Hrvatska među najbrže rastućim članicama EU u digitalizaciji

Pišu: Ivan Odrčić i Hrvoje Stojić, HUP

Hrvatska je prema najnovijem DESI (Indeks digitalnog gospodarstva i društva)izvješću Europske komisije o digitalnoj transformaciji ostvarila najznačajniji napredak dosad. U 2024. godini, Hrvatska je ostvarila skok među najbrže rastuće članice EU kada je riječ o razvoju digitalne infrastrukture. Međutim, dubinski problemi, od niske iskoristivosti mreža do slabog razvoja umjetne inteligencije i digitalnih vještina u određenim skupinama, i dalje predstavljaju izazove u pogledu ubrzanja digitalne tranzicije.

Napredak u području povezivostirezultat je intenzivnih ulaganja telekoma u optičku infrastrukturu i VHCN mreže. Pokrivenost kućanstava FTTP mrežama doseže 75,4 posto, uz gotovo trostruko brži rast od EU prosjeka. Snažni investicijski ciklus, uključujući i projekte u ruralnim područjima uz državnu financijsku potporu, ključni su faktor skoka u DESI indeksu.

Infrastruktura ipak nije jedino što je potrebno. Korištenje ultra-brzih mreža ostaje nisko jer samo 4,7 posto kućanstava koristi mreže brzine od barem jednog GBit/s, što je otprilike četiri puta niže od EU prosjeka. Izostanak stimulansa potražnje, poput vaučera za kućanstva i mala poduzeća, pokazuje se kao ograničavajući čimbenik. Iako je plan vaučera najavljen, njegova provedba je odgođena do 2027., što je ozbiljan rizik za održivost dosadašnjih ulaganja. Pozitivno je što Hrvatska ima vjerodostojnu i podržanu strategiju za univerzalnu gigabitnu pokrivenost do 2030. godine, a ključni sljedeći koraci uključuju stavljanje vaučera u funkciju, poboljšanje pristupačnosti te održavanje zamaha kroz regulatornu predvidivost i uključivanje dionika.

Ruralna pokrivenost srednje-frekventnim 5G spektrom (3,4–3,8 GHz) iznosi svega 8,48 posto, značajno ispod EU prosjeka od 26,19 posto. Na nacionalnoj razini, pokrivenost ovom tehnologijom je 45,18 posto, dok EU prosjek iznosi 67,72 posto, a godišnji rast u Hrvatskoj je gotovo tri puta sporiji od europskog. Ograničen napredak u uvođenju samostalnih 5G mreža dodatno usporava digitalnu transformaciju, osobito u udaljenijim područjima. U 2024. je svega 11,8 posto poduzeća u Hrvatskoj primjenjivalo umjetnu inteligenciju u poslovanju, što je malo ispod EU prosjeka od 13,5 posto, no u oba slučaja daleko od ciljanih 75 posto do 2030. godine.

HUP-ov tim za ekonomske analize smatra kako posebnu pozornost moramo posvetiti SME tvrtkama, odnosno segmentu s najvećim prostorom za rast. Trenutačna razina osnovne digitalne usvojenosti u SME-ovima iznosi 38,6 posto, što je daleko od cilja od 75 posto za 2030. godinu. Iako Hrvatska ima natprosječne osnovne digitalne vještine (59 posto vs 55,6 posto EU), duboki jaz ostaje među starijom populacijom, niže obrazovanima i u ruralnim sredinama.

DESI pokazatelji o slaboj digitalnoj intenzivnosti SME-ova i niskom korištenju AI tehnologija potvrđuju da poslovne prakse još uvijek ne prate tehnološke mogućnosti, a potrebno je poboljšati okvir za ulaganja kroz daljnji razvoj domaćeg tržišta kapitala kao katalizator ulaganja u digitalne proizvode više dodane vrijednosti, porezno rasterećenje srednjih i viših plaća,kao što pokazuje i primjer Rumunjske, gdje je bruto dodana vrijednost u ICT sektoru po zaposlenom 110 posto viša nego u Hrvatskoj. Upravo to zaostajanje u integraciji digitalnih alata ograničava konkurentnost poduzeća i dugoročni potencijal rasta gospodarstva i moglo bi ga se povezati s realnim padom produktivnosti u ICT sektoru od 21 posto tijekom posljednje dvije godine, dok na razini EU stagnira.

HUP ICT aktivno je sudjelovao u izradi zakona i podzakonskih akata iz područja kibernetičke sigurnosti gdje je postignut veliki napredak. Također, HUP ICT je inicirao formiranje radne skupine za umjetnu inteligenciju koja surađuje s nadležnim ministarstvom u pripremi Nacionalnog plana za primjenu AI u Hrvatskoj, sve s ciljem adresiranja navedenih izazova.

Pet koraka za hrvatsku ICT industriju budućnosti

Izvršni odbor HUP ICT udruženja sastavio je i prezentirao sveobuhvatni 'PositionpaperHUP ICT-a: Pet koraka za snažnu, održivu i kompetitivnu hrvatsku ICT industriju budućnosti', s ciljem mapiranja trenutačnih najvećih izazova s kojima se susreće hrvatska informacijsko-komunikacijska (ICT) industrija, a koji ju priječe u ostvarivanju njezinog punog potencijala.

Prvi korak prema poticanju poslovnog okruženja u Hrvatskoj uključuje smanjenje poreznog i parafiskalnog tereta, s ciljem postizanja rasterećenja hrvatskog gospodarstva od najmanje 20 posto do kraja 2025. godine prema Nacionalnom planu oporavka i otpornosti (NPOO).

Drugi korak fokusira se na nedostatak visokokvalificirane radne snage u ICT sektoru, te se preporučuje prilagodba obrazovnog sustava radi stvaranja dodatnih STEM smjerova. Partnerstvo privatnog sektora i obrazovnih institucija, kao i promocija STEM područja djevojčicama i djevojkama tijekom obrazovanja, ključni su elementi ovog koraka.

Treći korak odnosi se na poticanje istraživanja, razvoja i inovacija (R&D&I) putem uspostave inovacijskih pješčanika (eng. InnovationSandboxes) za podršku prvenstveno start-upovimau testiranju ideja, posebno onih vezanih uz umjetnu inteligenciju.

Četvrti korak usmjeren je na jačanje partnerskog odnosa između industrije i javne uprave, s naglaskom na brzoj, kvalitetnoj, i intuitivnoj digitalizaciji javne uprave. Implementacija nacionalnog okvira interoperabilnosti, edukacija zaposlenika javne uprave te poboljšanje natječaja za usluge digitalizacije predstavljaju ključne elemente ovog koraka.

Peti korak usmjeren je na jačanje mrežne infrastrukture za uspješnu digitalnu tranziciju u ruralnim područjima. Ključne mjere obuhvaćaju osiguranje kvalitetne, raširene, cjenovno pristupačne i zaštićene infrastrukture visokog kapaciteta, unapređenje regulatornog okvira, legalizaciju postojeće infrastrukture, olakšavanje ulaganja i poticanje utilizacijevrlo visokih kapaciteta mreža kroz vaučere. Također je važno smanjiti troškove i pojednostaviti procedure prostornog planiranja i gradnje te osigurati potrebne zakonske izmjene za neometanu izgradnju elektroničkih komunikacijskih mreža.