavno odredište za izvoz sekundarnog otpada iz Hrvatske. Većina izvezenog otpada, 92 posto, odlazi u države članice Europske unije, a mali se dio, osam posto, izvozi u treće zemlje – objašnjava Kelava.

Statistika otkriva da inozemne spalionice dio goriva dobivaju upravo iz Hrvatske, a kod nas se vode iscrpljujuće (i ponajprije neargumentirane) polemike o štetnosti spalionica koje, kako vidimo, bez problema griju cijele gradove. Naime, gorivi otpad i otpadno tretirano drvo velik su dio hrvatskog izvoza otpada, s 30 odnosno 21 posto udjela.

– S obzirom na veliku količinu godišnje prikupljenog i izvezenog otpada, posebice u Austriju, očito je da postoji jasna potreba i prilika za daljnje unapređivanje sustava upravljanja otpadom – naglašava Kelava.

Negativa na tržištu sirovina

Podaci za prošlu godinu još nisu spremni, ali ako je suditi prema ocjeni vodećeg igrača na tržištu, C.I.O.S grupe, lani je prekinut trenda rasta poslovanja. Iz te kompanije kažu da su potražnja i kretanje cijena na tržištu sirovina tijekom prošle godine uglavnom bilježili negativne trendove, a to se ponajviše reflektiralo na područje metalnih sirovina.

– Zbog toga i naši preliminarni poslovni pokazatelji govore o privremenom smanjenju prikupljenih, obrađenih i isporučenih količina, a s tim povezano i prihoda u odnosu na prethodnu godinu, sve kao posljedici globalnih kretanja. Naime, oscilacije u vrijednosti i prometu robe u izravnoj su vezi s različitim svjetskim te geopolitičkim utjecajima, a upravo njihova kompleksnost u prošloj je godini smanjila investicijske i operativne tijekove – napominju u C.I.O.S.-u.

Bez obzira na to, kao i na smanjene količine otpadnoga materijala prikupljenoga tijekom 2023., grupacija se većinom prilagodila situaciji na tržištu te uspješno odgovorila na sve izazove ponude i potražnje, dodaju.

– U skladu s tim, iako će konsolidirani poslovni prihodi u odnosu na 2022., rekordnu poslovnu godinu, biti niži, C.I.O.S. grupacija i dalje, bez obzira na cjelokupni tržišni i gospodarski kontekst, zadržava status vodeće grupacije u sektoru gospodarenja otpadom na području Republike Hrvatske – naglašavaju iz kompanije.

Podsjetimo, C.I.O.S. okuplja u grupaciji osam kompanija – Ce-za-r, CIAL, CIOS Energy, C.I.O.S SRF, DEPOS, Metis, C.I.B.O.S te već spomenuti Eko-flor Plus. Kakva je bila prošla poslovna godina za još jednog bitnog igrača, DS Smith Belišće Croatia, nismo doznali jer do zaključenja broja nije pristigao njegov odgovor.

Signali od željeza, plastike, papira

Što se tiče tržišnih kretanja koje spominju u C.I.O.S.-u, cijene željeza porasle su za približno 15 posto u odnosu na prethodnu godinu, ističu iz HGK-a. Naime, željezo, kao ključna komponenta u građevinarstvu i proizvodnji, često je pokazatelj gospodarskih trendova. Za plastiku se bilježi velik pad cijena. Taj trend može biti rezultat viška ponude na tržištu, poboljšanja u tehnologijama recikliranja koje smanjuju troškove obrade ili promjene u potrošačkim navikama i regulativama koje smanjuju potražnju za određenim vrstama plastike. Papir, pak, bilježi blagi porast cijena, što može biti povezano s povećanom potražnjom u sektorima poput pakiranja prouzročenom promjenama u potrošačkim navikama (primjerice, povećanje online kupnje) ili smanjenjem dostupnosti sirovina za recikliranje.

– Što se tiče ponude i potražnje na lokalnoj i globalnoj razini, primjećuju se velike fluktuacije iz kvartala u kvartal. Teško je utvrditi stabilan trend u ovom dinamičnom okružju. Potražnja se često mijenja ovisno o mnogim čimbenicima, uključujući promjene u industriji, zakonske regulative i ekonomske faktore – tvrdi Tamara Kelava.

Materijali s burze

Što se tiče formiranja ponude i potražnje, jedna od HGK-ovih usluga upravo je Burza otpada, platforma koja uključuje ponudu i potražnju svih vrsta otpada nastalih tijekom proizvodnje. Organizirana je radi povezivanja poslovnih subjekata koji nude ili traže sve vrste korisnog otpada/sekundarnih sirovina koje se mogu iskoristiti kao ulazne sirovine za daljnju proizvodnju.

Kako objašnjava Kelava, korisnici Burze samostalno prijavljuju vrstu i količinu otpada koji nude tržištu u raznim mjernim jedinicama, što se mijenja s obzirom na trenutačne raspoložive količine koje su u ponudi.

– U ponudi Burze razne su vrste materijala (papir, karton, PVC, strugotine metala, ACP, duhanski otpad, meka plastika, tetrapak, jestivo ulje te staklena ambalaža). HGK će u idućem razdoblju nastaviti raditi na definiranju potreba poslovnih subjekata koji sudjeluju u sustavu gospodarenju otpadom, na omogućavanju da se koriste modelom kojim se unaprjeđuje poslovanje te na pomaganju pri uspostavi održivog sustava gospodarenja otpadom. Usporedno s tim, Komora će dodatno nadograditi i promovirati Burzu otpada kako bi dosegla svoj puni potencijal – navodi Kelava.

Potencijal tržišta nedvojbeno postoji jer u Hrvatskoj vlada trend porasta ukupnih količina nastalog otpada, koji je od 2016. do 2020. iznosio 12 posto, no za ostvarenje tog potencijala potrebna je i promjena svijesti da otpad nije smeće.