Zeleno i digitalno
StoryEditor

I cestari ulažu u obnovljive izvore energije, u najavi i prva hrvatska solarna autocesta

31. Ožujak 2024.

Bude li doista ove godine počela gradnja šesnaest fotonaponskih elektrana na autocesti Zagreb – Macelj, Hrvatska će, najavljuju mjerodavni, dobiti prvu solarnu autocestu. Na toj autocesti, kako kažu u istoimenoj kompaniji, AZM-u, instalirat će se fotonaponske elektrane – na šesnaest lokacija na kojima će biti postavljeno 4408 fotonaponskih modula. Ukupna instalirana snaga svih fotonaponska elektrana, objašnjavaju nam, bit će dva megavata, a ukupna godišnja proizvodnja struje iz solarnog izvora 2,25 gigavatsati. Budući da je godišnja potrošnja struje na toj autocesti 2,61 gigavatsat, manjak će AZM nadoknaditi kupnjom od HEP-a. Riječ je o zaista vrijednom projektu kojim će se nadoknaditi gotovo cijela potrošnja električne energije. Ukupna vrijednost gradnje fotonaponskih elektrana i solarnih panela procjenjuje se na tri i pol milijuna eura.

– Kompanija Autocesta Zagreb – Macelj napravila je projektnu dokumentaciju i na temelju nje dobila odgovarajuće suglasnosti. Postupak prikupljanja ponuda i odabira izvođača za ugradnju fotonaponskih elektrana ovisi o osiguranju novca, za što očekujemo da će u kratkom vremenu biti realizirano – poručuju.

Zelene autoceste

I Hrvatske autoceste (HAC) započele su takve aktivnosti. U toj kompaniji rade na razvoju strategije za postavljanje solarne fotonaponske elektrane na svojoj mreži autocesta. Žele istražiti mogućnosti za upotrebu i postavljanje solarnih elektrana na zemljištu i objektima kojima upravljaju. To je preduvjet za provedbu spomenutih projekata i dodaju da će se strategija izraditi u sklopu Sporazuma za savjetodavnu uslugu pod zajedničkim nazivom ‘Zelena transformacija hrvatskih autocesta (zelene autoceste)‘. Taj je sporazum sklopljen s Europskom investicijskom bankom (EIB) koja će HAC-u pružiti usluge tehničke pomoći i savjetovanja u skladu s programom ‘InvestEU Advisory Hub‘, kojim upravlja Europska komisija.

– Cilj projekta jest smanjenje HAC-ove energetske ovisnosti prelaskom na čistu energiju, u skladu s ciljevima postavljenima u Nacionalnoj razvojnoj strategiji Republike Hrvatske do 2030. godine. Kao tvrtka kojoj je odgovornost prema zajednici važan preduvjet u poslovanju, energetsku učinkovitost u svim aspektima poslovanja primjenjujemo otprije, primjerice u sklopu digitalne transformaciju poslovanja, uz koju su usko vezani i povećanje energetske učinkovitosti te smanjenje emisija štetnih plinova, zamjena benzinskih/dizelskih vozila električnima... Tako smo i aktivnosti razvoja strategije za postavljanje solarne fotonaponske elektrane na mreži autocesta započeli i prije potpisivanja sporazuma s EIB-om – poručuju iz HAC-a.

Da u toj tvrtki ne sjede prekiženih ruku kad je riječ o spomenutim projektima, pokazuje i to što je HAC već pokrenuo izradu projektne dokumentacije za gradnju sunčanih elektrana na ukupno osam lokacija. Sudeći prema lokacijama, projekti se odnose na cijelu zemlju; riječ je o tehničkim jedinicama Čepin, Đakovo, Kutina, Varaždin, Ivanja Reka, Lučko i Dugopolje te HAC-ovoj upravnoj zgradi u Zagrebu.

U ovoj fazi provedbe projekta izrađena su idejna rješenja i dobivene elektroenergetske suglasnosti. Prema planu, do kraja lipnja raspisat će se javni natječaj za izvođača radova prema modelu design and Build ili ‘projektiraj i gradi‘. Izabrani izvođač u roku od dva mjeseca mora izraditi glavni projekt, nakon čega u pet mjeseci mora izvesti radove. Ta je investicija procijenjena na 1,2 milijuna eura, a otvori li se mogućnost financiranja iz fondova EU-a, u HAC-u kažu da će se svakako prijaviti za taj novac.

Slučajno pioniri

Tako se i te dvije kompanije pridružuju sve većem broju onih koje posljednjih godina ulažu u obnovljive izvore energije smanjujući zahvaljujući tomu troškove potrošnje struje. Energetska kriza posljednjih godina natjerala ih je da u te projekte krenu brže nego što je možda razmišljao ne samo državni nego i privatni sektor. Ipak, uza sve pohvale za te AZM-ove i HAC-ove projekte, te kompanije u tome nisu pioniri u Hrvatskoj. Zapravo, možda jest HAC, ali samo preko nekadašnje državne kompanije Autoceste Rijeka – Zagreb (ARZ) koja je 2020. pripojena HAC-u i tako izbrisana iz Sudskog registra. Upravo je ARZ još 2011. ugradio solarne panele na tzv. lažni tunel Rastočine na riječkoj obilaznici.

Riječ je, zapravo, o zaštitnom zidu koji od buke štiti stanare obližnjih visokih nebodera. Prema prvom projektu trebao je biti visok osam metara, ali stručnjaci su naknadno zaključili da ta visina neće biti dovoljna da izdrži jake nalete vjetra pa su umjesto takva zida odgovorni u ARZ-u odlučili sagraditi tzv. lažni tunel dug 352 metra koji brani stanare nebodera od buke. I onda su shvatili da ima krov koji bi se mogao iskoristiti za postavljanje solarnih panela, što je i učinjeno; ti su paneli i danas u funkciji. Kako potvrđuju u HAC-u, koji je to naslijedio pripajanjem ARZ-a, do danas je zahvaljujući solarnim panelima ušteđeno otprilike milijun eura. Konkretno, računajući od 2013. (kad je HAC preuzeo održavanje riječke zaobilaznice, a ne ARZ), od proizvedene struje do danas je uprihodovano oko 860 tisuća eura, dakle gotovo milijun eura.

– Podsjećamo da je cilj realizacije solarne elektrane na riječkoj obilaznici prije svega bio rješavanje pitanja zaštite od buke na toj prometnici. Budući da Hrvatske autoceste nisu bile investitor u gradnju tunela Rastočine, u sklopu kojeg je i postavljena i solarna elektrana, nemamo podatak o vrijednosti investicije – rekli su u HAC-u na naše pitanje koliko je tada vrijedilo to ulaganje.

U tim dvjema kompanijama koje upravljaju našim autocestama osim projekata iz solarnog izvora planiraju nastavak gradnje punionica za električne automobile.

Nove punionice

U AZM-u kažu da je na autocesti Zagreb – Macelj na lokaciji pratećeg uslužnog objekta Lepa Bukva – istok u sklopu benzinske postaje instalirana punionica za električna vozila. Dodaju i da rade na tome da se i na ostalim benzinskim postajama instaliraju takve punionice. U HAC-u pak podsjećaju da na mreži autocesta kojom upravlja ta kompanija ima 61 elektropunionica, a u iduće dvije godine u pripremi ih je još 97 te u sljedećih pet godina dodatna 101. Odnosno, kažu u HAC-u, za pet godina plan je imati 259 elektropunionica na mreži od 1100 kilometara autocesta diljem Hrvatske. Jedna od onih kompanija koje u Hrvatskoj nude takve projekte jest GreenWay Network u vlasništvu slovačke kompanije GreenWay Holding. Kako stvari stoje, za sada nije surađivao s HAC-om i AZM-om, što ne znači da neće. Član Uprave GreenWay Networka Dino Novosel kaže da će u suradnji s Gradom Slunjom postaviti prvu ultrabrzu punionicu u Hrvatskoj.

– Možemo reći da smo prvi milijun eura investicija već osigurali. Zapošljavanje nam također ide u skladu s planom: od travnja ćemo imati osmero zaposlenih, stručnjaci su to s velikim iskustvom u svom polju rada. U svakom slučaju, provedba ide u skladu s planovima i predviđanjima. Naravno, planiramo daljnje ulaganje u regiju. Zasad možemo javno potvrditi tri ugovora, s Gradom Slunjom, hotelom Feniks te poduzećem Mipcro u Ivancu; radi se o četiri punjača. Općenito još možemo reći da se ubrzo očekuje formalno ugovaranje i dodatnih sedam lokacija koje će rezultirati s minimalno dvadeset punjača i sve tijekom ove godine – kaže Novosel.

Očito je da su i strane kompanije prepoznale hrvatsko tržište kao potencijalno rastuće za elektropunionice, a onako odoka možemo procijeniti da i na našim autocestama još ima dovoljno prostora da se uključe tržišni igrači i ponude svoje punionice. To možemo reći i za solarne elektrane, upravitelji autocesta mogu imati i dodatne solarne projekte, stoga je to prilika i za tržišne igrače u solarima​.

07. prosinac 2024 11:28