Kontroverzni lov na ugljik: Dekarbonizaciji su potrebne stabilnije štake

Tehnologija uklanjanja ugljikova dioksida (engl. carbon dioxide removal, CDR) iz atmosfere velika je svjetska tema, koju neki zagovaraju, a drugi na nju ne gledaju blagonaklono. No u okolnostima kad se potiče ESG (engl. environmental, social and governance – okoliš, društvo i upravljanje), mnogi startupovi i stručnjaci pokušavaju naći za CO₂ razne inovativne odgovore. Primjerice, pročistačima koji kemijski uklanjaju ugljikov dioksid iz zraka, biougljenom nastalim grijanjem biomase ili hvatanjem i skladištenjem ugljika u tekućem stanju pod zemlju. Znanstvenici američkog Pacific Northwest National Laba su pak razvili tehniku koja može izvući ugljikov dioksid pri ispuštanju iz elektrana ili tvornica za samo 39 dolara po toni. Neka nova i stara rješenja nude ili upotrebljavaju također hrvatske tvrtke.

Ambiciozna ulaganja

U nastojanjima da se zagrijavanje u svijetu ograniči na 1,5 °C postoji konsenzus da će nam za to biti potrebni mnogi alati, naglasila je Jelena Adrović Krčmar, voditeljica Odsjeka za spajanja i preuzimanja i održivo upravljanje u Hrvatskom Telekomu. Pritom je za nju smanjenje i zamjena fosilnih goriva obnovljivom energijom i dalje glavni alat, a CDR je za sada samo komplementaran. Tehnologije poput Bio Energy Carbon Capture and Storage (BECCS) i Direct Air Capture and Storage (DACCS) svakako će biti potrebne, prema Adrović Krčmar, kao i velika ulaganja i vrijeme kako bi se dokazala učinkovitost CDR tehnologije.

– CDR tehnologija je kontroverzna ako uzmemo u obzir da nedostaje standardizirani pristup projektima koji će omogućiti da se uhvaćeni CO₂ može izmjeriti i dugoročno pohraniti. Dodatni problem je što ih u ovom trenutku nema dovoljno da zadovolje veliku potražnju koja proizlazi iz ciljeva postizanja neto nulte stope ispuštanja CO₂. Projekti koji uključuju pošumljavanje nisu se pokazali kao održivo i trajno rješenje jer je sposobnost šuma da dugoročno zadrže apsorbirani CO₂ upitna s obzirom na sve češće požare. A jedan od ključnih ESG ciljeva HT-a je postizanje klimatske neutralnosti s obzirom na izravnu i neizravnu potrošnju energije do 2025. (opseg 1 i 2) te klimatsku neutralnost cijelog vrijednosnog lanca do 2040. godine. Prvi korporativni vPPA sporazum (Virtual Power Purchase Agreement), koji je HT potpisao s tvrtkom Liburana o opskrbi energijom iz obnovljivih izvora u Hrvatskoj, označava veliku strukturalnu energetsku tranziciju. Budući da smo postavili cilj smanjenja opsega 1 – 3 emisija stakleničkih plinova za 55 posto do 2030. u usporedbi s 2020. kao dio DT Grupe radimo s proizvođačima pametnih telefona, mrežne i ostale elektroničke opreme na smanjenju ispuštanja CO₂ u proizvodnji – naglašava Adrović Krčmar.

Izračunavanje rizika

U dm-u vole reći, tvrdi Branko Zvonarić, prokurist i voditelj resora Ekspanzije u dm-u, da kada je u pitanju održivost, ne postoje velike i male ideje, stoga svaku inovaciju koja može pridonijeti očuvanju okoliša i usporavanju klimatskih promjena smatraju dobrodošlom i vrijednom razmatranja. Tako je dm u prošloj poslovnoj godini iz solarne energije u Upravno-distributivnom centru u Zagrebu proizveo 588 MWh električne energije za vlastitu potrošnju te je umanjio emisije CO₂ za 338 tona.

– U 2023. nastavili smo ulagati u povećanje energetske učinkovitosti te smo pristupanjem programu ZelEn osigurali da sve energetske potrebe poslovanja podmirujemo iz obnovljivih izvora energije, čime smo dodatno smanjili emisije. Naši djelatnici uključili su se i u projekt CO2MPENSATING BY PLANTING te su u volonterskim akcijama pošumljavanja posadili više od 6000 sadnica stabala – naglasio je Zvonarić.

Alen Šterpin, chief scientific officer u Climatigu, brendu tvrtke Altacon, objašnjava da Climatig kao softversko rješenje za sektor Climate FinTech izračunava rizik za nekretnine od klimatskih opasnosti poput olujnog vjetra, šumskog požara, poplava rijeka i mora, obilnih oborina, suše i toplinskih valova na rezoluciji od 10 metara. Pri tome se, rekao je, jedan dio ulice može nalaziti u riziku od, primjerice, poplave mora, a drugi ne.

– Climatig je sada namijenjen ponajprije bankama i osiguranjima, a najesen će postati dostupan i krajnjim potrošačima. S pomoću satelitskih podataka rezolucije 10 metara možemo detaljno sagledavati ranjivost područja, primjerice koliko je udaljenost od šume ili rijeke i kakav je nagib tla. To je važno kod šumskih požara, budući da rizik pada kako raste udaljenost od šume, a rizik od obalnih poplava raste što je obala niža. Climatigov izračun odnosi se na točnu mikrolokaciju na kojoj se nalazi nekretnina, a inovativni algoritam računa i troškove klimatskih promjena u budućnosti za svaku nekretninu prema klimatskim predviđanjima i ekonomske procjene za cijeli portfelj nekretnina. Do kraja 2023. planiramo povećati broj rizika na 12 opasnosti, pa već radimo na razvoju algoritma za izračun rizika za opasnosti od tuče, kasnog mraza, odrona zemlje i lavina. Također, osim Europe, do kraja godine imat ćemo predviđanja za Sjevernu Ameriku te istočnu Aziju, a tijekom 2024. svjetsku pokrivenost – očekuje Šerpin.

Kratkoročni i dugoročni plan

U DPD-u Croatia ističu da je Geopost prva svjetska tvrtka za dostavu paketa koja ima svoje kratkoročne i dugoročne ciljeve smanjenja CO₂ koje je odobrila inicijativa Science Based Target (SBTi). To odobrenje i sa znanstvene strane podupire plan Geoposta za postizanje cilja net-zero do 2040., a grupa Geopost, čija je DPD Croatia članica, još u srpnju prošle godine podnijela je kratkoročni i dugoročni plan na odobrenje inicijativi SBTi te je prije mjesec dana je inicijativa službeno i odobrena.

– Cilj nam je smanjiti emisije CO₂ za 43 posto do 2030. i 90 posto do 2040. u odnosu na početnu vrijednost iz 2020. i kompenzirati sve preostale emisije, oko 10 posto, prirodnim rješenjima koja apsorbiraju CO₂ iz atmosfere poput oceana i šuma kako bismo postigli net-zero cilj do 2040. godine. Stoga će se Gepost/DPDgroup usredotočiti na elektrificiranje voznog parka za preuzimanje i dostavu paketa povećanjem udjela alternativnih prijevoznih rješenja uključujući električne kombije, teretne bicikle i dostavu pješice na 85 posto do 2030. te 100 posto 2035. godine. Uključivanjem alternativnih tehnologija za linijski prijevoz kao što su kamioni na bioplin, biogorivo, električni i vodikov pogon i prebacivanje više paketa na željeznicu udio alternativnih rješenja povećat će se na 50 posto do 2030. i 100 posto 2040. godine. Prelaskom na obnovljivu energiju za napajanje hubova, depoa i ureda cilj je crpiti 70 posto energije iz obnovljivih izvora do 2030. te 100 posto 2035. godine. Povećanje, pak, udjela električnih vozila u voznom parku službenih automobila i teretnih vozila dostigao bi 90 posto do 2030. i 100 posto 2035. godine. Svi ti net-zero ciljevi pokrivaju naših 20 najvećih poslovnih jedinica u Europi, uključujući i Hrvatsku – iznose u DPD-u Croatia.

Domaće znanje

Još 2012. Končar je tehnološki iskoračio razvojem vjetroagregata i gradnjom vlastite vjetroelektrane Pometeno brdo s ukupnom instaliranom snagom od 20 MW, podsjetila je Vlatka Kamenić Jagodić, direktorica Sektora marketinga i korporativnih komunikacija Grupe Končar. Prije tri godine, dodala je, Končar je sagradio tada najveću sunčanu elektranu u Hrvatskoj, na otoku Visu, a lani je ondje ugradio i sustav baterijskog spremnika električne energije s mogućnošću pohrane. Kamenić Jagodić napominje da su svi proizvodi i rješenja Končara proizvedeni u Hrvatskoj i plod su znanja domaćih stručnjaka te samostalno razvijenih metoda, alata i rješenja.

– Za HEP je Končar projektirao i izgradio trenutačno najveću i najnapredniju sunčanu elektranu u Hrvatskoj, SE Donja Dubrava, na gotovo 17 hektara. S 23.114 fotonaponskih panela snage 535 Wp instalirana snaga penje se na 12,36 MWp. Pokretana sa sveukupno 44 pametna invertera, cijela elektrana diše kao jedna cjelina, a upravljati je moguće putem pametnog telefona iz bilo kojeg dijela svijeta ili ručno putem Končareva SCADA sustava ProzaNet. Jedan od najnovijih i najreprezentativnijih primjera razvoja vlastitih inovativnih rješenja je i potopljeni agregat za hidroelektrane u sklopu malog HE-a Otočac namijenjen svjetskom tržištu iskorištavanja hidroenergije s niskim padom vode bez velikih brana i akumulacija. Generator i turbina rezultat su istraživačko-razvojnog projekta sufinanciranog iz Europskog fonda za regionalni razvoj, koji se mogu nakon isteka životnog vijeka reciklirati, a rad ni u slučaju havarije ne zagađuje okoliš – opisuje Kamenić Jagodić.

Ekonomski isplativo

Početkom ove godine, rekla je, Končar – Distributivni i specijalni transformatori u rad su pustili drugu Končarevu integriranu fotonaponsku elektranu priključne snage 1,1 MW, koja proizvodi električnu energiju s 4266 panela koji pokrivaju više od 7000 četvornih metara krova tvornice. Kamenić Jagodić procjenjuje da će elektrana proizvoditi 1456,16 MWh na godinu i pokrivati do 35 posto potrošnje električne energije, a mogući višak predavati u elektroenergetsku distribucijsku mrežu. Uskoro će Končar u rad pustiti još dvije vlastite fotonaponske elektrane, navela je, a Končar – Digital predstavio je najnoviju verziju SCADA softvera Proza Station za nadzor i upravljanje trafostanicama u sustavima za prijenos i distribuciju električne energije koji omogućava primjenu u računalnom oblaku. To prema Kamenić Jagodić podrazumijeva ekonomski isplativo digitalno upravljanje distribucijskim trafostanicama srednje i niže naponske razine, ključno za izgradnju napredne energetske mreže.