Svjetska emisija ugljičnog dioksida ponovno je porasla na novu najvišu razinu u 2023. unatoč padu upotrebe fosilnih goriva u naprednim gospodarstvima poput EU-a i SAD-a, pokazuje najnovije izvješće Međunarodne agencije za energiju (IEA).
Emisije su dosegle rekordnih 37,4 milijarde tona jer su suše i sve veća potražnja za energijom potaknule upotrebu fosilnih goriva, što je porast od 1,1 posto, ili 410 milijuna tona, u usporedbi s godinom prije, navodi IEA. To je u suprotnosti s potrebom i željom da se emisije smanje za gotovo 45 posto do 2030. kako bi se dugoročno globalno zagrijavanje ograničilo na najviše 1,5C od predindustrijske ere. IEA dodaje kako su glavni krivci za veće emisije Indija i Kina koje su i dalje ovisne o ugljenu kako bi zadovoljile svoju potražnju za energijom. Ne treba zaboraviti niti Njemačku koja je svoje nuklearne pogone koji su najčišća energija pogasili, pa i oni sada ‘prže‘ ugljena više nego što su trebali i morali da su bili malo pametniji.
Ipak, kaže IEA, dugoročna slika pokazuje da emisije povezane s energijom usporavaju zahvaljujući rastu izvora čiste energije kao što su vjetroturbine i solarni paneli. No, to je samo priča o emisijama povezanim s energijom. Dodaju da su gospodarstva poput SAD-a i EU-a uspjela smanjiti emisije unatoč gospodarskom rastu.
Energetski miks
Inače, udio obnovljivih izvora energije u SAD-u je u porastu u posljednjih nekoliko godina a glavni izvori obnovljive energije u SAD-u su hidroenergija, solarna energija i energija vjetra. Međutim, obnovljivi izvor čine tek 19 posto energetskog miksa u SAD-u, nafta 32 posto, zemni plin 38 posto i ugljen 11 posto.
U Europi pak, prema. podacima iz 2023 godine možemo vidjeti da je su fosilna goriva odgovorna za 72 posto energetskog miksa dok su obnovljivi na 28 posto. Točnije, nafta je na 34 posto miksa, zemni plin na 24, ugljen na 14 posto. Od obnovljivih, energija vjetra zadužena je za 14 posto energije, hidroenergija za 8 posto, solarna 7 posto te biomasa 6 posto.
- Tranzicija čiste energije nastavlja se ubrzano i obuzdava emisije - rekao je Fatih Birol, izvršni direktor IEA-e, dodajući da je sektor pokazao otpornost kroz pandemiju i energetsku krizu.
Ukupna razina emisija uključuje one nastale izgaranjem fosilnih goriva za dobivanje energije, kao i industrijske procese poput proizvodnje cementa i spaljivanja nafte i plina.
Izvješće IEA-e istaknulo je utjecaj vremena na emisije, pa kažu kako suše i El Nino koji zagrijava Tihi ocean dovode do rekordnog pada u proizvodnji iz hidroelektrana.
Umjesto toga uglavnom su se koristile elektrane na fosilna goriva, rekla je IEA, što je rezultiralo s oko 170 milijuna tona dodatnih emisija ugljičnog dioksida, ili oko 40 posto ukupnog povećanja prošle godine. Pad proizvodnje hidroenergije posebno je pogodio Indiju i Kinu, pri čemu su emisije nastale izgaranjem fosilnih goriva za energiju u Kini porasle za 5,2 posto. Međutim, Kina je, dodaju zemlja koja brzo razvija čiste izvore energije, te je u 2023. godini zaslužna za čak 60 posto nove solarne i energije vjetra na globalnoj razini, objavila je IEA. Ali to nije bilo dovoljno za pokrivanje povećanja potražnje za energijom od 6,1 posto u Kini jer je njezino gospodarstvo raslo zahvaljujući sektorima uključujući građevinu.
Nasuprot tome, emisije iz proizvodnje energije iz fosilnih goriva u SAD-u pale su za 4,1 posto unatoč rastu gospodarstva od 2,5 posto, budući da su niže cijene plina pomogle proizvesti više električne energije iz plina, a ne iz ugljena.
Istodobno, emisije iz proizvodnje energije u EU pale su za gotovo 9 posto unatoč gospodarskom rastu od 0,7 posto, a IEA taj trend pripisuje rastu obnovljivih izvora energije poput energije vjetra.
Proizvodnja električne energije iz ugljena i plina u EU pala je za 27 posto, odnosno 15 posto, objavila je IEA, ističući da ih je prvi put pretekla energija vjetra.