HAC gradi četiri solarne elektrane uz autocestu A3

Hrvatske autoceste (HAC) planiraju iskoristiti neiskorištene površine uz autoceste za postavljanje solarnih elektrana i vlastitu proizvodnju električne energije, čime žele smanjiti troškove struje, povećati energetsku neovisnost i modernizirati autocestovnu infrastrukturu. Nakon javnog natječaja provedenog u veljači, sklopljen je ugovor za izradu idejnih rješenja sunčanih elektrana na četiri lokacije na potezu od Zagrebačke županije do istoka Hrvatske, na ukupno oko 36 hektara površine.

Riječ je o područjima odmorišta Zagreb (Plitvice) i Rastovica te čvorova Sredanci i Ivanja Reka. Kao najpovoljniji ponuditelj odabrana je zagrebačka tvrtka ETS FARAGO d.o.o., a vrijednost ugovora iznosi 11.400 eura bez PDV-a. Rok za dovršetak kompletne dokumentacije je ožujak 2026. godine, nakon čega slijedi odluka o ulasku u investiciju.

Četiri lokacije, 36 hektara panela

Sunčana elektrana Plitvice gradit će se na području odmorišta Zagreb (Plitvice) sjever, na bruto raspoloživoj površini od oko 2,5 hektara. Kod Županje je planirana sunčana elektrana Rastovica, na južnoj strani odmorišta u Vukovarsko-srijemskoj županiji, na oko 3,1 hektar.

Sunčana elektrana Sredanci obuhvatit će dvije katastarske čestice na području čvora Sredanci u Brodsko-posavskoj županiji, ukupne bruto površine od oko 11 hektara. Najveća je planirana u zoni čvora Ivanja Reka u Zagrebačkoj županiji, na tri katastarske čestice ukupne bruto površine od približno 18 hektara. Projektanti pritom moraju predvidjeti maksimalnu iskoristivost svake od lokacija.

Tri scenarija

Za svaku lokaciju moraju se razviti tri varijante idejnih rješenja. Prvi scenarij predviđa proizvodnju električne energije primarno za vlastite potrebe HAC-a, uz predaju viškova u elektroenergetsku mrežu. Drugi je model klasična 'proizvodnja za mrežu', odnosno isporuka cjelokupne proizvedene energije operatoru. Treća opcija kombinira vlastitu potrošnju s akumulacijom viškova energije u sustavima za spremanje, primjerice u baterijskim sustavima.

- Ugovorena idejna rješenja obuhvaćaju i procjenu investicijskih troškova te analizu isplativosti. Na temelju rezultata tih analiza Hrvatske autoceste planirat će daljnje korake, uključujući i odabir modela financiranja, koji može uključivati vlastita sredstva, prijavu na EU fondove ili druge odgovarajuće modele financiranja - kažu iz HAC-a

Ako analize potvrde opravdanost ulaganja, u HAC-u procjenjuju da bi se prve sunčane elektrane mogle početi graditi 2027. godine.

Koliko struje?

Vezano uz očekivanu proizvodnju, u HAC-u ističu da trenutno raspolažu preliminarnim procjenama koje govore da bi godišnja proizvodnja električne energije na četiri promatrane lokacije mogla iznositi približno 6,3 GWh/a, 3,8 GWh/a, 1,3 GWh/a i 1 GWh/a. ovisno o lokaciji.

- Budući da će predmetni ugovor biti okončan u ožujku 2026. godine, napominjemo da su idejna rješenja još u izradi te su prikazane vrijednosti preliminarnog karaktera. Stvarne i konačne vrijednosti bit će utvrđene po dovršetku ugovora, odnosno u konačnim verzijama idejnih rješenja – napominju ih HAC-a.

Konačni cilj HAC-a je smanjenje troškova električne energije, povećanje energetske neovisnosti te doprinos većem udjelu obnovljivih izvora u ukupnoj potrošnji energije. Projekt je, naglašavaju, usklađen s ključnim strateškim dokumentima Republike Hrvatske,  Strategijom energetskog razvoja, Strategijom održivog razvoja, Strategijom niskougljičnog razvoja i Strategijom prilagodbe klimatskim promjenama. Vlastita 'čista' energija trebala bi osigurati veću sigurnost napajanja za objekte poput odmorišta, parkirališta i prateće infrastrukture, uz mogućnost integracije s budućim rješenjima za pohranu i pametno upravljanje potrošnjom.

Modeli financiranja

Model financiranja još nije zaključen. U HAC-u ističu da će odabir ovisiti o rezultatima analiza isplativosti, a u obzir dolaze ulaganje vlastitih sredstava, prijava na EU fondove ili drugi modeli financiranja. Paralelno s ovim projektom, Hrvatske autoceste već surađuju s Europskom investicijskom bankom (EIB) na širem programu 'ozelenjivanja' poslovanja. U fokusu su daljnja implementacija fotonaponskih sustava te razvoj infrastrukture za održivu mobilnost, uključujući električne punionice i buduće vodikove stanice. Dugoročna je ambicija povećati udio obnovljivih izvora u poslovanju i infrastrukturnim objektima kojima upravlja HAC.

Iako je okvir i vremenski plan definiran, HAC ne skriva da postoje rizici koji bi mogli utjecati na dinamiku realizacije. Najveći potencijalni rizici vezani su uz postupke ishođenja potrebnih dozvola, kretanja na energetskim tržištima te moguće proceduralne zastoje u procesima javne nabave. Zato su idejna rješenja i prateće analize ključni filter, a tek nakon što budu gotova u ožujku 2026. i pokažu da je projekt financijski i operativno održiv, HAC će krenuti u konkretnu nabavu i izvedbu.

Iz HAC-a također naglašavaju kako su u tvrtki i dugoročno usmjereni na povećanje udjela obnovljivih izvora energije te na razvoj rješenja koja doprinose energetskoj neovisnosti, održivosti i modernizaciji autocestovne infrastrukture.

Što se tiče EV punionica, HAC kaže da je to segment koji je u nadležnosti  koncesionara, stoga 'Hrvatske autoceste ne razmatraju koncepte upravljanja opterećenjem vezanim uz taj sustav.'

Inače, trenutno je na mreži autocesta kojima upravljaju Hrvatskih autocesta u funkciji 74 elektropunionice, a ugovoreno je još  170. Do turističke sezone 2026. godine planirano je da u funkciji bude 126 elektropunionica.  Konačni cilj je u pet godina postaviti 259 elektropunionica na više od tisuću kilometara najfrekventnijih autocesta u mreži HAC-a.