Podaci kažu da zbog zagađenja zraka godišnje umre oko sedam milijuna ljudi, a veliki dio tog neočišćena čine malene čestice koje kada se udahnu mogu uzrokovati mnoge bolesti. No te sitne čestice imaju još jednu sposobnost a to je da stvaraju oblake, prenosi znanstveni portal Psys.org. Naime, vlaga u atmosferi može se kondenzirati samo u kapljice oblaka s aerosolima, a ti isti aerosoli koji nastaju izgaranjem fosilnih goriva čine te kapljice brojnijima i oblake dugotrajnijima te im omogućuju bolju refleksiju sunčeve svjetlosti.
Sve to povećava količinu sunčeve svjetlosti koju oblaci raspršuju i vraćaju natrag u svemir umjesto da je apsorbira Zemlja.
Zbog toga je Međuvladin panel o klimatskim promjenama (IPCC) zaključio da aerosoli koje je uzrokovala ljudska aktivnost hlade klimu i ‘prikrivaju dio zagrijavanja izazvanog stakleničkim plinovima‘.
Ali da se slučajno ne bi poveselili, iz IPCC-a kažu kako nema razloga za slavlje jer je taj učinak hlađenja kratkotrajan. Naime oni kažu kako će CO₂ koji se trenutno emitira iz primjerice automobila, u atmosferi ostati stoljećima kasnije, dok će utjecaj čestica zagađujućih aerosola opstati samo mjesec dana. ‘U novom istraživanju otkrili smo da bi učinak onečišćenja zraka na refleksiju oblaka mogao biti veći nego što je prethodno procijenjeno‘, kažu iz IPCC-a.
U istraživanju su znanstvenici koristili podatke o emisijama s brodova kako bi kvantificirali kakav učinak imaju aerosoli na klimu. Emisije s brodova često zagađuju relativno čist zrak daleko od kopna, što olakšava analizu utjecaja aerosola u izolaciji. Neki od aerosola koje ispuštaju brodovi vidljivi su na satelitskim slikama kao duge, bijele pruge koje se nazivaju ‘brodski tragovi‘, no zapravo je vidljivo manje od pet posto tog onečišćenja. Pomoću modela vremenske prognoze odredili su kamo vjetar odnosi te emisije. Nakon toga su koristeći se satelitskim podacima izmjerili broj kapljica i količinu vode u zagađenim i nezagađenim oblacima. Otkrili su da zbog emisija s brodova, čak i kada se one ne vide na satelitskim slikama, obližnji oblaci više reflektiraju sunčevu svjetlost. Dakle, onečišćenje zraka može pojačati efekt refleksije u oblacima, što za posljedicu ima jači učinak hlađenja.
- Naša studija je koristila globalnu bazu podataka o rutama brodova koja sadrži više od dva milijuna tragova tijekom šest godina. U kombinaciji s modelima vremenske prognoze, simulirali smo gdje su te emisije nošene vjetrom ušle u oblake, što nam je omogućilo proučavanje učinka aerosola čak i kada tragovi brodova nisu bili vidljivi. Koristeći satelitske podatke, izmjerili smo broj kapljica i količinu vode u zagađenim naspram nezagađenih oblaka – kažu iz IPCC-a.
Nastavljaju da su otkrili da brodske emisije, čak i kada su nevidljive na satelitskim slikama, čine obližnje oblake više reflektirajućim. To je dijelom zato što emisije brodova (velika većina) povećavaju količinu vode u oblacima. Prethodne procjene sugerirale su da su emisije brodova imale blagi učinak isušivanja oblaka, zbog čega su znanstvenici vjerojatno podcijenili koliko onečišćenje zraka hladi atmosferu. Isto može vrijediti i za aerosole općenito: onečišćenje zraka može posvijetliti oblake više nego što se dosad mislilo, što za posljedicu ima jači učinak hlađenja.