Obradio gomilu podataka i olakšao praćenje cijena u trgovinama

Nakon što je Vlada početkom svibnja donijela odluku kojom se veliki trgovački lanci obvezuju javno objavljivati cijene artikala i dopustiti automatsku obradu tih podataka, mnogi su se ponadali da će moći lakše uspoređivati cijene u trgovinama. Međutim, praksa je pokazala da to baš i nije tako jednostavno, budući da svaki lanac objavljuje podatke na svoj način, formati variraju, a neki podaci čak i nedostaju. No tom je problemu odlučio doskočiti Senko Rašić, osnivač i direktor tvrtke Dobar kod, počevši na stranici Cijene.dev objavljivati pročišćene podatke o cijenama trgovačkih lanaca. Ti su svakodnevno ažurirani podaci, pak, namijenjeni programerima koji žele izgraditi vlastite aplikacije temeljene na njima, a mnogi od njih proteklih su tjedana već predstavili svoje aplikacije za krajnje korisnike, kao što je, primjerice, usporedicijene.info.

– Stranica je zamišljena kao baza podataka, odnosno servis, kojeg drugi developeri mogu koristiti za dohvaćanje pročišćenih podataka o cijenama trgovačkih lanaca. Nije namijenjena krajnjim korisnicima, nego programerima koji će korištenjem podataka i usluga sa stranice napraviti mobilne ili internetske aplikacije za krajnje korisnike, kao i istraživačima koji žele raditi razne analize nad dostupnim podacima – objašnjava Rašić, kojemu su za programiranje inicijalne verzije sustava koji dohvaća i radi osnovno čišćenje podataka trebala četiri dana.

Stranica trenutno pokriva jedanaest trgovačkih lanaca: Konzum, Spar, Studenac, Plodine, Lidl, Tommy, Kaufland, Eurospin, dm, KTC i METRO. Podaci se ažuriraju jednom dnevno, obično oko 10 sati ujutro po hrvatskom vremenu, iako bi trgovci prema odluci Vlade trebali svoje cjenike objavljivati do 8 sati ujutro. U praksi to često kasni, a neki lanci, poput Studenca, objavljuju podatke samo za ograničen broj poslovnica.

Podaci za praćenje inflacije

Osim toga, još je mnogo prostora gdje trgovci mogu poboljšati iskazivanje svojih cijena. Na primjer, imena nekih datoteka su nekonzistentna, isti se artikli u različitim lancima nazivaju drugačije, a jedinice mjere nisu standardizirane. Često se dogodi da trgovci promijene strukturu podataka, objašnjava Rašić, što za njega znači da mora dodatno prilagoditi podatke.

– Čini mi se da je i IT-jevce u lancima ova promjena zatekla nespremne, neki još pokušavaju naći idealan način objave ovih podataka. Znatno bi pomoglo da je način dohvaćanja pojednostavljen i lakši za automatizaciju, jer trenutno ima mnogo nagađanja i podložno je dnevnoj promjeni – dodaje Rašić, napominjući da je spreman pomoći trgovačkim lancima razraditi najjednostavniji način razmjene tih podataka.

Podaci s Cijene.dev mogu se koristiti i za razne analize, na primjer, za praćenje inflacije. To bi potrošačima uvelike pomoglo u kupnji, jer bi mogli usporediti gdje se što isplati kupiti te jasno vidjeti koje su cijene s vremenom rasle, a koje ostale nepromijenjene.

– Kako se cijene objavljuju svakodnevno, moguće je napraviti indeks cijena i pratiti njegovo kretanje kroz vrijeme. Kod toga je izazov kako napraviti taj indeks jer nemaju svi artikli jednaku važnost i promet, ali i činjenica da lanci ne moraju objavljivati sve cijene, već samo za određene propisane kategorije. Tako bi i praćenje inflacije bilo korisno, ali ograničeno samo na taj dio potrošačke košarice – pojašnjava Rašić.

Cijene.dev trenutno je besplatan za nekomercijalnu upotrebu, a dnevne pročišćene arhive podataka dostupne su za preuzimanje bez registracije. Jedna dnevna arhiva velika je oko 50 megabajta. Projekt je i open-source, objavljen pod AGPL licencom i dostupan na GitHubu. Dodatna funkcionalnost (API) je trenutno u izradi i bit će također besplatna u nekomercijalne svrhe, najavljuje Rašić i dodaje da je za veće komercijalne projekte otvoren za suradnju. Iako dosta toga još nije definirano, priznaje da upite za suradnju već ima.