Klimatski izvještaj 2025.: od 45 ciljeva ispunjeno točno nula

Unatoč rekordnim ulaganjima u čistu energiju, svijet je, kažu klimatski stručnjaci 'van tračnica',  deforestacija i ugljen i dalje koče tranziciju, a javni novac prečesto hrani fosilna goriva. Potrebna su ubrzanja od pet do deset puta već ovog desetljeća, kako bi se trend preokrenuo.

Deset godina nakon usvajanja Pariškog sporazuma, tranzicija prema neto-nultim emisijama jest krenula, ali presporo i neujednačeno. Novi 'State of Climate Action 2025', objavljen uoči COP-a 30, prevodi temperaturni cilj iz Pariza u operativne ciljeve za 2030., 2035. i 2050. za sektore s najvećim emisijama (energija, zgrade, industrija, promet, šume i zemljište, hrana i poljoprivreda), te određuje koliko brzo moraju rasti tehnološko uklanjanje CO₂ i klimatsko financiranje. Zatim mjeri koliko smo se do tih globalnih repera doista približili.

Presuda je je oštra jer niti jedan od 45 pokazatelja nije na putanji da do kraja desetljeća postigne cilj usklađen s 1,5 °C. Šest ih je 'off track', 29 'znatno off track', pet ide u krivo i pet se ne može procijeniti zbog manjka podataka. Većina se kreće u 'pravom smjeru', ali alarmantno nedovoljno brzo uz neprihvatljive rizike za zajednice, gospodarstva i ekosustave.

Usko grlo tranzicije

Najveći izvor emisija u energetici ostaje električna energija iz ugljena. 'Izlazak' iz ugljena trebao bi se odvijati više od deset puta brže nego danas što je ekvivalentno gašenju oko 360 prosječno velikih termoelektrana svake godine uz trenutnu stopu novih projekata u pripremi. Sporo gašenje ugljena usporava dekarbonizaciju zgrada, industrije i prometa jer ti sektori, u različitoj mjeri, ovise o očišćenoj mreži.

Šume i zemljište: trostruki alarm

Zaustavljanje trajne deforestacije već je treći put zaredom u kategoriji 'znatno off track'. Samo krčenje šuma čini nešto više od 10 posto globalnih emisija stakleničkih plinova, a zajedno s drugim promjenama namjene zemljišta predstavlja najveću prijetnju bioraznolikosti kopnenih ekosustava. Trenutačne razine gubitka usporedive su s gotovo 22 nogometna igrališta šume u minuti (2024.). Da bismo ostali na putu 1,5 °C, tempo smanjenja deforestacije mora biti devet puta brži.

Električna vozila ostvaruju značajne dobitke, ponajprije zahvaljujući Kini, vodećem potrošaču i proizvođaču. Globalno su EV 2024. čini­li oko 22 posto prodaje novih osobnih automobila. No u Europi i SAD-u zamah je splasnuo, godišnje stope rasta udjela EV u prodaji lakih vozila pale su na oko 20 posto u 2023.–2024., nakon više od 60 posto u svakoj od tri prethodne godine. Zbog toga se status EV-a u izvješću spušta s 'on track' (u izdanju 2023.) na 'off track' u ovogodišnjem izdanju. Istovremeno, udio putovanja osobnim automobilima nastavlja rasti, što otežava preusmjeravanje prema javnom i aktivnom prijevozu.

Napredak u dekarbonizaciji čelika u proteklom razdoblju uglavnom je stagnirao. Budući da je čelik temelj mnogih lanaca vrijednosti (građevina, automobilska industrija, strojarstvo), izostanak bržeg prelaska na niskougljične i kružne procese koči šire smanjenje emisija.

Javni sektor još hrani fosile

Na strani tržišta, privatno klimatsko financiranje snažno je poraslo, s približno 870 milijardi dolara (2022.) na 1,3 trilijuna dolara (2023.). Taj skok pomiče ocjenu s 'znatno off track' na 'off track'. Ipak, javno financiranje fosilnih goriva od 2014. raste u prosjeku za oko 75 milijardi dolara godišnje, a iznosi u 2023. i dalje su vrlo visoki. Bez masivnog i brzog preusmjeravanja javnih sredstava, napredak u svim sektorima ostaje ograničen.

U Europi je u drugom tromjesečju ove godine više od polovice neto električne energije došlo iz solara, a globalni udio sunca i vjetra u proizvodnji struje više je nego utrostručen od 2015. Na tržištu kapitala, ulaganja u čistu energiju već drugu godinu zaredom nadmašuju ona u fosilna goriva. Rastu i zelena vodika (proizvedena iz OIE) i CDR tehnologije. No, kako naglašavaju autori izvješća, riječ je uglavnom o izoliranim 'svjetionicima' a ne o sistemskoj transformaciji potrebnoj za zatvaranje jaza emisija.

- Zadržavanje 1,5 °C sada ovisi o jednoj stvari a to je brzina - poruka je koja se provlači kroz cijeli izvještaj. Svaka godina odgode čini zadatak težim a samo brza i postojana smanjenja emisija drže cilj u dometu.