Zeleno i digitalno
StoryEditor

Hrvoje Josip Balen: Hrvatske tvrtke morat će ubrzati digitalizaciju kako bi opstale na tržištu

16. Studeni 2023.
Hrvoje Josip Balen

Uoči Digitalne (R)evolucije, konferencije posvećene digitalnoj transformaciji poslovanja s fokusom na konkretne uspješne primjere, razgovarali smo s Hrvojem Josipom Balenom, predsjednikom HUP-ICT udruge. Središnja ideja ovog događaja je demistificiranje procesa digitalne transformacije u poslovanju - poručujući kako ona ne mora biti skupa niti nepredvidiva. Cilj je educirati, inspirirati i potaknuti poduzetnike, prvenstveno male i srednje, na brži korak prema digitalizaciji, koristeći stvarne primjere kao putokaze na tom putu.

Kako biste opisali trenutačno stanje digitalizacije u Hrvatskoj? Koje industrije su najbolje, a koje najloše kada govorimo o primjeni tehnologija u poslovanju?

Eurostat je napravio sveobuhvatno istraživanje na temu „e-Business Integration“ 2021. godine, prema kojem se primjena ICT tehnologija u hrvatskom gospodarstvu u većini kategorija nalazi ispod prosjeka, osim, što je zanimljivo, u području umjetne inteligencije gdje se nalazimo na 9% u usporedbi s 8% na kojem je ostatak EU. U Hrvatskoj su kompanije i dalje dosta trome u procesima digitalne transformacije. Po korištenju IoT-a više se ističu velika poduzeća i to najviše u segmentu sigurnosti, dok se ostatak Hrvatske ponovno nalazi ispod prosjeka EU. Promatrajući strukturu usluga koje hrvatska poduzeća koriste u odnosu na ostatak EU članica, iznadprosječni smo u korištenju financijskih/računovodstvenih aplikacija, pohrane podataka, hostinga baze podataka, te sigurnosnih aplikacija, ali jako zaostajemo u korištenju poslovnih sustava i uredskih aplikacija. Najlošije rezultate imamo u domeni korištenja poslovnih informacijskih sustava ili skraćeno ERP. Prema Eurostatu, 2021. u RH 24% kompanija koristi ERP sustave u odnosu na prosjek u EU od 38%, a zaostajemo i u području primjene poslovnih usluga u oblaku – s 39% poduzeća koja ih koriste, nalazimo se ispod prosjeka EU.

Nedavno objavljeno Izvješće o stanju Digitalnog desetljeća za 2023. od strane Europske komisije također je jasno pokazalo da u Hrvatskoj moramo ubrzati digitalizaciju gospodarstva, posebno malih i srednjih kompanija. Europska komisija pritom predlaže da je najučinkovitiji način podizanja razine osviještenosti malih i srednjih kompanija o prednostima korištenja digitalnih poslovnih rješenja kroz radionice, treninge i druge načine razmjene znanja.

Koji je, po vama, osnovni razlog zašto posebno male i srednje kompanije zaostaju u korištenju tehnologija koje povećavaju produktivnost?

Male tvrtke su često agilnije u usvajanju pojedinih poslovnih procesa od velikih, što vidimo i iz istraživanja Eurostata da su, primjerice, agilniji u korištenju društvenih mreža, no za strukturalne zahvate u transformaciji gospodarstva potrebna su i značajnija ulaganja (financijska, vremenska) za koja male tvrtke često nemaju dovoljno sredstava ili ih ne percipiraju dovoljno dobro kao priliku za povećanje produktivnosti. Dobra je stvar da se velik broj tvrtki prijavio na Poziv za potpore male vrijednosti (de minimis) za digitalizaciju poslovanja u svrhu digitalne transformacije nabavom digitalnih alata i opreme te jačanjem digitalnih vještina, a sredstva su u 2022. godini dodijeljena čak 430 malih i srednjih kompanija. Kroz NPOO Hrvatska je dobila sredstva za prekvalifikaciju putem sustava vaučera i za njih također već postoji značajan interes.

Kako hrvatska ICT industrija doprinosi gospodarstvu zemlje i kakav potencijal ima?

Domaća ICT industrija raste brže od prosjeka EU, a stabilan rast zadržan je i u razdoblju pandemije te krize kad je čitavo gospodarstvo usporavalo, što ukazuje na veliku otpornost industrije. Udio ICT sektora u BDP-u zemlje iznosi gotovo 6%. Za dugoročno ostvarenje potencijala ICT industrije i transformaciju prema razvijenijim gospodarstva potrebno je biti fokusiran na postizanje ciljeva iz Strategije Digitalne Hrvatske 2032, među kojima je najvažniji i najmjerljiviji onaj o udjelu ICT sektora u hrvatskom BDP-u koji bi do 2032. godine trebao doseći 13 posto. Drugi veliki cilj koji je neophodan za rast prihoda pa onda i udjela ICT sektora u BDP je da imamo više od 8 posto ICT stručnjaka u ukupnom broju zaposlenih, a tu smo trenutačno na nešto manje od četiri posto. Hrvatski ICT sektor ima veliku šansu pomoći u digitalizaciji domaćeg gospodarstva, ali ima i ogromanizvozni potencijal. No, da bi se taj potencijal ostvario nužno je biti svjestan i prijetnji kojima smo izloženi u vidu demografskih izazova, agresivnih poreznih politika stranih zemalja u segmentu privlačenja naših radnika te nedostatnih politika usmjerenih zadržavanju talenata u RH.

Kako konferencija Digitalna (R)evolucija namjerava motivirati domaće poduzetnike za usvajanje novih tehnologija? Što sve poduzetnici mogu očekivati na novom izdanju konferencije?

Digitalna Revolucija pokrenuta je prvenstveno kao projekt kojem je cilj predstavljanje provedbe uspješnih primjera digitalizacije u poslovanju. Od prvog izdanja do danas predstavili smo velik broj primjera iz svih grana gospodarstva. Vjerujemo da će tvrtke koje posjete konferenciju dobiti puno ideja za inspiraciju nakon što se upoznaju s uspješnim primjerima transformacije koji su donijeli i konkretne benefite za poslovne rezultate tvrtkama koje su ju provele. 

Recite nam nešto o radu udruge HUP-ICT.

U HUP ICT-u fokusirani smo na četiri tematske cjeline, mapirane u EU dokumentu „Digital Compass: The European Way for the Digital Decade“ te pet dodatnih područja. Riječ je o digitalnoj povezivosti, digitalnim talentima, implementaciji tehnologije u gospodarstvu i digitalizaciji javnih servisa neophodnih za ubrzanje poslovanja. Uz navedeno, adresiramo zasebno EU prilike, suradnju s obrazovnom zajednicom, umjetnu inteligenciju i kibernetičku sigurnost.

U prošlosti, a sada još i više bili smo aktivni u pripremi nove Strategije pametne specijalizacije, afirmirali smo teme snižavanja troškova rada i uvođenja većeg broja neoporezivih dodataka u svjetlu zadržavanja najboljih ljudi, bili izrazito konstruktivan partner Vladi u internacionalizaciji tržišta rada i privlačenju talenata, ukidanju kvota na tržištu rada i pojednostavljenih procedura za dovođenje ICT profesionalaca, usmjeravanju sredstava iz NPOO u podizanje konkurentnosti i digitalizaciju privatnog sektora, formiranju zakona o kibernetičkoj sigurnosti, pojednostavljenju procedura za izgradnju telekomunikacijskih mreža, uvođenje interventnih mjera za nabavku struje kao temeljnog energenta u ICT sektoru i sl. Bili smo iznimno uključeni u pripremu Strategije Digitalne Hrvatske 2032, koja je početkom godine izglasana u Saboru te sada radimo i na provedbenim mjerama tzv. roadmapu i sudjelujemo u radu Nacionalnog vijeća za digitalnu transformaciju.

Sve navedene aktivnosti predstavljaju i horizontalna područja neophodna za ubrzani razvoj hrvatskog društva i gospodarstva. U nadolazećim danima pripremit ćemo i „Position paper“ kojim ćemo dati stručnu i iskustvenu viziju mogućeg razvoja ICT sektora te nastojati potaknuti promišljanje političkih aktera o kompetitivnim gospodarskim politikama. Riječ će biti o mjerama koje bi mogle Hrvatsku bolje pozicionirati na vrlo izazovnom globalnom tržištu, a naš ćemo dokument distribuirati i donositeljima odluka ususret parlamentarnim, predsjedničkim i EU izborima koji nam slijede iduće godine.

Na Digitalnu (R)evoluciju su pozvani svi domaći poduzetnici, ulaz je slobodan te je samo potrebno preuzeti besplatnu ulaznicu preko Entrio platforme.

02. ožujak 2024 14:42