Građanima koji su lani postavili solarnu elektranu na svoju obiteljsku kuću država je nedavno omogućila povrat pedeset posto uloženih sredstava. Za to je osiguran proračun od gotovo pet milijuna eura. I to je jedan od koraka prema zelenoj tranziciji, a broj prijava za sufinanciranje solara raste
Nedavno je objavljena vijest da Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost daje građanima koji su tijekom prošle godine postavili solarnu elektranu na svoju obiteljsku kuću mogućnost retroaktivnog povrata 50 posto uloženih sredstava. Za to je osiguran proračun od gotovo pet milijuna eura, a uvjeti za prijavu objavljeni su u novom javnom pozivu Fonda kojim se potiče iskorištavanje sunčeve energije za dobivanje električne energije u kućanstvima.
U Fondu kažu da je osnovni uvjet sufinanciranja razdoblje ugradnje sustava i ishođenja dozvole za trajni pogon, za što su sredstva osigurana od privremene naknade definirane Zakonom o provedbi Uredbe Vijeća EU 2022/1854 o hitnoj intervenciji za rješavanje pitanja visokih cijena energije.
Naime, namjera tog zakona bila je da se naplaćena naknada od ostvarenog ekstraprofita investira u fotonaponske elektrane na kućama, a kako bi građani što više proizvodili struju za vlastite potrebe i tako postali energetski neovisni. Građanima koji udovoljavaju uvjetima Fond će sufinancirati do 600 eura po kilovatu ugrađene elektrane. Iz Fonda su prilikom objave te vijesti istaknuli da je solarizacija jedan od važnijih koraka u zelenoj tranziciji Hrvatske.
Veliki interes
Broj zahtjeva za sufinanciranje fotonaponskih elektrana u 2023. pokazuje pozitivan trend u razvoju energetske neovisnosti kućanstava, a to se ogleda i u interesu za program energetske obnove obiteljskih kuća, za koji je bilo osigurano rekordnih 120 milijuna eura. Zaprimljeno je gotovo 12 tisuća prijava, od kojih se veliki broj odnosi i na ugradnju obnovljivih izvora energije u kućanstvima.
Osim nacionalnih sredstava, mnogo je tu mogućnosti i za privatne kupce i za tvrtke, što su nam potvrdili i iz tvrtke E.ON.
– Kad govorimo o kompanijama, većina ih se odlučuje za potpore iz EU fondova i povoljne kredite za energetsku učinkovitost, poput onih koje nude HBOR i komercijalne banke, a raste i interes za model Power Purchase Agreement (PPA). PPA omogućuje tvrtkama ugradnju solarnih sustava bez početnih ulaganja, pri čemu investitor financira projekt, a korisnik otkupljuje energiju po fiksnoj cijeni, s opcijom preuzimanja vlasništva nad sustavom nakon isteka ugovora. U ponudi je i ESCO model, u kojem poduzeća financiraju projekt i dijele uštede s korisnicima – objasnila nam je Nataša Putak, business development expert u tvrtki E.ON EIS.
Što se tiče zainteresiranosti Hrvata za solare, i ove je godine velika, tvrdi direktor tvrtke Forte Solar Luka Vetma.
– Ovo je ljeto, vjerujem zbog visokih temperatura, a i svi su bili dulje na godišnjim odmorima, bio manji interes, ali eksplodirao je od početka rujna pa nadalje. Tomu u prilog išla je i Vladina najava 10-postotnog poskupljenja struje – govori Vetma.
Nova rješenja
Ipak, vrijedi istražiti kakva se nova rješenja nude na tržištu solarne energije. Iz tvrtke Solvis, domaćeg proizvođača fotonaponskih modula, istaknuli su nam da su tu fotonaponski moduli najnovijih generacija koji ostvaruju veću učinkovitost pretvorbe sunčeve energije u odnosu na starije modele te dolaze s većim jediničnim snagama. Također, kako tvrde, sve se češće upotrebljavaju fotonaponski moduli s dvostrukim staklom gdje je pozadinska zaštitna folija zamijenjena staklom, čime se postiže veća otpornost na oštećenja, mehanička naprezanja i vremenske uvjete, a u određenim konfiguracijama omogućuju i veće prinose energije ako se upotrebljava aktivna zadnja strana (bifacijalni moduli).
– S padom cijena baterijskih sustava očekuje se znatan porast njihovih instalacija u kombinaciji s fotonaponskim elektranama. Na tržište se trenutačno plasiraju takozvani hibridni izmjenjivači koji istodobno mogu raditi s fotonaponskim modulima i baterijama optimizirajući tokove energije korisnika na način da se dodatno smanji energija preuzeta iz mreže (viškovi energije od elektrane u podnevnim satima pohranjuju se u bateriju umjesto da se predaju u mrežu te se njima koristi u razdobljima dana kada nema sunčeve energije) – poručuju iz Solvisa.
Povezane punionice, dizalice, elektrane…
Iz tog domaćeg proizvođača fotonaponskih modula dodali su i da se na tržištu pojavljuju punionice električnih vozila te dizalice topline koje ‘komuniciraju‘ s fotonaponskim elektranama tako da brzina punjenja vozila, odnosno grijanje spremnika vode ovisi o viškovima energije generiranim iz fotonaponske elektrane, što dodatno smanjuje potrebu za kupnjom električne energije iz mreže.
Voditelj grupe za razvoj future energy home & emobility rješenja u E.ON-u Ivan Landeka istaknuo nam je pak da, kad govorimo o kućanstvima, stalni razvoj tehnologije utječe ponajprije na povećanje učinkovitosti panela.
– Rezultat toga jest da je za istu proizvodnju energije potreban manji broj panela, čime se u konačnici smanjuje trošak investicije. U Hrvatskoj ujedno bilježimo povećan interes kupaca za baterije za pohranjivanje električne energije koju proizvede kućna elektrana – tvrdi Landeka.
AI optimira
Što se tiče kompanija, nastavlja Putak, sve je veći utjecaj tehnologije i u ovom području, a primarno se to odnosi na umjetnu inteligenciju, čije korištenje utječe na optimizaciju potrošnje, te platforme za praćenje koje omogućuju prediktivno održavanje unutar kompanija. I ona je navela bifacijalne i tankoslojne panele baš kao i napredne sustave baterija te hibridne solarne sustave koji kombiniraju različite izvore energije.
– Raste interes za mikromreže u industrijskim zonama i solarnim nadstrešnicama za parkirališta, a u poslovnim se objektima, kako bi se smanjio trošak grijanja i hlađenja, upotrebljavaju solarni HVAC sustavi. U Velikoj Britaniji, primjerice, trend je elektrifikacija grijanja i hlađenja putem termosolarnih rješenja. Ulaganja u inovacije na području naprednih solarnih panela i materijala te modela njihove integracije u građevine sve više rastu te se tu bilježi i najveći napredak. U Hrvatskoj raste i svijest i interes kompanija za pametna energetska infrastrukturna rješenja, a ponuda tih rješenja ovisi o specifičnim zahtjevima pojedinih kupaca. Osim klasične ponude integriranih fotonaponskih elektrana na krovovima poslovnih objekata za kupce s vlastitom proizvodnjom, gdje kupac poslovni model temelji na uštedama, traže se i neintegrirane fotonaponske elektrane koje podržavaju poslovni model plasmana električne energije te baterijski spremnici za maksimiranje korištenja vlastite energije – govori Putak.
Novih rješenja za energetsku tranziciju, kako privatno tako i poslovno, očito ima, ali pravo je pitanje koliko stoji instalacija, ali i koliko se može uštedjeti na troškovima energenata nakon instalacije solara.
– Instalacija solara na poslovnim objektima trenutačno stoji prosječno 750 eura po kilovatu, a povrati investicija su između tri i četiri godine. Ako se na to nasloni nekakva subvencija, povrati su i kraći. Očekivano trajanje nove generacije panela je 30 godina – objašnjava Vetma.
– Adekvatno dizajnirana elektrana za kućanstvo uz trenutačni tarifni sustav uglavnom smanji godišnje troškove električne energije za 60 do 70 posto u odnosu na situaciju prije instalacije elektrane – dodaju iz Solvisa, napominjući da se za tvrtke troškovi smanje od 30 do 50 posto nakon instalacije elektrane.
Faktori ušteda
Da su uštede velike potvrđuju i iz E.ON-a, ali tvrde da na njih utječe više faktora, od ponašanja korisnika (u kućanstvima) do broja sunčanih dana u godini, pri čemu je Hrvatska u povoljnijoj situaciji nego prosjek Europske unije s obzirom na to da imamo više sunčanih dana u godini.
Kolike god uštede bile, ugradnja solara nije lak posao iako Landeka tvrdi da ne treba dvojiti u vezi s tim jer je riječ o investiciji koja se dugoročno uvijek isplati. – Smanjuju se troškovi, povećava vrijednost nekretnine, vlasnik kućanstva štiti se od rasta cijene energenata i, u konačnici i najvažnije, ostvaruje se pozitivan učinak na okoliš – navodi.
Njegova kolegica pak govori da kompanije također ohrabruju da započnu detaljnu analizu energetskih potreba svojih poslovnih objekata i procjenu potencijalne uštede.
– Investicija u fotonaponsku elektranu može znatno smanjiti operativne troškove i poboljšati održivost poslovanja, a pritom je važno odabrati pouzdanog partnera koji iza sebe ima dugogodišnje iskustvo, reprezentativnu referentnu listu te pouzdan tim stručnjaka – zaključuje Putak.