Hrvatska, koja ima velik potencijal obnovljivih izvora energije, počela je postavljati i punionice za električna vozila na razne strateške lokacije. Pitanje je hoće li se ruralna područja uspjeti priključiti tom valu osuvremenjenja
Riječ ‘održivost‘ uvukla se danas u sve pore društva i tehnologije i nema te industrije ili sektora kojemu neprestano ne ispada iz usta. Svi moraju biti održivi, sva rješenja moraju biti održiva i sve nove tehnologije trebale bi biti iste takve. Naravno da i promet u tom slučaju mora biti održiv ili, bolje rečeno, sva mobilnost mora biti održiva. Kad govorimo o gradovima, javni prijevoz postaje jedan od ključnih izazova i prilika za transformaciju te svete održive mobilnosti. Gradovi diljem svijeta ulažu velik napor ne bi li osuvremenili javni prijevoz i cijeli prometni sustav pa uvode električne autobuse, pametne sustave upravljanja i multimodalna rješenja koja korisnicima omogućuju lakše i brže kretanje. Istodobno ruralna područja, suočena s depopulacijom i smanjenjem novca, traže inovativne pristupe koji mogu povezati stanovništvo i potaknuti gospodarsku aktivnost. U središtu je tih promjena pitanje kako javni prijevoz može odgovoriti na sve veće zahtjeve za održivost, fleksibilnost i pristupačnost.
Pravo na mobilnost
Osim tehnologije, ključna je održiva infrastruktura. Hrvatska, koja ima velik potencijal obnovljivih izvora energije, počela je postavljati i punionice za električna vozila na razne strateške lokacije. Pitanje je hoće li se ruralna područja uspjeti priključiti tom valu osuvremenjenja. S jedne se strane urbane sredine natječu u primjeni pametnih rješenja, s druge strane ostaje izazov osigurati pristupačan prijevoz za sve. Uspjeh osuvremenjenja neće se mjeriti samo brojem električnih vozila ili aplikacija već i time koliko će korisnici – od studenata i zaposlenika do umirovljenika u manjim mjestima – osjetiti stvarnu korist od tih promjena. Mobilnost nije privilegij, već pravo, a javni prijevoz ključ je s pomoću kojega to pravo može postati stvarnost.
U glavnom gradu, Zagrebu, uvedene su razne mjere kako bi se osuvremenio javni prijevoz (koji, ruku na srce, i nije najbolji), ali zapravo se Grad tek sprema uhvatiti ozbiljno ukoštac s tim. Najbolje tomu svjedoči stanovništvo koje u jutarnjim satima stoji u gužvi u automobilima, bilo da krenete s istoka bilo sa zapada prema centru, a oni koji se voze vlakovima redovito gube živce zbog njihova kašnjenja. Ni tramvajski promet nije na razini, a kupnji starih austrijskih tramvaja, od kojih je jedan već na rezalištu, Grad ne treba težiti. Ipak, iz njegove uprave najavljuju velike stvari, ali što će se na kraju ostvariti, tek ćemo vidjeti. U svakom slučaju, iz Grada ističu kako oni, ali i ZET, ulažu golem novac u prometnu infrastrukturu, posebno u javni prijevoz i njegovo osuvremenjenje. To uključuje obnovu i osuvremenjenje ZET-ova voznog parka, gradnju novih trasa tramvajskih pruga, ali i obnovu postojećih pruga i ispravljačkih postaja nužnih za osiguravanje napona za pouzdaniji tramvajski prijevoz. Cilj je svih ulaganja podizanje kvalitete javnog prijevoza. Slijedom toga, do sada su potpisani ugovori za nabavu četrdeset novih niskopodnih tramvaja koji se već proizvode u Končaru, a uključenje prvih primjeraka u promet očekuje se u prvom kvartalu iduće godine.
– Također, plan je pokrenuti nabavu još čtrdeset niskopodnih tramvaja, što će biti ulaganje od 200-tinjak milijuna eura – ističu iz Zagreba.
Naelektrizirani Zagreb
Uvođenje električnih autobusa u ZET-ov vozni park mjera je iz Akcijskog plana kojim se Grad Zagreb i ZET intenzivno pripremaju za dekarbonizaciju javnoga gradskog prijevoza, odnosno prelaska na alternativna goriva, što će biti jedan od najvažnijih projekata u ZET-ovoj povijesti, a i jedan od velikih koraka prema dostizanju statusa Zagreba kao klimatski neutralnoga grada. Zbog svega toga i ZET se pokrenuo pa, kako navode iz Grada, posljednjih nekoliko godina testira nove tehnologije, tj. autobuse na struju i vodik, a istražuje i infrastrukturu koja ih prati.
– Prikupljamo iskustva drugih europskih prijevoznika. Potporu u tome pružaju nam i konzultanti, a savjetodavnu ulogu ima također Europska investicijska banka sa svojim stručnjacima za održive i učinkovite prometne sustave. Za početak tog opsežnog procesa čekamo otvaranje poziva mjerodavnog ministarstva u sklopu kojega planiramo nabaviti do sedamdeset autobusa na struju i vodik – ističu.
U međuvremenu je Grad Zagreb pokrenuo javnu nabavu za prva četiri električna autobusa za ZET, učinivši tako još jedan korak prema zelenom javnom prijevozu dostupnom svim Zagrepčanima. Predmet nabave četiri su električna autobusa i sustav za njihovo punjenje, procijenjene vrijednosti od tri milijuna eura (bez PDV-a). Autobusi će voziti po najvećim zagrebačkim rekreativnim zonama Sljemenu i Jarunu, na linijama 140 (Mihaljevac – Sljeme) i 113 (Ljubljanica – Jarun).
Konkretno, nabavljaju se klasični gradski autobusi, od kojih će dva biti niskopodna s trojim vratima i kapacitetom od 70-ak putnika, a dva poluniskopodna s dvoja vrata i kapacitetom od 60-ak putnika. Autobusi bi s jednim punjenjem trebali prelaziti minimalno 300 kilometara, a sustav za njihovo punjenje ugradit će se u Autobusnom pogonu Podsused – objašnjavaju iz Grada.
Split hvata korak
Red je da se vidi i što drugi najveći grad u Hrvatskoj radi u vezi s održivom mobilnošću. Split se isto tako može pohvaliti nabavom novih autobusa, uvođenjem pametnih rješenja i planovima elektrifikacije. U posljednjih pet godina znatno je iskoračio u osuvremenjenju javnog prijevoza, što je iznimno pohvalno. U tu svrhu nabavljeno je 99 novih autobusa koji zadovoljavaju stroge norme Euro 6, a posebna pozornost posvećena je pristupačnosti, zbog čega autobusi imaju niskopodne ulaze prilagođene osobama s invalidnošću.
– Osim što su praktični za korisnike, ti autobusi znatno smanjuju emisiju štetnih plinova, uključujući CO2 i čestice, pridonoseći kvaliteti zraka u gradu – ističu u Splitu.
Kako bi korisničko iskustvo bilo još bolje, uveden je automatizirani sustav naplate i kontrole e-karata. Taj sustav uz mobilnu i mrežnu aplikaciju omogućuje putnicima praćenje autobusa u stvarnom vremenu, planiranje putovanja i jednostavnu kupnju karata po povoljnijim cijenama. Putnici tako mogu dobiti sve potrebne informacije na dlanu. Uvođenje sustava automatske najave stajališta dodatno je unaprijedilo informiranost korisnika.
Split nije stao samo na tome pa se uskoro očekuje javni poziv za nabavu petnaest električnih autobusa i prateće infrastrukture, uključujući punionice, i sve to financirano novcem iz europskih fondova. Do 2030. planira se nabaviti još deset električnih autobusa, čime će grad dodatno smanjiti emisije i poboljšati održivost prometnog sustava. Kako ističu iz gradske uprave, taj je projekt dio šire strategije održive urbane mobilnosti (SUMP) čiji je cilj integracija ekoloških rješenja u svakodnevni život građana. Također, iz splitske gradske uprave navode kako projekt rade s tvrtkom Promet koja je izradila plan elektrifikacije i prateću studiju izvedivosti, a lokalna vlast pruža administrativnu i logističku potporu osiguravajući da sve aktivnosti budu usklađene s državnim i europskim standardima.
Jedan od većih izazova ostaje ravnomjerno širenje infrastrukture u ruralna i slabije povezana područja, za što iz Grada kažu kako su otvoreni za suradnju s privatnim i javnim sektorom kako bi se omogućio bolji pristup punionicama i povezao udaljenije dijelove s gradskom mrežom prijevoza.
– Integracija javnog prijevoza s ostalim oblicima prijevoza ključna je za poticanje mobilnosti svih građana, bez obzira na njihovu lokaciju – naglašavaju iz gradske uprave.