Zeleno i digitalno
StoryEditor

Neiskorišteni potencijal: Kapacitet vjetroelektrana na moru u Hrvatskoj iznosi 25 GW

10. Svibanj 2023.

Novo izvješće koje financira EBRD pod nazivom Akcijski plan za korištenje obnovljivih izvora energije na moru u Hrvatskoj predstavljeno je danas u Zagrebu.

Izvješće koje su napisali hrvatski stručnjaci, a koordinira udruga Obnovljivi izvori energije Hrvatske (RES Hrvatska), identificira područja u Jadranskom moru pogodna za proizvodnju obnovljive energije, koja bi mogla daleko nadmašiti trenutni kopneni kapacitet obnovljive energije u zemlji i dosegnuti razine usporedive s cjelokupnim europskim kapacitetom vjetroelektrana na moru, stoji u EBRD-ovom priopćenju. 

Na predstavljanju izvješća u Zagrebu, domaći i međunarodni stručnjaci raspravljali su o koracima potrebnim za otključavanje ovog potencijala, uključujući poticajni regulatorni okvir.

Studija je identificirala više od 29.000 četvornih kilometara pučinskog područja dostupnog za obnovljive izvore energije, uključujući pučinske vjetroelektrane (fiksne na dnu i plutajuće) i plutajuće fotonaponske elektrane. To uključuje nekoliko područja s malim utjecajem u sjevernom dijelu Jadranskog mora, gdje bi se moglo instalirati do 25 GW pučinskih vjetroelektrana.

‘Nužna su daljnja istraživanja i inovacije‘ 

- Identificirani potencijal od do 25 GW kapaciteta pučinske vjetroelektrane samo u područjima s malim utjecajem mogao bi pretvoriti Hrvatsku u glavnog europskog igrača u sektoru obnovljive energije tijekom sljedećeg desetljeća. Trenutačno je ukupni instalirani prizemni pučinski kapacitet vjetroelektrana u Europi 30 GW. Hrvatska bi trebala iskoristiti ovaj potencijal što je prije moguće kako bi srednjoročno i dugoročno povećala energetsku sigurnost Europe.

Zahvaljujem svima koji su radili na ovoj studiji što su pokazali ovo nevjerojatno obećanje. Naravno, bit će potrebno mnogo napora dionika da se to realizira, uključujući daljnje regulatorne reforme, angažman zajednice i ulaganja. EBRD, najveći pokretač i financijer obnovljive energije u regiji, spreman je podržati Hrvatsku i tehničkom i financijskom suradnjom - izjavila je Victoria Zinchuk, direktorica EBRD-a za srednju Europu.

- Povećanje OIE u moru može se iskoristiti za rast nacionalnog gospodarstva. Brojne hrvatske tvrtke već su surađivale sa znanstvenom i akademskom zajednicom u području proizvodnje opreme, instalacija i druge komponente za OIE na kopnu U budućnosti bi se brodograđevna industrija mogla povezati s razvojem obnovljivih izvora energije u moru jer hrvatska brodogradilišta imaju proizvodne kapacitete koji mogu podržati izgradnju i postavljanje vjetroturbina na moru.

Nužna su daljnja istraživanja i inovacije kako bi kako bi OIE u moru dosegli puni zamah i učinkovitost uz niže troškove i manji utjecaj na okoliš, Ponosni smo što su stručnjaci s Fakulteta strojarstva i brodogradnje Sveučilišta u Zagrebu, OIKON doo - Instituta za primijenjenu ekologiju i Pokreta Otoka sudjelovali u izradi ove studije. Kao OIE Hrvatska uvijek ističemo da Hrvatska može postići energetsku samodostatnost, a tome svakako mogu pridonijeti i megavati vjetroelektrana i fotonaponskih elektrana na moru - rekla je Maja Pokrovac, direktorica Obnovljivih izvora energije Hrvatske

Studija preporučuje izradu nacionalnog pomorskog prostornog plana, počevši od utvrđenih područja s niskim i srednjim utjecajem, uključujući područja u Nacionalnom energetskom i klimatskom planu (NECP), koji je trenutno u reviziji. Izvješće također preporučuje osmišljavanje dražbene sheme, imenovanje jedinstvene kontaktne točke za programere obnovljivih izvora energije, provođenje daljnjih tehničkih studija i uključivanje u suradnju s lokalnim dionicima.

Dugotrajni postupci izdavanja dozvola 

Trenutačni desetogodišnji plan Hrvatske za nadogradnju sustava prijenosa električne energije također bi trebao omogućiti potencijalne značajne nove kapacitete obnovljivih izvora energije u moru, navodi se, kao i planove susjednih zemalja za razvoj vlastitih obnovljivih izvora energije u moru.

Izvješće navodi trenutni rad Agencije za ugljikovodike na procjeni svojih postojećih i zastarjelih plinskih polja u moru za potencijalnu pretvorbu u obnovljive izvore energije i predlaže istraživanje brojnih brodogradilišta, izgrađenih prije neovisnosti i dobro povezanih s potrebnom infrastrukturom, za pretvorbu u čvorišta za usluge obnovljivih izvora energije u moru. Također identificira dodatna područja srednjeg utjecaja sa značajnim potencijalom do 32 GW.

Hrvatska, koja se oslanja na uvoz za otprilike polovicu svojih energetskih potreba, ima za cilj povećati domaću proizvodnju električne energije iz obnovljivih izvora. Prema podacima za 2021. ukupna instalirana snaga energije vjetra i sunca u Hrvatskoj iznosi 1,2 GW; ukupni obnovljivi kapacitet raste na 4,9 GW ako se uključe hidroenergija i drugi izvori. Dok cijene energije trenutačno dopuštaju tržišni pristup – što znači da je obnovljiva električna energija konkurentna po trgovačkim cijenama i da državne subvencije nisu potrebne na trenutnim razinama cijena – ulaganja ometaju dugotrajni postupci izdavanja dozvola na lokalnoj i nacionalnoj razini.

Trenutačno je u zemlji instalirano malo solarnih fotonaponskih (PV) kapaciteta, no tijekom sljedećeg desetljeća postoji značajan cjevovod. Nacrt zakona koji bi omogućio kombinirano korištenje zemljišta za solarnu energiju i poljoprivrednu proizvodnju mogao bi otvoriti dodatne solarne mogućnosti. Očekuje se da će u nadolazećim mjesecima biti objavljeno još jedno izvješće koje financira EBRD o potencijalu agro-solarne energije u Hrvatskoj, kao dodatak danas objavljenom istraživanju.

EBRD je do danas uložio više od 4,4 milijarde eura u Hrvatsku, od čega je gotovo 300 milijuna eura uloženo u 2022.

30. svibanj 2024 00:54