Kružno gospodarstvo: Vrijeme je za povrat mobitela

Još od 2002. Europska unija sustavno regulira elektronički otpad i opremu kako bi smanjila negativan utjecaj na okoliš i zdravlje. Direktiva Waste from Electrical and Electronic Equipment (WEEE) revidirana je 2012. te je postavila temelj u Uniji za obvezno odvojeno prikupljanje i sustave povrata, omogućujući potrošačima jednostavnije vraćanje elektroničkog otpada. Ciljevi su bili povećanje stope prikupljanja, ali i priprema za recikliranje te ponovnu upotrebu vrijednih materijala iz te opreme.

Akcijski plan

Međutim, unatoč napretku stopa prikupljanja malih elektroničkih uređaja i dalje je izrazito niska te i dalje manje od pet posto mobilnih telefona ulazi u sustave reciklaže, a procjenjuje se da se u kućanstvima diljem EU-a skladišti čak 700 milijuna neiskorištenih uređaja. Ti uređaji obiluju dragocjenim sirovinama poput kobalta, indija i rijetkih metala nužnih za proizvodnju. Upravo zato Europska komisija u sklopu Europskoga zelenog dogovora i Akcijskog plana za kružno gospodarstvo i dalje poziva na snažniji povrat i reciklažu malih elektroničkih uređaja. Zbog toga su tu i njezine nove preporuke usmjerene na državna tijela, proizvođače i distributere kako bi se poboljšao sustav prikupljanja, popravka, obnove i recikliranja mobilnih telefona, tableta, prijenosnih računala i njihovih punjača, jer je kružna ekonomija u tom sektoru postala imperativ.

Kružna je ekonomija danas temeljna promjena u upravljanju resursima, posebno u industrijama koje obilježavaju brz tehnološki napredak i učestala zamjena proizvoda, poput tržišta pametnih telefona. Prijelaz s linearne ekonomije – u kojoj se resursi troše, upotrebljavaju i odbacuju – na kružnu ključan je za rješavanje ekoloških i ekonomskih izazova koje postavlja industrija pametnih telefona. Cilj je te promjene eliminacija otpada i zauzimanje za kontinuiranu uporabu resursa, što se uvelike razlikuje od tradicionalnog pristupa ‘uzmi, proizvedi, baci‘.

Osim na proizvođačima, veliki je fokus i na telekomunikacijskim tvrtkama, od kojih se također očekuje da sudjeluju u ovoj priči te da potiču svoje korisnike na zamjenu starih uređaja za nove uz povoljnije uvjete, da uvode razne programe poput ‘staro za novo‘ kako bi se smanjio elektronički otpad, ali i omogućila pristupačnija nabava suvremenih pametnih telefona.

Zamjena ‘staro za novo‘

Kako i priliči, i naši domaći teleoperatori drže korak s najnovijim trendovima. Iz A1 Hrvatska navode da i oni provode program ‘staro za novo‘ kojim svojim korisnicima omogućuju da zamijene svoje rabljene uređaje za vaučere koji se mogu iskoristiti za kupnju novih uređaja iz ponude A1. Kažu da ta inicijativa produljuje vijek uređaja i osigurava njihovo pravilno odlaganje.

– Također smo na ključnim lokacijama postavili kutije za recikliranje u koje korisnici mogu predati stare uređaje ili njihove dijelove. Prikupljeni otpad predajemo ovlaštenim reciklažnim centrima i tako osiguravamo ekološki odgovorno odlaganje. Osim toga, A1 nudi obnovljene uređaje i ekoproizvode poput modela Alpha Eco i obnovljenih pametnih uređaja brenda Zoot, čime korisnicima pružamo pristupačne i ekološki osviještene opcije kupnje – ističu iz A1 Hrvatska.

Damir Vrsajković, član Uprave Telemacha i direktor za razvoj proizvoda, kaže da je kružno gospodarstvo važna strateška inicijativa tvrtke te također ističe projekt ‘staro za novo‘ u kojem korisnicima nude okup starih i rabljenih telefona.

– Pokrenut je i program za recikliranje uređaja te odlaganje elektroničkog otpada. Kompanija također potiče principe kružne ekonomije smanjenjem upotrebe plastike zahvaljujući inicijativama half-SIM i e-SIM te usluzi ‘Od e-računa raste šuma‘ kojim korisnike potičemo na prelazak na elektroničke račune – napominje Vrsajković.

U Telemachu stare pametne telefone prikupljaju na prodajnim mjestima te se u dogovoru s partnerom koji se bavi otkupom rabljenih uređaja oni šalju na recikliranje ili ekološko zbrinjavanje.

– Primljenim uređajima provjerava se tehnička ispravnost, čiste se, brišu se podaci prethodnih korisnika te se prema potrebi mijenja neki dio. Tako obnovljeni telefon nudi se na prodaju s jamstvom. Za procijenjenu vrijednost starog telefona umanjujemo obvezu plaćanja novog telefona, a često imamo atraktivne promocije, čime se dodatno potiče projekt ‘staro za novo‘ – ističe Vrsajković.

Iz HT-a pak ističu da u prosjeku svaki hrvatski građanin ima dva pametna telefona negdje duboko u ladicama koja ne upotrebljava te napominju da je procijenjeno da je tijekom 2022. odbačeno više od pet milijardi pametnih telefona.

I oni, naravno, aktivno sudjeluju u kružnom gospodarstvu višestrukim inicijativama, od korištenja obnovljivih izvora energije i optimizacije njezine potrošnje do već više od dvadeset godina u angažiranom prikupljanju telekomunikacijske opreme u sklopu programa ‘Poziv koji ne propuštaš‘. Također nude velike popuste ako korisnici vrate stare uređaje u ‘kakvom god stanju bili‘.

– Također, u suradnji s partnerima imamo kontinuiranu uslugu otkupa starih ispravnih uređaja, čime korisnicima omogućujemo one stop shop, odnosno umanjenje vrijednosti novog uređaja za iznos vrijednosti otkupa (do deset uređaja) u sklopu programa ‘Zamijeni i uštedi‘. Imamo i novi način plaćanja novih uređaja, ‘Manje plati pa zamijeni‘. Korisniku je smanjena mjesečna otplatna rata uređaja za 30-ak posto i nakon isteka 24 mjeseca, ako je uređaj ispravan i fizički neoštećen, mogu ga samo vratiti i uzeti novi, a stari ide partneru koji ga zatim nudi kao obnovljeni uređaj. Naravno da imamo i takve uređaje u ponudi kako bismo u cijelosti zaokružili i poduprli održivo upravljanje uređajima – objašnjavaju iz Hrvatskog Telekoma.

Dodaju da su mislili i na poslovno B2B područje pa tvrtkama omogućuju način plaćanja uređaja kao usluge, čime im se maksimalno olakšava poslovanje bez potrebe za vlasništvom uređaja, a uređaji se vraćaju kad žele i ponovno se nude za daljnju upotrebu. Svi se neiskoristivi uređaji prema propisima prikupljaju, tako je osigurano da se iz njih izvuče sirovina koja se ponovno upotrebljava, a ostacima se ekološki gospodari.

Skupa ljubav

Prema dostupnim podacima, globalna prodaja pametnih telefona lani je zabilježila rast nakon dvije uzastopne godine pada. Prema Counterpointovu izvješću, prodaja je porasla za četiri posto u odnosu na 2023., a IDC i Canalys bilježe rast isporuka od šest do sedam posto. Što se tiče proizvođača, Samsung je zadržao vodeću poziciju s 19 posto udjela na svjetskom tržištu, potaknut velikom potražnjom za serijom Galaxy S24 i A-serijom. Apple je zauzeo drugo mjesto s udjelom od 18 posto, no zabilježio je godišnji pad od dva posto, a Xiaomi je ostvario 12-postotni rast prodaje učvrstivši svoje treće mjesto s 14-postotnim tržišnim udjelom. Unatoč ukupnom rastu tržišta Apple nije uspio iskoristiti oporavak globalne prodaje pametnih telefona. I prodaja ultrapremium pametnih telefona, onih skupljih od tisuću dolara, najbrže je rasla prošle godine, što upućuje na trend ulaganja potrošača u skuplje uređaje. Što se tiče rabljenih pametnih telefona, za 2024. još nema preciznih podataka, ali prema IDC-OVIM podacima za 2023. isporuke rabljenih porasle su na 6,4 posto dosegnuvši 195 milijuna prodanih jedinica s vrijednošću od 72,9 milijardi dolara. Očekuje se da će tržište rabljenih uređaja dosegnuti 257 milijuna jedinica do 2028., uz godišnji rast od 5,7 posto. Taj rast prepoznaju i domaći telekomunikacijski operatori te svi vide velik prostor za daljnji rast tržišta rabljenih proizvoda.

– Potrošači su ekološki sve osvješteniji te se okreću obnovljenim uređajima. Važnu ulogu ima i cijena jer su obnovljeni uređaji od trideset do pedeset posto jeftiniji od novih – objašnjava Vrsajković.

Iz A1 navode da njihov cilj ostaje predvoditi promjene inovativnim pristupima u tehnologiji i održivosti, a u Hrvatskom Telekomu naglašavaju da u ponudi uvijek imaju neke od modela za koje tržište pokazuje interes.

– Ipak, omogućujemo da čak i najskuplji novi uređaji budu pristupačni, zato korisnici radije kupuju nove – zaključuju u HT-u.