Zeleno i digitalno
StoryEditor

Hrvatska do 2030. mora sedam puta povećati broj punjača za električne aute, potrebno 120 milijuna eura

23. Ožujak 2024.
Dubravko Bilić, Mirjana Puškarić, Dino Novoselfoto Boris Ščitar

Sadašnjih 20 megavata koliko iznose svi priključci za punjenje električnih vozila u Hrvatskoj trebali bi se povećati na 100 do 120 megavata, jer nas europska regulativa obvezuje da do kraja 2030. moramo sedam puta povećati kapacitete javno dostupnih punjača. Investicijski je to potencijal vrijedan 120 milijuna eura, i to samo kako bi se ispunio navedeni regulatorni aspekt. Istaknuo je to na jučer održanoj Liderovoj konferenciji Smart Cities Dino Novosel, direktor tvrtke GreenWay Hrvatska, istoimene poljske podružnice, ističući pritom i izazove s kojima se vozači električnih automobila, ali i turisti, susreću u Hrvatskoj.

– Slovačka i Poljska u kojima posluje GreenWay imaju jake industrijske udruge za električna vozila koja uobličavaju zakonodavni okvir mobilnosti. Elektromobilnost je heterogena tema koja zadire u razne sfere. Hrvatska je zadnja po razvijenosti infrastrukture za električna vozila i ne postoji asocijacija koja bi promovirala tu industriju – napomenuo je Novosel.

image

Dino Novosel

foto Boris Ščitar

Ultrabrze punionice za Slunj

Što se tiče gradnje infrastrukture za električna vozila u gradovima, Novosel je istaknuo da gradovi moraju imati mehanizam i mogućnost da investitoru ustupe javnu površinu za gradnju infrastrukture. Prvi grad u Hrvatskoj gdje GreenWay gradi čak 300 ultrabrzih punionica za električna vozila jest Grad Slunj. Zbog sve većeg broja turista koji se kreću ovim malim gradom u blizini Plitvičkih jezera, punionice su vrlo bitne, istaknula je u panel-raspravi Mirjana Puškarić, gradonačelnica Slunja.

– S aspekta stanovnika, ali i onih koji se kreću kroz naš grad, smatramo da je to jedan kvalitetan projekt u našem gradu – rekla je Puškarić, istaknuvši da se mali gradovi poput Slunja susreću s izazovom financiranja pametnih projekata.

image

Mirjana Puškarić

foto Boris Ščitar

– Dosta sam puta danas na konferenciji čula od kolega gradonačelnika da ako ne uspiju realizirati pametne projekte kroz natječaje, u njih ulaze vlastitim sredstvima, što kod nas u Slunju nije slučaj. Grad Slunj lani je ponio titulu najboljeg ruralnog mjesta, nagrađeni smo i po gostoljubivosti, no to ne daje dovoljan potencijal da sve projekte financiramo sami – objasnila je Puškarić.

Promjena financiranja nužna

Da se na male gradove nekako uvijek zaboravi rekao je i Dubravko Bilić, gradonačelnik Ludbrega, koji je naglasio da je promjena načina financiranja gradova i općina nužna.

– U Hrvatskoj postoje mali, srednji i veliki gradovi i razlika između njih je ogromna, a svi se financiraju na isti način – iz poreza, komunalnih naknada i onome što uspiju osigurati iz europskih fondova. Nas male koji imamo 10 do 20 tisuća stanovnika s općinama obično svi zaborave. Ali to je naša sudbina pa moramo sve raditi za sebe – rekao je Bilić, a objasnio je i zašto se Ludbreg u javnim nabavama i projektima udružio s okolnim općinama.

image

Dubravko Bilić

foto Boris Ščitar

– Država je odlučila financirati funkcionalno spajanje gradova i općina, jer se ne smije govoriti o potpunom spajanju, što je dobra stvar. Povezali smo se sa susjednim općinama, zajedno provodimo prometno i komunalno redarstvo, sudjelujemo na europskim projektima i u javnim nabavama, kako bi neometajući općinski razvoj uspjeli nekako pronaći dodatna sredstva za obavljanje tih funkcija. Mnogo sredina nema kapacitete te nema i ne može platiti ljude koji bi mogli raditi na europskim projektima. Stvorit ćemo jaču sredinu u kojoj živimo. Korist je što će ljudi imati pristup sadržajima i uslugama te priliku da nešto naprave za sebe – objasnio je Bilić.

18. travanj 2024 21:54