Zeleno i digitalno
StoryEditor

Hoće li se na obali Istre graditi odobalne vjetroelektrane?

17. Lipanj 2024.

Kako su nedavno pisali mediji, Hrvatska bi do 2030. godine trebala dobiti svoju prvu odobalnu vjetroelektranu. Planira ju graditi Ina, a konstrukcija bi mogla započeti već 2026. godine. Kapacitet ovog vjetroparka trebao bi biti 300 megavata, a izgledna lokacija nalazi se na sjevernom Jadranu te obuhvaća površinu od oko 2.200 četvornih kilometara na području između Pule i Ravene.

Međutim, iz Ine kažu kako su oni već 2022., kao prva kompanija u Hrvatskoj, počeli s mjerenjem potencijala vjetra sa svojih plinskih platforma na području sjevernog Jadrana. U okviru ovog projekta, Ina se lani prijavila na CEF (Connecting Europe Facility) Program te joj je odobreno sufinanciranje za izradu studija izvodljivosti. Riječ je o više studija koje bi trebale obraditi tehničke, ekonomske, okolišne i druge aspekte projekta.

- Za dovršetak studija potrebno je otprilike 20 mjeseci, odnosno one bi trebale biti završene u 2025. godini. O rezultatima i navedenih studija ovisit će i konkretne poslovne odluke kompanije vezane uz potencijalnu izgradnju odobalnog vjetroparka – kažu iz Ine.

Zainteresirani i stranci

U međuvremenu se pojavila vijest da i tvrtka Western Power, za razvoj energije vjetra sa sjedištem u Irskoj i Ujedinjenom Kraljevstvu, proučava potencijalna područja pučinske vjetroelektrane u hrvatskom sektoru Jadranskog mora i najavljuje mogući projekt pučinske vjetroelektrane snage 500 MW uz obalu Istarske županije.

Western Power je imenovao dansku tvrtku Naver Energy, dio britanske Venterra grupe, za obavljanje poslova na procjeni izvedivosti razvoja offshore vjetroelektrane i povezanih industrijskih mogućnosti u Hrvatskoj.  Potencijalne lokacije, svaka s procijenjenim kapacitetom od 500 MW, već su identificirane, a konačna lokacija bit će odabrana uskoro, nakon konzultacija s ključnim dionicima, uključujući hrvatske vlasti, piše offshorewind.biz.

Nakon što se odabere konačna lokacija, Western Power namjerava započeti istraživanja okoliša i lokacije koja će uključivati istraživanja ptica i morskih sisavaca prisutnih unutar i u blizini lokacije.

Direktor poslovnog razvoja Naver Energyja rekao je za offshoreWIND.biz da bi s potencijalnim CAPEX-om do dvije milijarde eura ovo moglo postati najveće pojedinačno ulaganje u infrastrukturni projekt u modernoj hrvatskoj povijesti.

- S predviđenim proračunom za izgradnju vjetroelektrane do dvije milijarde eura, ova inicijativa je spremna biti najveća jednokratna investicija u infrastrukturni projekt ikada poduzeta u modernoj hrvatskoj povijesti, s potencijalom da izravno koristi brojnim hrvatskim tvrtkama i osigurati temelje za novu hrvatsku industriju – i renesansu za postojeće industrije. U skladu s tim, u partnerstvu s kolegama sa Sveučilišta u Zagrebu, planiramo organizirati konzultacije sa svim ključnim dionicima, uključujući one iz sektora ribarstva i turizma, ekološke udruge i dr. Predani smo razvoju ovog projekta uz njihov doprinos i otvorenu komunikaciju  - rekao je Siniša Lozo, direktor poslovnog razvoja u Naver Energy/Venterra Advisory za offshorewind.biz.

Danska tvrtka istaknula je da je nastojala što više uključiti lokalne tvrtke u rad na procjeni izvedivosti. U sklopu angažmana s tvrtkom Western Power, Naver Energy/Venterra Advisory surađuje s hrvatskim tvrtkama poput Anemos Engineeringa, uz potporu Fakulteta strojarstva i brodogradnje (FSB) Sveučilišta u Zagrebu.

EIHP napravio studiju, ali zakonski okvir ne postoji

Energetski institut Hrvoje Požar (EIHP) je na ovu temu napravio studiju ‘Planiranje uključive vjetroelektrane na području Istarske županije‘ za Istarsku regionalnu energetsku agenciju (IRENA).

- Neupitno je da će nam u budućnosti trebati sve više čiste, zelene energije, a jedan od izvora svakako su pučinske vjetroelektrane koje, za razliku od vjetroelektrana na kopnu, raspolažu s ‘gotovo neograničenim‘ tehničkim potencijalnom. U tom smislu, svakako treba ostvariti preduvjete da bi se ovakvi projekti mogli ostvariti (legislativne, tehničke, ali i društvene). Trenutačno je cijena ovakvih projekata dosta visoka uz određene tehničke izazove poput udaljenost priključka, plutajuće strukture za dublja mora, ali očekuje se da će cijena padati – rekao je Andro Bačan iz Odjela za OIE i zaštitu okoliša koji je sudjelovao u izradi studije

Dodao je kako zakonski okvir ne postoji, odnosno, vrlo je malo definirano, ali da to nije nužno prepreka.

- Na ovaj je način u zakonske odredbe moguće unijeti potrebne odrednice kako bi se definirali projekti. Prvenstveno se radi o implementacijskim dokumentima poput Strategije prostornog razvoja RH, prostornih planova županija i isključivog gospodarskog pojasa, ali i o ostalim zakonima, poput Pomorskog zakonika, Zakona o koncesijama, Zakona o obnovljivim izvorima energije i visokoučinkovitoj kogeneraciji – kaže Bačan.

Iz Istarske regionalne energetske agencije pak kažu kako je Istarska županija dugo je osiguravala energetsku neovisnost korištenjem fosilnih izvora energije i to kamenog ugljena u dva bloka termoelektrane Plomin s tim da od 2017. Blok A nije u funkciji.

- Trenutačno funkcionalni Blok B u pogledu proizvodnje energije jedva zadovoljava trenutačne godišnje potrebe za električnom energijom na području Istarske županije od približno 1,4 TWh, a potreba je iz godine u godinu sve veća – napominju iz agencija IRENA.

S druge strane, nakon gašenja Bloka A sam Blok B niti približno ne zadovoljava vršno opterećenje mreže koje je prethodne godine u ljetnim mjesecima bilo i iznad 340 MW s tendencijom daljnjeg rasta. Manji dio razlike u potrebnoj snazi pokriva se iz obnovljivih izvora energije (solarne elektrane instalirane u županiji), ali stabilnost mreže prvenstveno se osigurava 220 kV dalekovodom koji Istru povezuje s ostatkom Hrvatske i manjim dalekovodom koji je povezuje sa Slovenijom. Općenito, manjkavost interkonekcije kako s ostatkom Hrvatske tako i sa susjednom Slovenijom u pogledu broja dalekovodnih trasa, ali i njihovog kapaciteta, velika je boljka elektroenergetskog sustava Istre.

Iz Agencije navode kako su oni u periodu između 2017. i 2020. istraživali potencijali za proizvodnju električne energije iz plavih izvora. Međutim, svi ti izvori ocijenjeni su kao neadekvatni, kako zbog nedostatka pogodnih prirodnih uvjeta tako i iz financijskih razloga.

- Dugo je vladao stav da je jedini adekvatan izvor za proizvodnju električne energije na iz obnovljivih izvora na području Istarske županije sunčeva energija. Upravo iz tog razloga prvenstvena strateška odrednica Istarske županije s ciljem zamjene fosilnih goriva je ubrzana solarizacija poluotoka. Potreba tog postupka posebno je naglašena najavom zatvaranja bloka B TE Plomin 2033. godine – kažu iz istarske energetske agencije.

Uz navedene elektrane planira se i omogućavanje uvjeta za izgradnju skladišnih kapaciteta koji bi trebali osigurati određenu stabilnost mreže u periodima kada nema proizvodnje iz obnovljivih izvora. Ipak, kapacitet solarnih elektrana od 400 MW ne može adekvatno zamijeniti niti Blok B TE Plomin, jer se navedenim solarnim elektranama može osigurati proizvodnja tek 40 – ak posto električne energije koja se godišnje troši u Istarskoj županiji.

Dodatni problem predstavlja i to što je veći dio proizvodnje iz ovog izvora koncentriran u nekoliko ljetnih mjeseci. Radi toga bilo je potrebno identificirati dodatne izvore koji bi bili adekvatna nadopuna, ali i alternativa solarnoj energiji.

- S obzirom na razvoj tehnologije, ali i trendove na tržištu energije koji su rezultirali financijskom opravdanošću korištenja manjih brzina vjetra, prirodni uvjeti sjevernog Jadrana, ranije ocijenjeni kao nezadovoljavajući, postali su adekvatni za novije generacije vjetroagregata – napominju.

Prvi koraci

Prvi koraci Istarske županije i IRENA – e poduzeti su u sklopu COOPwind inicijative, koju je IRENA u suradnji s partnerima iz Norveške provodila od svibnja 2023. godine do travnja ove godine. Fond za bilateralne odnose EGP i Norveškog financijskog mehanizma za razdoblje 2014. – 2021. godine financirao je COOPwind inicijativu u stopostotnom iznosu.

- Njezin cilj bio je definirati model uključive pučinske vjetroelektrane za područje Istarske županije, koji je prihvatljiv svim regionalnim dionicima. Naime, zbog regionalnih specifičnosti Istarske županije, značajnog udjela turizma u BDP – u, tradicije ribolova i brodogradnje, značajnog broja zaštićenih područja itd., Istarska županija i IRENA promišljaju razvoj uključive pučinske vjetroelektrane, odnosno elektrane čiji cilj nije maksimiziranje proizvodnje električne energije već zbroja učinaka različitih i potencijalno kompatibilnih gospodarskih sektora – kažu.

Hrvatski dio Jadrana ima tek nekoliko lokacija pogodnih za razvoj pučinskih elektrana, a najpovoljnija je zbog dubine mora u sjevernom Jadranu uz obalu Istre. Ipak, zbog već uvelike etabliranih postojećih gospodarskih sektora, a posebno zbog činjenice da je Jadransko more iznimno ranjivo, nužno je razvoj pučinske vjetroelektrane planirati tako da uključuje sve ekonomske sektore, a uz to štiti i poboljšava zdravlje morskog ekosustava. Stoga je cilj COOPwind inicijative bio definirati smjernice za planiranje uključivog razvoja pučinske vjetroelektrane. Radi se o smjernicama koje bi trebale osigurati izbjegavanja ponavljanja grešaka koje su evidentirane u izgradnji ovakvih postrojenja u drugim dijelovima svijeta, odnosno utvrditi daljnje korake koji bi omogućili maksimizaciju koristi lokalne zajednice od realizacije ovakvog ulaganja.

Smjernice je, kao što smo rekli, u suradnji s Istarskom županijom i IRENA – om, izradio Energetski Institut Hrvoje Požar, a iste u obzir uzimaju zaključke s tematskih radionica stručnjaka uključenih s područja zaštite okoliša, ribarstva, prostornog planiranja i gospodarstva. Iste predlažu zahtjeve koje je potrebno postaviti prema investitoru da s ciljem osiguranja lokalno prihvatljivog rješenje.

Među ostalima, predlaže se da se kao jedan od kriterija dodjele koncesije/natječaja u obzir uzmu i kvalitativni kriteriji poput dodatnih izdvajanja investitora za obrazovanje, znanost, i sl., postavljanje zahtjeva investitoru za zapošljavanje lokalne radne snage i ugradnju komponenti/opreme domaće proizvodnje u svim fazama razvoja elektrane.

Smjernice preporučuju strateško promišljanje dostupnosti/prekvalifikacije lokalne radne snage i prilagodbu domaćih tvrtki, planiranje uključivanja lokalne zajednice u vlasničku strukturu i drugo. Smjernice su se bavile i analizom postojećih i potrebnih infrastrukturnih uvjeta. Jedan od glavnih uvjeta za realizaciju ovakvog projekta jest svakako mogućnost priključenja na elektroenergetsku mrežu, stoga su u obzir uzeti i desetogodišnji planovi HOPS-a, koji u nadolazećem razdoblju planiraju završetak izgradnje TS (400) 220/110 kV Vodnjan i priključak na uvod-izvod DV 400 kV Melina – Divača do kraja 2034. godine.

Lokacija, lokacija

S obzirom na činjenicu da u Hrvatskoj trenutno još nije precizno definiran odgovarajući regulatorni okvir koji bi omogućio razvoj pučinskih vjetroelektrana, ovakvi zahvati nisu predviđeni važećim prostornim planovima te nisu definirana morska područja za razvoj vjetroparkova.

Tijekom tematskih radionica održanih u sklopu COOPwind inicijative, rasprava se fokusirala na tri potencijalne zone interesa, pojedinačnog obuhvata od 200 km2. Dvije od navedenih zona nalaze se u isključivom gospodarskom pojasu zapadno i jugozapadno od istarskog poluotoka dok se treća nalazi južno unutar teritorijalnog mora pod nadležnošću Istarske županije. Iste su detektirane na temelju brojnih čimbenika, a primarno brzine i gustoće vjetra te batimetrijskih karakteristika.

Izostavljena su područja međunarodnih pomorskih koridora, postojećih koncesijskih područja za eksploataciju ugljikovodika, zaštićena morska područja te područja Nature 2000. Također pri definiranju potencijalnih zona interesa uzeta je u obzir i mogućnost spajanja na elektroenergetsku mrežu. Svaka od ove tri lokacije razmatrana je je kao potencijalna za realizaciju pučinskih vjetroelektrana.

S obzirom na to da je određivanje lokacija za pučinske vjetroelektrane u prostornim planovima osnova za konkretni daljnji razvoj zahvata na definiranom prostoru, a s druge strane trenutačni zakonodavni okvir isto ne dopušta, Istarska županija planira treću potencijalnu zonu interesa koja se nalazi unutar teritorijalnog mora uvrstiti u prostorni plan kao istražni prostor.

- Ranije spomenuta izgradnja infrastrukturnih kapaciteta, a prije svega 400 kV dalekovoda, svakako je preduvjet za realizaciju pučinske vjetroelektrane u Istri, s obzirom na to da trenutni kapacitet elektroenergetske mreže ne može prihvatiti dodatne proizvodne pogone. S druge strane, navedeni infrastrukturni zahvati su, barem trenutačno, i jedini način osiguravanja ostvarenja temeljnog cilja koji zasigurno mora biti potpuna sigurnost opskrbe električnom energijom bez obzira na trenutačnu regionalnu dostupnost izvora. Solarna energija i energija vjetra kao obnovljivi izvori energije su budućnost elektroenergetskog sustava Istarske županije.

Promjene uzrokovane tržišnim trendovima, razvojem tehnologije, a posebice statusom TE Plomin, samo su ubrzali razvoj ovog trenda, a da bi se u ovom relativno kratkom dostupnom vremenu osigurala uspješnost transformacije ovog sustava, potrebni su paralelni pomaci i djelovanje više dionika, a prije svega Istarske županije koja je već poduzela značajne aktivnosti, operatora prijenosnog sustava (HOPS) i nacionalnih tijela zaduženih za izmjenu i prilagodbu regulatornog okvira – zaključuju iz IRENA-e.

23. srpanj 2024 22:41