
I šefove kloniraju, zar ne?!

Kibernetički napadi daleko su odmaknuli od vaših računa i novčanika. Sad se krade i karakter. S pomoću umjetne inteligencije lako vam mogu stvoriti zločestoga blizanca
Čelni čovjek OpenAI-ja Sam Altman nedavno je upozorio da vrlo brzo dolazi val prijevara koje će pokretati umjetna inteligencija. Međutim, ispravit ćemo Sama i reći da je taj val već stigao i da već udara kamo god stigne – bilo na obične građane bilo na institucije, banke, tvrtke i kompanije: od raznih phishinga, socijalnog inženjeringa, računalnih prijevara, malwarea pa sve do krađe identiteta, što je možda i najgori ili najteži način prijevare običnoga građanina.
Preuzimanje uloga
Krađa identiteta više nije neka epizoda iz američke kriminalističke serije, nego svakodnevica mnogih ljudi diljem svijeta. Nekoć su lopovi i kriminalci morali provaliti u stan da bi došli do tuđih podataka krađom novčanika, osobne ili vozačke kako bi preuzeli vašu ulogu u stvarnom životu. S tim dokumentima mogli su podignuti novac, otvoriti račun ili počiniti zločin u vaše ime. Žrtva bi tek poslije doznala da je netko drugi djelovao kao ona kad je možda zatražio kredit ili ugovorio uslugu koju nikada nije željela. Identitet se tada krao fizičkim predmetima, komadom plastike i papira koji su predstavljali naše 'ja'.
Danas je to mnogo lakše i jednostavnije – ako znate što radite.
Krađa identiteta više nije ograničena na izgubljene dokumente ili ukradene kartice. Danas hakeri i varalice kombiniraju phishing e-poruke, lažne mrežne stranice i društveni inženjering kako bi došli do osobnih podataka. Dovoljno je da korisnik nesvjesno klikne na poveznicu, unese zaporku ili podatke s kartice i vrata su otvorena. Usto je curenje baza podataka postalo gotovo uobičajeno. Od velikih tehnoloških kompanija do državnih registara, milijuni korisničkih računa završavaju na crnom tržištu, što prilično olakšava prikupljanje tuđih podataka.



