Zeleno i digitalno
StoryEditor

Ekološki rasizam - rasna diskriminacija i u zaštiti okoliša

15. Svibanj 2022.

Iako nije oksimoron, teško je povjerovati da je spoj ekologije i rasizma dobio zajednički naziv koji ima značenje u rječniku, a i u današnjem društvu. Naime, ekološki rasizam se definira kao neravnopravan utjecaj ekoloških opasnosti na stanovnike. U ovom su slučaju najviše oštećeni ljudi koji čine BIPOC (crnci, starosjedioci i obojeni ljudi) zajednicu.

Termin ekološki rasizam nastao je 1982. godine kada ga je afroamerički vođa za građanska prava Benjamin Chavis opisao kao  'rasnu diskriminaciju u kreiranju politike zaštite okoliša, provođenju propisa i zakona te povijest isključivanja obojenih ljudi iz vodstva ekoloških pokreta'.

Jedan od najpoznatijih primjera ekološkog rasizma je slučaj Flinta u Michiganu 2014. godine kada je zbog uštede novca promijenjen izvor vode na rijeci Flint. Zbog te je promjene sto tisuća stanovnika (većinskim dijelom crne populacije) izloženo opasnim razinama olova iz starih cijevi i drugih zagađivača kao što je Escherichia coli

Građani su se žalili na smrad, promjenu boje i kvalitete vode te na gubitak kose i pojavljivanje osipa na tijelu, no bez rezultata. Nakon 18 mjeseci i 12 preminulih, ustanak je rezultirao plodom kada su građani opet krenuli prisiljavati grad da se ponovno priključi na prijašnju opskrbu i prizna krivnju - ističe World Economic Forum.

Razvoj globalizacije pogodovao ekorasizmu

Sama priča podsjeća na film „Erin Brockovich“ u kojem je glavna protagonistica Julia Roberts koja se sudskim putem bori protiv energetske korporacije koja je zagadila vodu i samim time ugrozila zdravstveno stanje velikog broja lokalnog stanovništva.

Razvojem globalizacije povećala se je i šansa za ekološki rasizam. Jedan od manje javnosti poznat i eksponiran slučaj je masovna isporuka istrošenih američkih baterija u Meksiko, gdje su ilegalna odlagališta otpada kojima upravljaju američke, europske i japanske tvrtke. Rezultat toga je porast anencefalije (kada se bebe rađaju bez mozga).

Vrijedi se dotaknuti i istočne Azije, točnije grada Guiyu u Kini. Naime, grad je poznat kao odlagalište u kojem se otprema 80 posto svjetskog e-otpada (računala, tipkovnice, kućanski uređaji…). Rezultat toga je hrpa odbačenih dijelova računala koji se gomilaju u rijeci kontaminirajući vodoopskrbu kadijem, bakrom i olovom. Uzorci vode pokazali su 190 puta veću razinu olova od granica koje je propisala Svjetska zdravstvena organizacija.

Pretraživanjem ovog grada na internetu automatski će vam postati jasno o čemu se točno radi. Slike koje inače prikazuju znamenitosti i prekrasne pejzaže, zamijenjene su slikama prekomjernog zagađenja otpadom.

28. studeni 2022 21:16