Zeleno i digitalno
StoryEditor

Jeftiniji dug za zelene kompanije kod nas je još na dugom štapu

29. Ožujak 2024.

Održivost je unazad nekoliko godina velika tema i u području financija, ali u Hrvatskoj sve to ide puževim korakom, i u implementaciji regulative i što se tiče entuzijazma kompanija. Poslovanje u skladu s principima ESG-a, odnosno u skladu sa zaštitom okoliša, društveno odgovornim poslovanjem i odgovornim korporativnim upravljanjem, u svijetu sve više postaje standard. Načelno, takve kompanije – dugoročno gledajući – imaju manje rizike u poslovanju, bolje su pripremljene na moguće nesigurnosti u svom tržišnom okružju te bi stoga trebale biti i uspješnije.

To ne vrijedi samo za financiranje putem tržišta kapitala, već i za omiljeni način korporativnog financiranja – kreditiranje. Primjerice, čak 93 posto britanskih banaka očekuje da će se kreditiranje povezano s ESG principima povećati u idućih nekoliko godina. Također, glavnina europskih banaka tvrdi da će ESG status neke kompanije utjecati na procjenu kreditnog rizika. Drugim riječima, tko je zeleniji i održiviji, dobit će kredit s nižom kamatnom stopom.

Takvo ponašanje za sada nije obvezno za većinu domaćih kompanija. U skladu s Direktivom o nefinancijskom izvještavanju (NFRD), obveznici objavljivanja izvješća o održivosti u ovom su trenutku samo veliki poduzetnici koji su subjekti od javnog interesa i koji prelaze kriterij prosječnog broja od 500 zaposlenih. U budućnosti će se obveza takvog izvještavanja proširiti i na mala i srednja poduzeća (SME). Stoga iz Hrvatske udruge banaka (HUB) ističu da se u idućim godinama može očekivati snažniji utjecaj ESG kriterija u procesu procjene kreditne sposobnosti klijenata.

– S druge strane, kreditiranje koje je usmjereno na industrije koje jako zagađuju okoliš moglo bi se suočiti s određenim ograničenjima – naglašavaju iz Udruge banaka.

Doduše, određen broj hrvatskih banaka već sada, neovisno o regulatornim obvezama, potiče održivo financiranje te u ponudi za građane i poduzetnike ima različite zelene kredite, odnosno kredite s pozitivnim utjecajem na okoliš.

– Za korisnike takvih kredita osigurani su povoljniji uvjeti financiranja i različite druge pogodnosti, a koje ovise o poslovnoj politici svake banke – naglašavaju iz HUB-a.

Koliko je do sada plasirano takvih kredita, koliko je izdano održivih, odnosno zelenih obveznica te kako to sve komentira Ivana Gažić, predsjednica Uprave Zagrebačke burze, doznajte u novom broju tiskanog i digitalnog izdanja Lidera.

17. studeni 2024 16:20